Nema naznaka da bi mogao biti određen novi datum održavanja tematske sjednice o stanju u zdravstvu u Federaciji BiH.

Podsjetimo, tematska sjednica “Stanje u zdravstvu – maligne bolesti, liječenje i prevencija”, koju je Povjerenstvo za zdravstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH zakazalo za 25. svibnja, odgođena je nekoliko dana ranije zbog nemogućnosti nazočnosti ministra zdravstva Federacije BiH Nediljka Rimca.

Odluka je donesena nakon što su predstavnici inicijative “Glasaj za život”, koja okuplja više od 35 udruga pacijenata iz cijele Bosne i Hercegovine, zatražili od Upravnog odbora da se početkom godine održi tematska sjednica o stanju u zdravstvu.

Kako navode iz inicijative “Glasaj za život”, na sjednicu su pozvani zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH te predstavnici medicinske struke i pacijenti.

Nakon što je svibanjska odgođena, sjednica je trebala biti održana u prvoj polovici lipnja.

Sredina je srpnja, a novog datuma nema. Uskoro će godišnji odmori, a onda i predizborna kampanja za predstojeće Opće izbore u Bosni i Hercegovini.

Iz inicijative “Glasaj za život” kažu da su se obraćali Vladi i Federalnom ministarstvu zdravstva tražeći novi termin održavanja sjednice, ali odgovor nikada nisu dobili.

– U Federalnoj vladi vlada muk! Sve stoji, ne znaju što će s novcem. Iz Odbora za zdravstvo su nam ranije rekli da će se sjednica održati kako bismo bili strpljivi. Strpljivi smo do besvijesti. Iskreno da vam kažem, vjerujemo da od te sjednice neće biti ništa – kaže Sead Sefić, predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate FBiH i implementator inicijative “Glasaj za život”.

Strateško opredjeljenje Vlade FBiH je da se u narednom periodu ništa ne poduzme i da je to jedini način da se ne napravi bilo kakva šteta, kaže federalni zastupnik Haris Šabanović, dodajući da drugačije ne može razumjeti trenutnu situaciju.

– Nije mi jasno jer naši mandati nisu završili, pogotovo mandat aktualne Vlade. Svijet nije stao, životi nisu nestali, problemi građana nisu nestali. Federalna vlada je tu da ih rješava, tako treba – naglašava Šabanović.

Ističe da je posljednja redovna sjednica Federalnog parlamenta bila prije 122 dana.

– Jučer (13. srpnja) sam brojao i shvatio da je zadnja redovna sjednica bila prije 122 dana. Očito je tu svijet stao. Većina njih se oko nečega posvađala i ne mogu se dogovoriti oko pljačke i tu su za njih završili problemi građana ili ih zbog toga nema. Jedno od to dvoje jest, treće nije. Vjerojatno ćemo do listopada, kada su izbori, doći u ovo stanje – kaže Šabanović.

Zbog brojnih zdravstvenih problema u Federaciji BiH, odlučeno je da se tematska sjednica oba doma Federalnog parlamenta održi 25. svibnja, saznaje Faktor.

Odlučeno je to nakon što su prije pet mjeseci (22. prosinca 2025.) predstavnici inicijative “Glasaj za život”, koja okuplja više od 35 udruga pacijenata iz cijele Bosne i Hercegovine, zatražili od Upravnog odbora organiziranje tematske sjednice o stanju u zdravstvu.

Kako navode iz inicijative “Glasaj za život”, na sjednicu su pozvani zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, Zavoda za javno zdravstvo FBiH te predstavnici medicinske struke i pacijenti.

– Poseban fokus bit će stavljen na dostupnost terapija, odnosno listu lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana od 2019. godine, stvarno stanje u zdravstvenom sustavu kada su u pitanju onkološko-hematološke bolesti i rijetke bolesti, uz iznošenje konkretnih podataka, mišljenja stručnjaka i iskustava pacijenata s terena. Cilj je zajedničkim razgovorom struke, institucija i pacijenata otvoriti pitanja koja godinama opterećuju pacijente i njihove obitelji. Vjerujemo da će ova tematska sjednica predstavljati važan korak ka konkretnim promjenama u zdravstvenom sustavu te da će zaključci sa sjednice biti upućeni Parlamentu FBiH – ističu iz inicijative “Glasaj za život”.

Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u BiH i članica inicijative “Glasaj za život”, kaže da je posebno ohrabruje činjenica da su predstavnici Odbora za zdravstvo pokazali spremnost da saslušaju probleme s kojima se pacijenti svakodnevno susreću, ali i da se o ovim problemima konačno govori institucionalno, otvoreno i uz uključivanje svih relevantnih. dionici.

– Kao netko tko već godinama zagovara prava pacijenata, smatram da je vrlo važno da se institucije, medicinska struka i predstavnici pacijenata okupe na jednoj tematskoj sjednici jer samo zajedničkim dijalogom možemo doći do konkretnih rješenja. Posebno je važno da će fokus biti na dostupnosti terapija, popisu lijekova Fonda solidarnosti, kao i trenutnom stanju u području onkologije-hematologije i rijetkih bolesti. Pacijenti više nemaju vremena čekati i zato je važno da se njihov glas čuje tamo gdje se donose odluke.

Jučer smo imali radni sastanak s članovima Kolegija koji je bio izuzetno konstruktivan, uspješan i rekao bih važan iskorak i dobra podloga da se na tematskoj sjednici donesu konkretni zaključci i pokrenu promjene koje će značiti bolji i dostupniji zdravstveni sustav za sve pacijente u FBiH – istaknuo je Stefanišin.

Predsjednik Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i implementator projekta “Glasaj za život” Sead Sefić tvrdi da se vide pomaci te da donosioci odluka i politička javnost po prvi put u fokus svog djelovanja stavljaju pojam zdravlja.

– Naravno, to je rezultat koraka koje smo poduzeli, a koji su u proteklom razdoblju djelovali nerealno. Uspjeh je što smo konačno zainteresirali političku javnost za rješavanje zdravstvenih problema – dodaje Sefić.

Iako ovaj potez neki smatraju dobro osmišljenim predizbornim trikom, prije svega onih koji čine vlast u FBiH, Sefić naglašava da su predstavnici inicijative “Glas za život” predstavnicima Odbora za zdravstvo dali do znanja da nisu politički obojeni i da to ne žele biti.

– Svatko kroz svoje političko djelovanje može koristiti dobrobiti ovog aranžmana, ali mi ne želimo biti alat u njihovim rukama, da rade što hoće i varaju nas kao što je to bilo proteklih godina. Tražimo konkretne poteze i rezultate. Jasno nam je da je zdravstveni sustav u takvom stanju da ne možemo očekivati ​​revoluciju, ali stvari se mogu popravljati korak po korak. Mi smo to secirali i rekli što je prioritet i što daje prve rezultate. Ne želimo sjednicu na kojoj ćemo se kao u ogledalu ispovijedati zastupnicima i vlasti. Ovaj put pacijenti su jedinstveni i znaju što žele. Ono što je žalosno u svemu tome jeste da mi pacijenti radimo posao onih koji su za to plaćeni – ističe Sefić.

Kaže da je na pomolu lista lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana više od sedam godina.

– Lista je završena, ali još nije dostupna pacijentima, a razlog je proceduralni put koji je kompliciran. Napravili su tako da prije Vlade FBiH, koja donosi konačnu odluku, lista lijekova Fonda solidarnosti mora proći internu proceduru Zakonodavne komisije i Ministarstva financija koje će reći da iza liste stoji novac. Prema našim saznanjima, radovi su pri kraju, što otvara velike mogućnosti za naše pacijente, a to znači nove načine liječenja i indikacije. Pacijenti se predugo liječe zastarjelim terapijama. Trebaju nam novi i učinkovitiji lijekovi – zaključio je Sefić.

Odbor za zdravstvo Parlamenta Federacije BiH nije se sastao tri mjeseca.

Unatoč brojnim problemima u zdravstvu većeg bh. entitetu, od lista čekanja najtežih, onkoloških bolesnika na propisane terapije, zastarjelih lijekova i opreme u javnim zdravstvenim ustanovama, do nedostatka kadra, Kolegij je svoju posljednju sjednicu održao 19. studenog prošle godine.

Nadležnosti, odnosno pitanja koja Povjerenstvo za zdravstvo razmatra su: razvoj i unapređenje sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja građana, sustav financiranja zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstva i zdravstva iz nadležnosti Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Amra Junuzović-Kaljić (NiP), zamjenica predsjednika Povjerenstva za zdravstvo FBiH, pravda se da se “Povjerenstvo sastaje kada se prikupi dovoljan broj materijala”.

– Ono što je inicijalna potreba za sastankom je određeni broj inicijativa i prijedloga koje UO razmatra, što je u biti bio i razlog zašto se nismo sastali od studenog prošle godine. Povjerenstvo radi po principu da se o određenim rješenjima raspravlja na sjednicama, a onda se na Saboru predlažu odgovarajuća rješenja – kaže Junuzović-Kaljić i dodaje da većinu članova Povjerenstva čine liječnici koji u potpunosti razumiju potrebe pacijenata.

S druge strane, predstavnici udruga koje okupljaju pacijente razočarani su ovakvim ponašanjem Povjerenstva za zdravstvo.

Iako ih, kako kažu, od aktualne vlasti ništa ne može iznenaditi, dodaju da su tračak nade polagali u članove uprave, među kojima su većina liječnici.

– Povjerenstvo za zdravstvo se ne sastaje mjesecima, a istovremeno se zdravstveni sustav Federacije BiH suočava sa ozbiljnim i svakodnevnim problemima – nedostatkom terapija, dugim listama čekanja, kašnjenjem u dijagnostici, neravnomjernom dostupnošću liječenja i potpunim izostankom sustavnih rješenja za najugroženije pacijente. Zamislite da se to dogodi u nekoj drugoj državi, a da oni koji su za to odgovorni ne snose posljedice. Kako je moguće da se tijelo nadležno za sagledavanje i praćenje stanja u zdravstvu ne sastaje mjesecima, a pacijenti se svakodnevno bore za svoje osnovno pravo, a to je pravo na liječenje – kaže Alma Stefanišin, predsjednica Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini.

Ako se Vijeće ne sastane – tko onda preuzima odgovornost za stanje u zdravstvu, upitao je Stefanišin.

– Dok se termini ne zakažu, pacijenti i njihove obitelji snalaze se kako znaju i umiju – posuđuju novac, traže terapije izvan sustava, mole za donacije i gube dragocjeno vrijeme. Zdravstvo ne može čekati politički komfor. Zato zahtijevamo hitno sazivanje sjednice UO za zdravstvo, javnu raspravu o ključnim problemima i konkretne zaključke s jasno definiranim rokovima. Transparentnost i odgovornost prema pacijentima nisu opcija – one su obveza. Zdravstveni sustav postoji zbog pacijenata, a ne obrnuto. Svaki dan nerada ima cijenu koju životom plaćaju najteži bolesnici – naglasio je Stefanišin.

Udruge pacijenata prošle su godine pokrenule inicijativu za održavanje tematske sjednice Federalnog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o reformi zdravstvenog sustava.

Inicijativa je upućena Odboru za zdravstvo, odakle su odgovorili da je ideja dobra, ali, kako kaže Sead Sefić, ispred projekta “Glasaj za život” ništa više nije urađeno.

– Ovih dana ponovno ćemo im poslati žurni zahtjev, i to treći put, da se održi tematska sjednica o reformi zdravstva, ali ne forme radi, nego da to bude sjednica od koje će imati koristi i pacijenti i svi građani. Ono što smo svi mogli zaključiti gledajući kako se ti ljudi ponašaju na sjednicama, njihov stav je ležeran i to više nećemo tolerirati. Mi smo im jako čudni, jer inzistiramo na svojim idejama i želimo da se one provedu. Poručujemo da nećemo odustati – naglašava Sefić.

Dodajmo i kako je u međuvremenu došlo do promjene na čelu UO za zdravstvo.

Iako je do kraja prošle godine UO vodio HDZ-ovac Goran Opsenica, u međuvremenu ga je zamijenila stranačka kolegica Kristina Šimović, a njena zamjenica je Amra Junuzović-Kaljić.

Članovi odbora su: Goran Opsenica (HDZ), Hajrudin Kozarević (SDP), Ivan Boban (SDP), Safet Omerović (SBiH), Jasmina Biščević-Tokić (SDA), Dajana Čolić (DF), Mara Đukić (DF), Maja Uremović (Pokret za modernu i aktivnu Krajinu) i Begajeta Čaušević (SDA).

Junuzović-Kaljić kaže da je Opsenica zbog bolesti odstupio s čela Odbora za zdravstvo, a dijelom je tome pridonijelo i to što se nisu sastajali.

Klinici za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nedostaje 17 citostatika, iznimno važnih lijekova u liječenju onkoloških bolesnika, objavljeno je na službenoj stranici te zdravstvene ustanove.

Kako se navodi, Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika, od kojih nedostaju: anastrazol tbl. etopozid kap. a 50 mg, eligard 7,5 mg, flurouracil amp, karboplatin amp, fulvestrant inj., mesna amp, uniblastin amp, vinkristin amp, inlyta/axitinib, capecitabine/ecansya tbl, sunitinib caps. 12,5 mg, sunitinib caps. 25 mg, dorolutamid tbl, oksaliplatin amp i irinotekan amp.

Na listi nedostajućih lijekova uvršten je i Pazopanib-votrient tbl, ali je navedeno da je citostatik trebao biti isporučen – jučer, 16. veljače 2026. godine.

Informacija o nestašici 17 citostatika objavljena je dva dana nakon što je generalna direktorica KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav održao je sastanak s Vlatkom Martinović, ravnateljicom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH koji je nadležan za nabavu ovih lijekova.

Kako je navedeno u najavagodine, fokus sastanka je bio unapređenje sistema isporuke citostatika, te je zaključeno da “pacijenti moraju biti iznad svih administrativnih i sistemskih izazova, budući da u obje ustanove postoje problemi s nabavkom lijekova koji, kako je rečeno, prevazilaze nadležnost i KCUS-a i Federalnog zavoda”.

Dok nadležni održavaju sastanke od kojih pacijenti nemaju nikakve koristi, do tada najteži, onkološki bolesnici, bore se za preživljavanje.

Na društvenim mrežama pacijenti svakodnevno postavljaju upite – mogu li u nekoj od ljekarni u zemlji dobiti citostatik i koliko košta?

– Nama je to svakodnevica. Pacijentice se bore i snalaze kako znaju i umiju, jer su davno shvatile da su nažalost prepuštene same sebi – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih i liječenih od tumora dojke “Renesansa”.

U prošloj godini KCUS-u je dnevno nedostajalo pet do 10 osnovnih citostatika, a sada ih je od 10 do 20, što znači da je, kaže Glušac, situacija sve gora.

– Jedina svijetla točka su liječnici koji zajedno s nama prolaze istu muku. I njima je teško, jer znaju što nam treba, ali nisu u stanju postupati prema nama na način na koji se to radi u drugim zemljama. Oni najbolje znaju kakav će biti rezultat, s kakvim ćemo se posljedicama suočiti jer ne dobijemo adekvatnu terapiju na vrijeme, što niti naša Vlada zna, niti ih to izgleda zanima. Onkološki pacijenti su kolateralna šteta dok se svađaju koliko je u čijem mandatu učinjeno. Kamo sreće da se barem imaju s čime natjecati, a ne tko je napravio manje zlo – naglašava Glušac.

Iz Federalnog zavoda ranije su na upit Faktora odgovorili da su razlozi nedostatka citostatika različiti za svaki lijek, pa su naveli: zastoj u proizvodnji, reorganizacija proizvodnje, kašnjenje u proizvodnji serije namijenjene BiH. tržište.

Osim toga, kako su kazali, na opskrbljenost lijekovima utječu globalne nestašice pojedinih supstanci, uvjeti transporta, kao i obavezna, zakonom propisana kontrola lijekova pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu. tržište.

Iz Zavoda su poručili pacijentima da u većini slučajeva postoje alternative za lijek koji nedostaje, a ako to nije slučaj, pacijentu će biti vraćen novac za kupljeni lijek.

Ali Seda Sefić, ispred projekta “Glasaj za život”, naglašava da razlozi nedostatka citostatika, koje navodi Federalni zavod, nisu realni i da ovakvim odgovorima samo žele zamazati oči oboljelima.

– Kada imate dobro razrađen sustav planiranja, financiranja i nabave, ne može se dogoditi takva situacija, da u jednoj zdravstvenoj ustanovi, u ovom slučaju najvećoj u državi, u kojoj se liječi najveći broj onkoloških pacijenata u BiH, nedostaje 17 citostatika. Zato se ne mogu složiti s objašnjenjem Zavoda koji očito u svemu kasni, a rezultat je sve više lijekova koji nedostaju našim pacijentima. Brane se da smo malo tržište i da farmaceutske kuće nisu zainteresirane, pa Slovenci imaju još manje tržište pa nemaju problema s nedostatkom lijekova. Te kompanije postižu više cijene u BiH nego u zemljama Europske unije – kaže Sefić.

Kaže da je žalosno što se nadležne institucije oslanjaju na bolesne pacijente da će se same snaći za lijekove i da kasnije mogu refundirati novac u Zavodu.

– Ovo je dodatno iscrpljivanje ionako iscrpljenih ljudi, jer onkološkom bolesniku ne treba samo taj citostatik, već niz drugih lijekova i pripravaka, posebna prehrana i milijun drugih stvari u procesu liječenja. Pita li se itko iz Zavoda da li pacijent koji se mjesecima bori s bolešću ima novca da kupi lijekove, a onda čeka hoće li i kada Zavod omogućiti povrat novca – zaključuje Sefić.

Pacijenti u Federaciji BiH, među kojima su najteži, onkološki, ogorčeni su nakon što im je iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH rečeno da postoje alternativna rješenja za nedostajuće citostatike i da mogu refundirati novac za kupljeni lijek.

Podsjetimo, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je 5. siječnja obavijestio pacijente da na Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Riječ je o sljedećim lijekovima: Flutamide tbl, Blastomat 20 mg, Etoposide caps a 50 mg, Eligard 7,5 mg, Plivatinib tbl, Enzalutamide tbl, Pemetrexed amp, Dacarbazine amp, Exemestan tbl, Anastraze tbl i Fulvestrant inj.

Prema riječima Alme Stefanišin, predsjednice Udruženja oboljelih od reumatoidnog artritisa i drugih reumatskih bolesti “Snaga” u Bosni i Hercegovini i članice projekta “Glasaj za život”, stanje na KCUS-u je katastrofalno.

– Pacijenti nemaju osnovne citostatike za liječenje raka, a onda im Zavod kaže da sami kupe lijekove i traže povrat novca – to je sramotno. Da li se neko iz Federalnog zavoda zapitao imaju li pacijenti novca da kupe lijek. Odmah da im odgovorim – mnogi nemaju jer su se godinama borili s bolešću i jer su oni i njihove obitelji svaku marku koju su imali dali za liječenje. Ne postoji “privremena alternativa”, ovdje su životi ljudi u pitanju. Fond solidarnosti i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH moraju hitno osigurati terapiju. To je problem cijelog sustava i ne smije se više ignorirati – istaknuo je Stefanišin.

Istaknula je da pacijenti ne bi trebali plaćati kvarove sustava.

– Mi – udruge koje okupljamo oboljele i članove projekta “Glasaj za život” – borimo se za živote naših članova. Ovo nije samo problem KCUS-a – ovo je problem cijelog sistema i više se ne može ignorirati – kazao je Stefanišin.

Iako je 8. siječnja na upit novinara Faktora iz Federalnog zavoda rečeno da su “u međuvremenu isporučeni neki lijekovi, koji su se vodili kao deficitarni”, na zvaničnoj stranici KCUS-a i dalje stoji podatak da Klinici za onkologiju nedostaje 11 citostatika.

Seda Sefić, predsjednica Udruženja oboljelih od raka prostate u FBiH i čovjek koji stoji na čelu projekta “Glasaj za život”, kaže da neodgovorna vlast nebrigom za najosjetljiviju populaciju društva, a to su teški bolesnici, zapravo pokazuje svoje pravo lice.

– Nedostatak cistostatika, važnih lijekova za onkološke bolesnike, nažalost više nije vijest. Da imamo odgovornu vlast, provela bi sve procedure oko nabave lijekova na vrijeme, kako se ne bi događalo da ih nema, kao što rade sve normalne zemlje u svijetu. Naravno, može se dogoditi da nedostaju jedan ili dva citostatika, što se događa iu zemljama u okruženju i u Europskoj uniji, ali ako zdravstvena ustanova nema 10, 11 ili više lijekova, to je nažalost samo kod nas, jer naša vlast i oni koji brinu o zdravlju pacijenata su nemarni, bez obzira na to što ih zakon i ustav obavezuju – ističe Sefić.

Sefić ističe da udruge pacijenata konstantno reagiraju i pozivaju nadležne da rade svoj posao, ali se to pokazalo nedovoljno, te da će, ukoliko se želi promijeniti situacija, morati poduzeti radikalne mjere.

– Ova vlast više nema smisla. Nemamo situaciju da imamo dijalog s vlastima, drugu stranu, sugovornika koji će to argumentirati ili ne. Već mjesecima pričamo u lice i odavno to nije imalo smisla. Moramo pod hitno promijeniti način rada jer ovo je izmaklo kontroli. Vidite da institucije koje se bave nabavom lijekova ne reagiraju, ne oglašavaju se, to nije njihova stvar. Nešto odgovaraju ako ih novinari i pacijenti pitaju. Dogovor, produžena ruka suradnje, više nema smisla kod donositelja odluka u zdravstvu. Ili ne razumiju situaciju pacijenata ili neće raditi svoj posao za koji su masno plaćeni. Svoj nemar pacijenti plaćaju životom – kazao je Sefić.