I dok građani BiH treću godinu zaredom bruse svoje vještine preživljavanja i trče maratone od police do police u potrazi za jeftinijim kruhom i uljem, obećani “digitalni spas” iz Federalnog ministarstva trgovine još uvijek pluta u mutnim vodama “tehničkih poteškoća”.

Pompozno najavljivana aplikacija “Uporedi cijene”, koja je svoj svečani pečat u Narodnim novinama dobila u aprilu 2026. godine, pretvorila se u još jedan spomenik Bosni i Hercegovini. digitalna tromost.

Dok nas nadležni uvjeravaju da je prebacivanje cijena u bazu znanstvena fantastika jednaka slanju čovjeka na Mars, udruge potrošača otvoreno sumnjaju da iza softverskih kočnica zapravo stoji stari, provjereni recept: što je sustav kompliciraniji za građane, to je lakše sakriti korupciju i trgovačke marže.

A sve je počelo u jesen 2023. godine, u jeku globalne inflacije, koja je udarila i po novčanicima građana u Bosni i Hercegovini.

Dok su cijene osnovnih životnih namirnica na policama gotovo svakodnevno rasle, a građani satima obilazili trgovine u potrazi za jeftinijim uljem, šećerom ili kruhom, Federalno ministarstvo trgovine imalo je ideju: zašto tehnologiju ne staviti u službu zaštite potrošača?

Vizija je bila jasna – stvoriti jedinstvenu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju koja će građanima omogućiti da jednim klikom na telefonu vide gdje je u tom trenutku najisplativija kupnja.

Inspirirana sličnim uspješnim projektima iz regije, kao i mobilnom aplikacijom za praćenje cijena goriva “FMT FBiH oil info” koja uspješno radi već godinama, nova aplikacija pod nazivom “Uporedi cijene” osmišljena je kao ultimativni vodič kroz pametnu kupovinu.

Iako je službena Uputa o načinu i rokovima dostave podataka za prijavu objavljena u Službenim novinama FBiH 17. travnja 2026. godine, aplikacija „Usporedi cijene“ još uvijek nije u potpunosti realizirana i puštena u javnu upotrebu.

Glavni razlog kašnjenja leži u složenim tehničkim i administrativnim preprekama na terenu.

S jedne strane, veliki trgovački lanci (objekti veći od 401 m²) moraju proći zahtjevan proces prilagodbe svojih softverskih sustava kako bi omogućili dnevno, automatsko slanje cijena za više od 3000 artikala bez ručnog unosa.

Dok građani još čekaju obećani digitalni alat, Vlada FBiH je morala posegnuti za privremenim rješenjima, poput donošenja novih odluka o trenutnoj kontroli cijena za pojedine grupe proizvoda, kako bi zaštitila potrošače do konačnog završetka testne faze sustava.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH za Faktor ističu da je problem tehničke prirode i da više od 20 tisuća artikala nije jednostavno unijeti u sustav, ali da se na tome intenzivno radi.

Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Natura” Mostar, ističe za Faktor da ne zna što je s tom aplikacijom, jer nema nikakvih informacija otkako im je Ministarstvo to dostavilo.

– Svijet je odavno sve digitalizirao, a mi još uvijek kaskamo i čini se da naša vlast to namjerno usporava jer je korupciju lakše sakriti papirima i šalterima – ističe Bago.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da je ključna motivacija ista kao i kod “price lockinga” – stvaranje privida da se nešto radi protiv inflacije, a da nema efekta, ali nikako, na snižavanje cijena na nivo koji je opravdan realnim troškovima, a zlouporabe nitko ne sankcionira.

– Izrada aplikacije je prilika za korupciju i bogaćenje povezanih tvrtki ili pojedinaca, jer je najlakše kreirati fiktivno uvećanu cijenu softvera jer nema opipljivih materijalnih troškova.

Funkcionalnost i ažurnost podataka neće biti zadovoljavajuća, a i da bude, građanima će samo pokazati gdje je nešto najskuplje, a gdje malo preskupo, dok će sve cijene i dalje biti previsoke, a trgovci će i na nižima dodatno profitirati – ističe Gavran.

Dodaje da je odgoda prijave očekivana jer resorno ministarstvo već duže vrijeme zaglupljuje građane i daje lažna obećanja.

– Otkako je stupila na snagu katastrofalna odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom, Malta najavljuje izmjene zakona, licitira raznim modelima, a ništa se ne događa. Iznimku od primjene zakona daju jednoj općini – Orašju, a odbacuju sarajevsku i druge opcije koje imaju daleko više razloga za iznimku. Otvaranje takozvanih drogerija s visokim cijenama, koje se ni po čemu ne razlikuju od ostalih trgovina osim po dužem radnom vremenu, lošijem izboru robe i astronomskim cijenama… bitno je da se novac za aplikaciju uplati onome s kim se radi, a aplikacija koju građani čekaju građanima neće donijeti nikakvu korist – objašnjava Gavran.

Ističe i dodatni faktor, a to je potpuno ignoriranje potreba građana koji ne koriste aplikacije (prvenstveno starije osobe i umirovljenici s najnižim primanjima), a manja naseljena mjesta u kojima nema konkurencije već su osuđena na jednu ili dvije trgovine, pa im nije bitno što cijena može biti niža 50 kilometara dalje.

I dok građani BiH treću godinu zaredom bruse svoje vještine preživljavanja i trče maratone od police do police u potrazi za jeftinijim kruhom i uljem, obećani “digitalni spas” iz Federalnog ministarstva trgovine još uvijek pluta u mutnim vodama “tehničkih poteškoća”.

Pompozno najavljivana aplikacija “Uporedi cijene”, koja je svoj svečani pečat u Narodnim novinama dobila u aprilu 2026. godine, pretvorila se u još jedan spomenik Bosni i Hercegovini. digitalna tromost.

Dok nas nadležni uvjeravaju da je prebacivanje cijena u bazu znanstvena fantastika jednaka slanju čovjeka na Mars, udruge potrošača otvoreno sumnjaju da iza softverskih kočnica zapravo stoji stari, provjereni recept: što je sustav kompliciraniji za građane, to je lakše sakriti korupciju i trgovačke marže.

A sve je počelo u jesen 2023. godine, u jeku globalne inflacije, koja je udarila i po novčanicima građana u Bosni i Hercegovini.

Dok su cijene osnovnih životnih namirnica na policama gotovo svakodnevno rasle, a građani satima obilazili trgovine u potrazi za jeftinijim uljem, šećerom ili kruhom, Federalno ministarstvo trgovine imalo je ideju: zašto tehnologiju ne staviti u službu zaštite potrošača?

Vizija je bila jasna – stvoriti jedinstvenu digitalnu platformu i mobilnu aplikaciju koja će građanima omogućiti da jednim klikom na telefonu vide gdje je u tom trenutku najisplativija kupnja.

Inspirirana sličnim uspješnim projektima iz regije, kao i mobilnom aplikacijom za praćenje cijena goriva “FMT FBiH oil info” koja uspješno radi već godinama, nova aplikacija pod nazivom “Uporedi cijene” osmišljena je kao ultimativni vodič kroz pametnu kupovinu.

Iako je službena Uputa o načinu i rokovima dostave podataka za prijavu objavljena u Službenim novinama FBiH 17. travnja 2026. godine, aplikacija „Usporedi cijene“ još uvijek nije u potpunosti realizirana i puštena u javnu upotrebu.

Glavni razlog kašnjenja leži u složenim tehničkim i administrativnim preprekama na terenu.

S jedne strane, veliki trgovački lanci (objekti veći od 401 m²) moraju proći zahtjevan proces prilagodbe svojih softverskih sustava kako bi omogućili dnevno, automatsko slanje cijena za više od 3000 artikala bez ručnog unosa.

Dok građani još čekaju obećani digitalni alat, Vlada FBiH je morala posegnuti za privremenim rješenjima, poput donošenja novih odluka o trenutnoj kontroli cijena za pojedine grupe proizvoda, kako bi zaštitila potrošače do konačnog završetka testne faze sustava.

Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH za Faktor ističu da je problem tehničke prirode i da više od 20 tisuća artikala nije jednostavno unijeti u sustav, ali da se na tome intenzivno radi.

Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Natura” Mostar, ističe za Faktor da ne zna što je s tom aplikacijom, jer nema nikakvih informacija otkako im je Ministarstvo to dostavilo.

– Svijet je odavno sve digitalizirao, a mi još uvijek kaskamo i čini se da naša vlast to namjerno usporava jer je korupciju lakše sakriti papirima i šalterima – ističe Bago.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da je ključna motivacija ista kao i kod “price lockinga” – stvaranje privida da se nešto radi protiv inflacije, a da nema efekta, ali nikako, na snižavanje cijena na nivo koji je opravdan realnim troškovima, a zlouporabe nitko ne sankcionira.

– Izrada aplikacije je prilika za korupciju i bogaćenje povezanih tvrtki ili pojedinaca, jer je najlakše kreirati fiktivno uvećanu cijenu softvera jer nema opipljivih materijalnih troškova.

Funkcionalnost i ažurnost podataka neće biti zadovoljavajuća, a i da bude, građanima će samo pokazati gdje je nešto najskuplje, a gdje malo preskupo, dok će sve cijene i dalje biti previsoke, a trgovci će i na nižima dodatno profitirati – ističe Gavran.

Dodaje da je odgoda prijave očekivana jer resorno ministarstvo već duže vrijeme zaglupljuje građane i daje lažna obećanja.

– Otkako je stupila na snagu katastrofalna odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom, Malta najavljuje izmjene zakona, licitira raznim modelima, a ništa se ne događa. Iznimku od primjene zakona daju jednoj općini – Orašju, a odbacuju sarajevsku i druge opcije koje imaju daleko više razloga za iznimku. Otvaranje takozvanih drogerija s visokim cijenama, koje se ni po čemu ne razlikuju od ostalih trgovina osim po dužem radnom vremenu, lošijem izboru robe i astronomskim cijenama… bitno je da se novac za aplikaciju uplati onome s kim se radi, a aplikacija koju građani čekaju građanima neće donijeti nikakvu korist – objašnjava Gavran.

Ističe i dodatni faktor, a to je potpuno ignoriranje potreba građana koji ne koriste aplikacije (prvenstveno starije osobe i umirovljenici s najnižim primanjima), a manja naseljena mjesta u kojima nema konkurencije već su osuđena na jednu ili dvije trgovine, pa im nije bitno što cijena može biti niža 50 kilometara dalje.

Za naknade za prijevoz s posla na posao u 2025. godini Federalno ministarstvo trgovine potrošilo je 19.370 KM, međutim federalni revizori su utvrdili da u nekim slučajevima nije bilo opravdanja za plaćanje prijevoza jer udaljenost od posla za pojedine zaposlenike nije bila veća od dva kilometra.

– Pravilnikom o plaćama i naknadama koji je bio na snazi ​​tijekom 2025. godine propisano je da pravo na naknadu za prijevoz na posao i s posla imaju uposlenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od dva kilometra od sjedišta Ministarstva, te da će se pravo na navedenu naknadu utvrđivati ​​u skladu s odredbama kolektivnog ugovora za uposlenike organa uprave i pravosudnih tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ministar je 14. srpnja 2025. godine donio Odluku o naknadi troškova prijevoza na posao i s posla kojom je utvrđen iznos naknade za svakog od 28 radnika koji ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz. Do 14.7.2025. na snazi ​​je bila odluka iz 2019. Analizom uzorkovanih naknada utvrđeno je da u pojedinim slučajevima adrese korisnika prava nisu udaljene najmanje dva kilometra od mjesta rada – navodi se u izvješću o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva trgovine FBiH i dodaje:

– Navedeno ukazuje na to da nisu uspostavljene odgovarajuće unutarnje kontrole, jer su zaposlenicima naknade obračunate bez prethodne provjere dokumentacije kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za ostvarivanje prava. Navedeno nije u skladu s odredbama Pravilnika o plaćama i naknadama rukovoditelja i drugih službenika, namještenika i savjetnika Federalnog ministarstva trgovine, kao i Kolektivnog ugovora za zaposlenike organa uprave i pravosudnih tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Federalni revizori u izvješću za 2025. godinu o financijskoj reviziji rada Federalnog ministarstva trgovine, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem (Naša stranka), dotakli su se službenih putovanja. Utvrđeno je da za jedan uzorkovani trošak smještaja na službenom putu od 450 KM ne postoji putni nalog, dokumentacija…

– Izdaci za putne troškove iskazani su u iznosu od 11.454 KM, od čega se na troškove smještaja na službenom putu u zemlji odnosi 3.637 KM. Člankom 19. Uredbe o naknadi troškova za službena putovanja propisano je da se svako službeno putovanje u inozemstvo ili u tuzemstvu obavlja na temelju naloga za službeno putovanje u kojem će biti obračunati i navedeni svi troškovi nastali tijekom službenog putovanja.

Utvrđeno je da za jedan uzorkovani trošak smještaja na službenom putu od 450 KM ne postoji putni nalog niti prateća dokumentacija na temelju koje je izvršeno knjiženje troškova hotelskog smještaja. To nije u skladu s odredbama uredbe o naknadi troškova za službena putovanja – stoji u revizorskom izvješću.

Nedosljednosti ima i kod isplate naknada za rad u povjerenstvima pri Federalnom ministarstvu trgovine.

Kako su se isplaćivale naknade za rad u povjerenstvima

– Rashodi za rad povjerenstava iskazani su u neto iznosu od 33.986 KM, a odnose se na isplatu naknada članovima. Uredbom o načinu obrazovanja i utvrđivanju visine naknade za rad radnih tijela koje osnivaju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i čelnici federalnih organa državne službe propisano je da izvješće o radu radnog tijela sadrži podatke o broju i vremenu održavanja sjednica radnog tijela, uključujući i podatke o broju prekovremenih sati ili sati rada vikendom ili praznikom, kao i podatke o nazočnosti članova radnog tijela sjednicama. sjednice i osobe koje obavljaju stručne, odnosno administrativno-tehničke poslove za potrebe radnog tijela.

Iz analiziranog uzorka ne može se potvrditi da su poslovi i zadaci za pojedine komisije obavljani izvan radnog vremena, s obzirom na to da u izvještajima o radu nema podataka o danima i točnom vremenu obavljanja poslova, zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za isplatu naknade – navode federalni revizori i dodaju:

– Sukladno tome, nije moguće potvrditi valjanost isplate naknada za članove pojedinih povjerenstava. Ministarstvo nije dosljedno primjenjivalo odredbe uredbe o načinu utvrđivanja i utvrđivanja visine naknade za rad radnih tijela koje osnivaju Vlada FBiH i čelnici federalnih organa državne službe u dijelu pripreme izvješća o radu radnih tijela, kao i u dijelu isplate naknade za rad radnih tijela isključivo ako se poslovi obavljaju izvan radnog vremena.

Obračun naknada za članove povjerenstava koji su uposlenici Ministarstva nije imao tretman dohotka od nesamostalnih djelatnosti kako je to propisano Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o načinu obračuna i plaćanja doprinosa zbog stava Federalnog ministarstva financija i jer nisu osigurane pretpostavke za obračun poreza i doprinosa.

Federalni revizori u Izvješću o financijskoj reviziji Federalnog ministarstva trgovine za 2025. godinu dotakli su se neradne nedjelje i napomenuli da su sve izraženije rasprave o potrebi jasnijeg zakonskog okvira.

– Zabrana ili ograničenje rada nedjeljom već duže vrijeme izaziva javne rasprave, a pitanje regulacije ovog rada još uvijek nije jedinstveno uređeno. Rad nedjeljom nije potpuno zakonski zabranjen, već ovisi o odlukama nadležnih tijela i poslodavaca, zbog čega se praksa razlikuje od mjesta do mjesta. Ovakva neujednačenost dovodi do različitih iskustava radnika i građana, ali i do sve izraženijih rasprava o potrebi jasnijeg pravnog okvira – naveli su federalni revizori.

Primjena zakona o neradnoj nedjelji počela je 17.11.2024. godine, nakon čega su pojedine lokalne zajednice (gradovi Tuzla i Orašje) podnijele zahtjev za izuzeće.

Sukladno članku 18. stavak (10) i (11) Zakona o unutarnjoj trgovini, Vlada FBiH je na sjednici Vlade 19. prosinca 2024. godine dala suglasnost na zahtjev Gradu Orašju.

– Ministarstvu su dostavljeni zahtjevi za izuzeće od primjene odredaba članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini tijekom 2025. godine. Svi zahtjevi upućeni su Vladi FBiH na odlučivanje, koja je odlukama i zaključcima zbog neispunjavanja ključnih objektivnih kriterija u općinama Stari Grad Sarajevo, Drvar, Tešanj, Foča, Velika Kladuša i Sapna i gradovima Visoko i Konjic, utvrdila da primjena odredaba članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini ostaje na snazi ​​- navodi se u revizorskom izvješću i dodaje:

– Uredba propisuje kriterije koji podrazumijevaju da prijedlog mora sadržavati objektivne razloge i detaljno obrazloženje zašto se izuzeće traži, a posebno podatke o utjecaju na pad prometa u djelatnosti trgovine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pad broja zaposlenih te obrazloženje prijedloga sezonskog karaktera i razdoblje izuzeća u slučaju zahtjeva za sezonsko izuzeće.