Predsjednik Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK) Elvedin Sedić optužio je Trojku da je ucjenjivala njihovu zastupnicu u Parlamentu Federacije BiH Maju Uremović da glasa za proračun FBiH kako ne bi smijenila Ademira Toromanovića s mjesta izvršnog direktora za tehničke poslove JP Ceste Federacije BiH.

– Time ga je spasila od otkaza, a zauzvrat je glasala za proračun – dodao je Sedić.

Ova optužba, javno izrečena za portal Biscani.net, izazvala je rasprave unutar POMAK-a.

Toromanović je demantirao tvrdeći da su Sedićeve izjave “neistinite i krajnje neodgovorne”, te da nije imenovan zahvaljujući nečijem glasanju za proračun, već svojoj stručnosti.

Tvrdi i da je Uremović glasala za proračun “isključivo iz osjećaja političke odgovornosti, savjesnog rada u Parlamentu FBiH i obveze prema građanima koji su joj ukazali povjerenje”. Uremović se još nije oglasila.

Uslijedio je ekspresni odgovor iz POMAK-a u kojem su, između ostalog, istaknuli kako je apsurdno tvrditi da se do takvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti.

Istaknuli su da je politički pritisak na Uremovića da glasa za proračun pod prijetnjom smjene Toromoanovića i v.d.ravnatelja NP Una nedvojbena istina s kojom je svjesno cijelo rukovodstvo ove stranke.

Otvoreno su naveli da je Toromanoviću čak nuđen prelazak u SDP kako bi zadržao mjesto izvršnog direktora za tehničke djelatnike JP Ceste Federacije BiH.

– Temeljem svog profesionalnog iskustva, kao član POMAK-a, Toromanović je obnašao dužnost direktora Zavoda za prostorno planiranje u periodu od početka 2018. do kraja 2023. godine, nakon čega je predložen za v.d. tehničkog direktora JP Ceste FBiH.

Svatko tko imalo poznaje političke procese u Bosni i Hercegovini svjestan je koliko je apsurdno tvrditi da se do ovakvih pozicija dolazi isključivo na temelju stručnosti, zanemarujući politički kontekst i način donošenja odluka – ističu iz POMAK-a.

Što se tiče imenovanja Toromanovića, indikativno je da je prvobitni javni natječaj za mjesto izvršnog direktora za tehničke poslove u Cestama FBiH izmijenjen zbog posebnih uvjeta koje kandidati moraju ispunjavati.

Za razliku od dosadašnjih natječaja za to mjesto, ovaj put je navedeno da kandidat, osim diplomirani inženjer građevine, prometa ili geodezije, može biti i diplomirani inženjer arhitekture, a to je upravo Toromanović, kako je sam potpisao u demantiju upućenom Sedićevim izjavama.

Naime, na natječaju za 2020. godinu za izvršnog direktora za tehničke poslove Cesta FBiH potrebna je visoka stručna sprema, odnosno diplomirani inženjer građevine ili prometa ili geodezije.

Prošle godine, kada su u srpnju raspisani natječaji za sva tri člana Uprave za ceste FBiH, za izvršnog direktora za tehničke poslove tražilo se da bude diplomirani inženjer građevinarstva, a samo za ovo mjesto odmah je izvršena korekcija, dodajući diplomiranog inženjera saobraćaja, geodezije ili arhitekture.

Vidi se da je u odnosu na 2020. dodano da na tom mjestu može biti i arhitekt.

U rujnu su bez obrazloženja poništena sva tri natječaja za Upravu za ceste, jer će ponovno biti objavljeni u studenom, gdje izvršni direktor za tehničke poslove može biti i KV inženjer arhitekture.

Proračun FBiH za 2026. godinu usvojio je Parlament FBiH u siječnju ove godine, a Vlada FBiH u veljači dao pristanak za imenovanje Uprave cesta FBiH, uključujući i Toromanovića.

S obzirom na to da se spekulira da je pravilnik mijenjan zbog Toromanovića, od Cesta FBiH smo zatražili da nam dostave Pravilnik o unutarnjoj organizaciji donesen 2019. godine i eventualne izmjene i dopune ukoliko su u međuvremenu učinjene. Čekamo odgovor.

Toromanović je krajem 2023. godine imenovan vršiteljem dužnosti izvršnog direktora Cesta FBiH, a sada je imenovan na mandat od četiri godine.

Prije dva dana usvojen je proračun Federacije Bosne i Hercegovine. U povijesnom proračunu od gotovo devet milijardi maraka Krajine opet nema. Ne postoji aerodrom Bihać. Brze ceste do Velike Kladuše i granice s EU nema. Nema rekonstrukcije magistralnog puta Bihać – Bosanska Krupa. Unske pruge nema. Nema ozbiljnijih ulaganja u Nacionalni park Una. Nema namjenske industrije, nema rješenja za granične prijelaze i višesatne kolone, priopćio je Pokret za modernu i aktivnu Krajinu (POMAK).

Naglašavaju da kada projekti nisu u proračunu, oni politički ne postoje. I ovogodišnji proračun je, dodaju, još jednom potvrdio da Krajina nije dio federalnih razvojnih planova.

– Ne može nam više nitko prodati priču da je Krajina “nerazvijena”. Kraj je isključen. Imamo strateški položaj prema Europskoj uniji. Imamo turizam, rijeku Unu, dijasporu, privredu i ljude koji žele raditi. Ono što nemamo je kontinuirana institucionalna podrška Federacije. Nije to slučajno. To je politički obrazac. Politička odluka – rekao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a.

I dok se u drugim dijelovima Federacije uredno planiraju i grade autoceste, brze ceste i veliki infrastrukturni projekti vrijedni desetke i stotine milijuna maraka, u Krajini se, kako se dodaje u priopćenju POMAK-a, godinama priča o istim stvarima i ništa od toga ne stoji u proračunskoj stavci. Proračuni su, kažu, javni i dostupni svima koji žele vidjeti gdje novac doista ide.

Ističu da su neki od strateških projekata za opstanak u Krajini, koje posljednjih godina zagovaraju gotovo svi politički subjekti, krenuli optimistično. No, naglašavaju, usvojeni proračun FBiH za 2026. godinu nažalost pokazuje da će tako ostati do daljnjega!

– Uglavnom, kada treba skupljati političke poene, bitna je Krajina. Kada treba podijeliti novac, to postaje nevidljivo i mislim da je krajnje vrijeme da neko objasni Krajišnicima zašto ih se uporno ostavlja po strani – dodaje Sedić.