Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović upriličio je konferenciju za medije na kojoj se osvrnuo na aktuelne događaje ističući da se nastavlja se negiranje kontinuiteta države
Bosne i Hercegovine i najvažnijih državnih simbola. Pojavljuju se, kako je naveo, ekstremistički zahtjevi vezani za legalnu državnu zastavu pod kojom je Bosna i
Hercegovina postala punopravnopravna članica Ujedinjenih nacija prije 34 godine,
negiraju se prava i postojanje cijelog konstitutivnog naroda, Bošnjaka.

– U susjednoj državi idiotske politike
crtaju nove karte Bosne i Hercegovine, koje nemaju za cilj da stabiliziraju i
riješe odnose između naroda, već suprotno, samo ih pogoršavaju. Nažalost, u
tome učestvuje i zvanična hrvatska politika.

Jesu li tzv. “mislioci konzervativne
orijentacije” koji su u subotu Zagrebu predstavili kartu trećeg entiteta u Bosni
i Hercegovini, svjesni da na ovaj način otvaraju regionalna etnička pitanja u
Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Italiji? Nove karte se mogu crtati i
u ovim državama, zar ne? – naveo je on.

Ali, dodao je, zaboravljaju da se pitanje etničkih
odnosa ne može posmatrati samo u Bosni i Hercegovini.

– Kartografi moraju znati
da i mi znamo analizirati, nacrtati, i predložiti rješenja. Evo, ekskluzivno, prvi put govorim
sljedeće: analiza i prijedlog rješenja koje je izradio stručni tim Naprijed BiH, uzimajući u obzir sve elemente, presude međunarodnih sudova, genocid, UZP,
položaj Srba i Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, položaj Bošnjaka u Srbiji,
Sandžak, poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini sa prijedlogom rješenja. Ako se
bude otvaralo to pitanje, ako je liberalna demokratija neperspektivna, imamo
rješenje etničkih odnosa na Balkanu – istakao je.

U vezi s tim, rekao je, “mnogo toga se prisjećamo”:

·       
formiranje
općine Usora suprotno Jedinstvenim kriterijima. Prihvaćeno samo etničko,
ustupak napravio Parlament FBiH 1996. godine;

·       
proširenje teritorije
općine Žepče – odluka visokog predstavnika – 
prihvaćeno zahvaljujući “kvislinzima” u tom periodu,

·       
obećanje
da će se formirati općina Počitelj – nikad nije ispunjeno;

·       
Statut grada
Mostara-specijalni predstavnik Košnik-napadnut od strane hrvatskih ekstremista;
usvojen građanski princip jedan čovjek jedan glas;

·       
kontinuirani
pozivi političara da se ne plaća RTV taksa;

·       
finasiranje RTV HZHB.

– Mnogo je ustupaka napravljeno. Mogao bih nabrajati unedogled, ali ključni
problem je blokada rada institucija Bosne i Hercegovine, a onda upravo oni koji
aktivno rade na tome šalju poruka u svijet kako je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna
i  nemoguća.

Prošle sedmice sam za ovom istom
govornicom jasno govorio da SNSD i HDZ već godinu i po, sinhronizirano i
planski, blokiraju Dom naroda državnog parlamenta, kao i rad državnih
institucija, a onda isti ti “odmetnici” od Ustava i ustavnog poretka optužuju nas,
patriote, za nerad i državu proglašavaju propalom, pa joj onda prekrajaju, za
sada unutrašnje granice, a kasnije će vjerovatno i vanjske, sve u skladu sa
velikodržavnim projektima i sporazumom “Tuđman – Milošević” iz Karađorđeva o
podjeli Bosne i Hercegovine – kazao je.

Na djelu je, ističe, realizacija aktivnosti iz Memoranduma
SANU 2:

“Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta Bosne i
Hercegovine maksimalno onemoguće u radu, obezvrede i obesmisle na sve moguće
načine. Ovo je jedno od značajnijih sredstava za dokazivanje teze o
nemogućnosti funkcionisanja zajedničkih institucija.”

– U Zagrebu su nam jasno
pokazali da na ovome strateški i sinhronizirano rade sa obje strane rijeke
Drine, kao i u samoj Bosni i Hercegovini, na svim nivoima vlasti.  Upozoravam ih, svaki pokušaj tzv.
preustroja Bosne i Hercegovine na etničkim osnovama vodi u dodatnu nestabilnost
Balkana i Evrope. Zato je važno jasno reći: još uvijek postojimo mi, Bosanci i
Hercegovici, ljudi i institucije koje će kao i do sada braniti ustavni poredak,
suverenitet i cjelovitost države, politički, pravno i demokratski – rekao je.     

Na dokazivanju teze o nemogućnosti
funkcioniranja državnih institucija, dodao je, otvoreno radi i Tužilaštvo Bosne i
Hercegovine, predvođeno glavnim tužiocem Milankom Kajganićem.

– Svaki smo dan
svjedoci posljedica nerada ovog najvažnijeg državnog organa, njegovih odluka
koje su u suprotnosti sa zakonima i nepostojanja bilo kakve profesionalne i
lične odgovornosti državnih tužilaca. Sve navedeno je rezultiralo
nepodnošljivom društvenom i sigurnosnom situacijom u državi, što ide na ruku
političkim negatorima Bosne i Hercegovine, poput onih koji su se sastali u
Zagrebu.

Nerad, nepoštivanje profesionalnih
standarda Tužilaštva, premještanje tužilaca sa jednog na drugi referat, dodjela
predmeta poslušnim tužiocima, opstrukcije ustroja Tužilaštva kako bi bilo
efikasnije, samovolja u radu glavnog tužioca, itd.  

Zbog svega toga tražim razješenje glavnog tužioca Milanka
Kajganića i sankcije za državne tužice Igora Dubka i Vedranu Mijović, za koje
smatram da su na vrhu tužilačke piramide koja, zloupotrebom službenih
ovlaštenja, radi u interesu vladajućih političkih stanaka SNSD-a i HDZ-a, te
godinama štite kriminal njihovih funkcionera, pa čak i napad na ustavni poredak
Bosne i Hercegovine – kazao je Mehmedović.

Protiv Kajganića, Mijović i Dubaka danas je, kako je naveo, Uredu
disiplinskog tužioca podnio pritužbe na njihov rad i zatražio izricanje
odgovarajućih disciplinskih mjera propisanih zakonom.

– Na potezu je
glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević da svima pokaže da li
će sačuvati ono malo čistog obraza tužilačke branše koji je preostao u ovoj
državi. Sve traženo ću detaljno obrazložiti. Prije devet mjeseci smo
kolega Jasmin Emrić i ja podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma,
bivšeg direktora SIPA-e, zbog postojanje osnovane sumnje da je izvršio krivična
djela iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine napad na ustavni poredak i zloupotreba službenog položaja, jer je postupio
po zahtjevu tada osumnjičenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i
18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku sa dužnost direktora SIPA-e – naglasio je Mehmedović i dodao:

– Moram
istaći da je slučaj Darka Ćuluma vjerovatno jedinstven u svijetu po tome da je
jedan direktor najvažnije državne policijske agencije dao ostavku i pridružio
se osumnjičenima u napadu na ustavni poredak, neopravdano odsustvao sa
posla  81 radni dana uzastopno, i bez
ikakvih posljedica se vratio na posao 14. jula 2025. gdje se nezakonito nalazi
i danas. Nedopustivo je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, konkretno tužilac
Igor Dubak, za devet mjeseci nije mogao utvrditi ono što je i svakom pravnom
laiku jasno, a to je činjenica da je Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju
direktora SIPA-e i da za učinjena djela mora krivično odgovarati, a tužilac
Dubak da za ovakav nerad ima potpunu podršku glavnog tužioca Kajganića – naveo je Mehmedović.

Kada je u pitanju odgovornost državnih tužilaca, smatra da
je službena ovlaštenja, također uz podršku glavnog tužioca Kajganića,
zloupotrijebila i državna tužiteljica Vedrana Mijović i to po pitanju
dvije izuzetno važne krivične prijave, pa je, kaže, Uredu disciplinskog tužioca podnio
 pritužbu i na njen rad, po istom
pravnom osnovu kao u slučaju tužioca Igora Dubaka i traži izricanje odgovarajuće
disciplinske mjere.

– Tužiteljica Mijović već devet mjeseci ništa nije preduzela
po pitanju krivične prijave koju smo podnijeli 21. jula prošle godine protiv
predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto, zbog
postojanja osnovane sumnje da je u dva slučaja izvršila krivično djela zloupotreba
službenog položaja.

Prvi, predsjedavajuća Krišto nije preduzela apsolutno ništa
da Vijeće ministara, u skladu sa zakonom, razriješi Darka Ćuluma s dužnosti
direktora SIPA-e. Drugo djelo je vezano za neimenovanje državnog ministra
sigurnosti Bosne i Hercegovine, a uz to Borjana Krišto javno izjavljuje da će
predložiti isključivo ministra kojeg predloži SNSD – istakao je. 

Za navedene grube nepravilnosti u radu tužilaca Dubaka i
Mijović, ističe Mehmedović, odgovornost mora snositi i glavni tužilac Milanko Kajganić, s obzirom
na to da je članom 5. Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine utvrđeno da
glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo i rukovodi njegovim radom.

– Nesporno je da
u slučajevima “Ćulum” i “Krišto” Tužilaštvo BiH apsolutno ništa nije
preduzelo za devet mjeseci od kako su krivične prijave podnesene, osim što su
formirani predmeti koji imaju status otvoren. Prevest ću na razumljiv jezik –
to što je neki predmet otvoren u principu ništa ne znači, to je eufemizam da
Tužilaštvo ništa konkretno ne radi, a za što je najviše odgovoran glavni
tužilac.

Također, od Ureda disciplinskog tužioca tražim da ispita
postupanje i rad tužiteljice Mijović i u predmetu “napad na ustavni poredak” iz
člana 156. stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem je, na
prijedlog državnog Tužilaštva, Sud Bosne i Hercegovine donio rješenje o
određivanju pritvora i naredbu o raspisivanju potjernice za Radovanom Viškovićem,
Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, zbog osnova sumnje da su počinili navedeno
krivično djelo – kazao je.

Općepoznato je, kako je dodao, da su navedene osobe, vršeći visoke funkcije
bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zagovarali, najavljivali,
organizirali i podstrekavali usvajanje protivustavnih zakona, koje je na kraju i
usvojila entitetska Narodna Skupština.

– Uprkos svim dokazima da je izvršen napada na ustavni
poredak, 30. oktobra 2025. godine, tužiteljica Vedrana Mijović uz saglasnost i
znanje glavnog tužioca Milanka Kajganića,
donijela je naredbu o obustavi istrage prema osumnjičenima Dodiku, Viškoviću i
Stevandiću, a u obrazloženju su naveli, citiram: “Tužilaštvo smatra da u
radnjama izvršenja koje su osumnjičeni preduzeli nisu ostvarene radnje
izvršenja krivičnog djela napad na ustavni poredak”. Završen citat. Tužiteljica
Mijović je, uz odobrenje Kajganića, obustavom istrage protiv Dodika i ostalih
faktički dala ohrabrenje svim zainteresiranim za napad na ustavni poredak Bosne
i Hercegovine. da to mogu nesmetano činiti – naglasio je.

Osnov vladavine prava je, ističe, da svi građani moraju biti jednaki
pred zakonom i da ne smije postojati politizacija rada državnih institucija i
pogodovanje funkcionerima SNSD-a i HDZ-a. Time se, kaže, provodi u djelo strateški
cilj Milorada Dodika i SNSD-a o navodnoj nemogućnosti funkcioniranja
institucija i same države Bosne i Hercegovine.

– Samo ovakve nepravilnosti i očigledna pristrasnost Kajganića
u odnosu na funkcionere SNSD-a više su nego dovoljne da se on razriješi sa
funkcije glavnog tužioca, ali ću ipak ukazati i na nekoliko drugih slučajeve
koji su bili u žiži javnosti.

Nekadašnji zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić je
osumnjičen za više krivičnih djela učinjenih u periodu kada je obavljao dužnost
direktora Granične policije Bosne i Hercegovine i od 08. jula 2024. godine
nedostupan je pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Tada su uhapšene tri osobe koje su zajedno s
Galićem osumnjičene za krivično djelo organiziranog kriminala i visoke
korupcije, ali i  nakon gotovo dvije
godine optužnica protiv ovih osoba nije podignuta.

Drugi slučaj je vezan za Vladimira Stanimirovića, koji je
kao kadar SNSD-a imenovan za direktora Centralne harmonizacijske jedinice
Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine. Stanimirović je uhapšen u avgustu
2024. godine zbog prijetnji ministru sigurnosti Nanadu Nešiću i državnoj
zastupnici Sanji Vulić, ali do danas javnost nema nikakvih informacija šta je
bilo sa slučajem još jednog funkcionera SNSD-a.

Također,
javnosti je poznato da brojni predmeti ratnih zločina i 30 godina od kraja rata
stoje u ladicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine – naveo je.

Sramotno
je, ističe Mehmedović, da je brojne krivične prijave podnesene protiv Milorada Dodika, bivšeg
predsjednika entiteta Republika Srpska zbog postojanja osnovane sumnje da je
izvršio krivično djelo javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora
i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalim Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protivno
zakonu ustupilo na postupanje Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

– Ovo
je prepoznatljiv način rada Milanka Kajganića u kojem se predmeti protiv političkih
moćnika iz Republike Srpske nikada ne provedu ili se obustave ili se prebace na
entitetski nivo, gdje im se gubi svaki trag, zbog političkog utjecaja na rad
entitetskog pravosuđa.

Da zaključim, Milanko Kajganić mora biti hitno razriješen
dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, da bi se dokazao
profesionalan i zakonit rad ove veoma važne pravosudne institucije. Naglašavam
da ću u kapacitetu državnog zastupnika pažljivo pratiti postupanje Ureda
disciplinskog tužioca.

Za kraj, pozivam predsjednika VSTV-a Sanjina Bogunića da
konačno počne raditi u skladu sa zakonom i prestane izražavati zabrinutost kao
da je visoki predstavnik.  Zloupotreba Tužilaštva Bosne i Hercegovine od strane glavnog
tužioca i njemu odanih tužilaca odavno je prešla sve granice – zaključio je.

Na dnevnom redu posljednje sjednice Vijeća ministara BiH našle su se izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu čak 27 državnih institucija, ali ne s ciljem poboljšanja njihovog rada, već samo kako bi se stotine stranačkih kadrova osposobilo pred izbore, ustvrdio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović.

Uz napomenu da se, dok je pažnja javnosti usmjerena na trivijalnosti, urušavaju temelji države koju smo gradili od potpisivanja Daytonskog sporazuma do danas, te da su važniji od problema zapošljavanja stranačkih poslušnika otvoreni potezi razvlastitve države i podjele državnih institucija.

– Ministar Edin Forto je u sadašnjem mandatu pristao na ukidanje izvornih nadležnosti države BiH, pa je tako za izgradnju međudržavnog mosta s Crnom Gorom na Šćepan Polju, za koji je novac osigurala država BiH, odlučio da projekt realizira i nadzire nadležno ministarstvo RS-a. Država daje novac za projekt, a troši ga entitetsko ministarstvo, što je dosad nezabilježen slučaj u institucijama BiH – kazao je Mehmedović na konferenciji za novinare.

Kazao je da više od godinu dana SNSD i HDZ blokiraju donošenje izmjena Pravilnika o sistematizaciji Središnjeg izbornog povjerenstva, koje je nakon nametnute izmjene Izbornog zakona od strane visokog predstavnika dobilo niz novih nadležnosti i složen zadatak uvođenja skenera u izborni proces.

– Umjesto da Središnje izborno povjerenstvo bude prioritet, ministrima Trojke je važno da ispune zahtjeve strateških partnera SNSD-a i HDZ-a kroz još jedan u nizu takozvanih kompromisa Trojke na europskom putu. Također, SNSD blokira donošenje Pravilnika o sistematizaciji Tužiteljstva BiH, kojim bi se značajno kadrovski osnažila ova vrlo važna institucija, čija je nadležnost zaštita interesa države BiH – kazao je Mehmedović.

Prema njegovim riječima, činjenica “da su bošnjački ministri u sadašnjem sazivu Vijeća ministara omogućili HDZ-u i SNSD-u da u potpunosti preuzmu vođenje politike zapošljavanja i kadroviranja u institucijama BiH, kao i nezakonito i nepravedno trošenje sredstava s jedinstvenog računa IIOBiH”.

Mehmedović se osvrnuo i na činjenicu da je dosadašnji direktor BHANSA-e Davorin Primorac na toj funkciji već 11 godina, da mu je drugi mandat službeno istekao 25. ožujka ove godine, te da je Vijeće BHANSA-e bilo dužno raspisati natječaj najkasnije do siječnja 2026. godine, ali to do danas nije učinjeno.

– Znamo samo da je Vijeće BHANSA-e obavijestilo Vijeće ministara o isteku mandata ravnatelja. Predsjednica Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić dužna je izvijestiti javnost, a prije svega Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, kao zakonskog osnivača navedene Agencije, zbog čega natječaj za novog ravnatelja još nije raspisan.

Simptomatično je da je gospođa Škuletić-Malagić i šefica kabineta Edine Forte, ministrice koja je predložila da se izmjenama Zakona o BHANSA-i Davorinu Primorcu omogući ostanak na funkciji direktora neograničeni broj mandata. Budući da predložene izmjene nisu usvojene u Parlamentarnoj skupštini, javno pitam ministra Fortu i njegovu šeficu kabineta Škuletić-Malagić znači li neraspisivanje natječaja da se neostvarena želja Dragana Čovića o neograničenom mandatu direktora Primorja i dalje provodi u praksi, je li to dio terena koji je dogovoren daleko od očiju javnosti – dodao je Mehmedović.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu u kojem navodi da je sudbina jednog od stupova države BiH, Javnog radiotelevizijskog servisa BiH (BHRT), u njegovim rukama, jer je rok koji je Europska radiodifuzna unija (EBU) postavila BHRT-u da platiti dug od 22 milijuna KM s kamatama ističe za dva dana.

U protivnom, kaže Mehmedović, slijedi blokada računa, a njena pokretna i nepokretna imovina prodana.

Ističe da se na posebnom računu Centralne banke BiH nalaze sredstva akumuliranog iznosa obračunske pričuve od prihoda od trošarina za cestarine i najmanje 181,5 milijuna KM pripada Federaciji BiH.

– Sa navedenog računa doznačite sredstva BHRT-u u iznosu od 50 milijuna konvertibilnih maraka na isti način kao što ste to učinili odlukom od 17.7.2025. dodijelio 120 milijuna konvertibilnih maraka za namirenje duga RS-a u slučaju Vidauct doo Portorož.

O tome sam Vam 15. siječnja 2026. poslao zastupničko pitanje u kojemu sam detaljno iznio mogući i jednostavan način rješavanja ovog problema te obrazložio argumente za to. Nisam dobio odgovor. Kao državni predstavnik ne morate mi ni odgovarati, ali Vas još jednom pozivam da postupite u skladu sa svojim ovlastima iz člana V Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini – naveo je Mehmedović u otvorenom pismu visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, saopćeno je iz političkog pokreta Naprijed.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine upoznalo se s Informacijom o provedivosti zastupničke inicijative Šemsudina Mehmedovića, usvojenom 12. prosinca 2025. godine na 34. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

U Informaciji Glavnog tajništva navodi se da zastupnička inicijativa kojom se traži da Vijeće ministara BiH na svojoj službenoj web stranici pravodobno počne objavljivati ​​sve dokumente koji se odnose na sjednice Vijeća ministara, osim dokumenata s oznakom tajnosti, nije u potpunosti provediva, priopćeno je iz Vijeća ministara.

Zaduženo je Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH da Informaciju dostavi Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Vijeće ministara BiH ostaje privrženo načelima otvorene uprave i daljnjeg jačanja povjerenja javnosti kroz proaktivno objavljivanje informacija u formi završnih akata, dodaje se u priopćenju.

Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić optužili su Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine i druge državne institucije za nerad, selektivno postupanje i političke zloupotrebe, upozoravajući na, kako su istakli, ozbiljnu institucionalnu krizu u zemlji.

Mehmedović je upozorio da je situacija u državi odavno ozbiljna i da se svi moraju ponašati odgovorno.

– Kao predstavnici države još jednom smo skrenuli pozornost na nerad u policijsko-pravosudnim institucijama, ali i na druge nezakonitosti – istaknuo je, dodavši da su državne institucije poput Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za neizravno oporezivanje, Doma naroda PSBiH potpuno blokirane, politički zloupotrijebljene ili u “političkom zatočeništvu”.

Prema njegovim riječima, BiH se trenutno nalazi u dramatičnom trenutku kada postoji vrlo realna opasnost da, na temelju globalnih previranja, lobistički plaćenih dezinformacija i neistina, BiH bude gurnuta natrag u podjele i nestabilnost, a ne prema Europskoj uniji i NATO-u.

Kako je kazao na pres-konferenciji u Sarajevu, “na sceni je zajednički administrativni pokušaj otimanja institucija od HDZ-a i SNSD-a”.

– Danas smo svjedoci progona Bošnjaka. SIPA uglavnom hapsi Bošnjake, inspekcije se vrše samo nad Bošnjacima i njihovim firmama, samo se oni kažnjavaju. Ceste se uglavnom grade tamo gdje žive nebošnjaci, a mi plaćamo više od 80 posto poreza u BiH – kazao je.

Podsjetio je da su on i Emrić 21. srpnja prošle godine podnijeli Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv Darka Ćuluma, bivšeg direktora SIPA-e.

– Od tada je prošlo sedam mjeseci, a postupajući tužitelj Igor Dubak nije napravio apsolutno ništa po ovom pitanju, osim što smo obaviješteni da je formiran predmet koji ima status „otvoren“. A takav status je nepoznanica u pravilniku Tužiteljstva – istaknuo je.

Također, kako je naveo, ista je situacija i s kaznenom prijavom podnesenom u srpnju prošle godine protiv predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto zbog zlouporabe službenog položaja u vezi s neimenovanjem Nebojše Vukanovića za ministra sigurnosti BiH.

– Ali ni Vedrana Mijović, kao postupajuća tužiteljica, do danas ništa nije poduzela. Nesporno je da tužitelji Dubak i Mijović bezrazložno kasne s provođenjem radnji vezanih za obnašanje tužilačke funkcije, čime su očito počinili stegovni prekršaj. Glavni tužitelj Milanko Kajganić, čija je dužnost bila podnošenje disciplinskih prijava protiv navedenih tužitelja, mora snositi odgovornost za nerad i eventualnu zlouporabu službenih ovlasti navedenih tužitelja – kazao je.

Zbog navedenih optužbi za zlouporabu službenog položaja zatražio je hitnu suspenziju, razrješenje s dužnosti i pokretanje kaznenog postupka protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića. Također je pozvao predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Sanina Bogunića da hitno postupi u skladu sa svojim ovlaštenjima.

Mehmedović je istaknuo i da se nastavlja kršenje zakona po pitanju namještanja brojnih natječaja.

– Trenutno je pri kraju natječaj za izbor četiriju pomoćnika ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje. Za četiri mjesta konkursna komisija predložila je kadrove bliske SNSD-u i HDZ-u, dva Srbina i dva Hrvata – istaknuo je, pozivajući nadležne da ponište natječaj.

Također, ukoliko ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Zoran Tegeltija odluči da na četiri mjesta pomoćnika ravnatelja imenuje samo Srbe i Hrvate, pozvao je kandidate bošnjačke nacionalnosti koji su se prijavili da prilikom imenovanja na rukovodeća mjesta u navedenoj instituciji iskoriste svoje zakonsko pravo i pokrenu tužbe zbog etničke diskriminacije.

Između ostalog, Mehmedović je rekao da je danas Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine i SIPA-i podnio kaznenu prijavu protiv ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića i drugih odgovornih osoba u tom ministarstvu.

Razlog podnošenja prijave je osnova sumnje da su počinili kazneno djelo neobavljanje službene dužnosti iz članka 220. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i nesavjesno postupanje u obnašanju dužnosti iz članka 224. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, jer nisu izvršili nadzor nad provođenjem članka 39. Zakona o plaćama u institucijama Bosne i Hercegovine. u razdoblju od 23. kolovoza 2023. do 11. veljače 2026. godine.

– Navedenim članom 39. Zakona jasno je propisano da mjesečna naknada za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim radnim tijelima može iznositi najviše do visine osnovice za obračun plaće zaposlenih u institucijama BiH. Osnovica je u navedenom razdoblju uglavnom iznosila 600 KM, a trenutno iznosi 630 KM i ne može se premašiti niti sudjelovanjem u radu više različitih tijela. Međutim, prema podacima i dokumentima kojima raspolažem, u mandatu ministra Amidžića brojni podobni državni službenici, bliski prije svega HDZ-u i SNSD-u, nezakonito su primili iznos veći od dozvoljene osnovice, čime su proračun institucija BiH oštetili za nekoliko desetaka tisuća konvertibilnih maraka. Tome se mora stati u kraj i odgovorni moraju snositi posljedice – kazao je Mehmedović.

Emrić je naglasio da, iako postoji veliki broj konkretnih aktivnosti koje su provedene u cilju pokretanja Tužiteljstva BiH, još uvijek nema rezultata.

– U najvećem broju konkretnih postupaka tužiteljstvo obavještava podnositelje da se ne radi o kaznenom djelu ili da nema dovoljno dokaza ili ih prosljeđuje drugim tužiteljstvima, što nije u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku – istaknuo je.

Naveo je konkretan primjer kada je 12. studenog prošle godine zajedno s Mehmedovićem podnio kaznenu prijavu protiv bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima.

– Dodik je na predizbornom skupu SNSD-a u Istočnom Sarajevu, 10. novembra 2025. godine, obraćajući se nazočnim članovima i simpatizerima SNSD-a, kao i ostalim prisutnim građanima, svjesno širio mržnju, razdor i netrpeljivost prema Bošnjacima kao etničkoj skupini i prema građanima islamske vjeroispovijesti – podsjetio je.

Napomenuo je da je Središnje izborno povjerenstvo BiH 18. studenoga prošle godine donijelo odluku kojom se politička stranka SNSD – Milorad Dodik proglašava odgovornom jer je bivši predsjednik RS-a koristio govor mržnje.

Međutim, postupajući tužitelj ih je obavijestio da, s obzirom da je prijava protiv Dodika podnesena na temelju članka 145.a stavak 1. Kaznenog zakona BiH, iz podnesene prijave nema obilježja tog kaznenog djela, ali se “može raditi o kaznenom djelu javno poticanje i poticanje nasilja i mržnje iz članka 359. Kaznenog zakona RS-a”.

– Potom je cijeli spis ustupljen Okružnom javnom tužiteljstvu u Istočnom Sarajevu na nadležno postupanje kao stvarnom i mjesno nadležnom tužiteljstvu. Smatramo da je u konkretnom slučaju povrijeđen Zakon o kaznenom postupku te ćemo se obratiti disciplinskom tužiteljstvu da preispita cijeli postupak po ovom konkretnom izvještaju i odredi eventualnu sankciju prema postupajućem tužitelju – kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, to je namjerno učinjeno kako bi se pogodovalo Dodiku da izbjegne sankciju propisanu člankom 145a Kaznenog zakona BiH, koji propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine.

– Ovdje postoji jasna sumnja na pokušaj cjenkanja kako bi se izbjegla zatvorska kazna, a ujedno bi se cijeli proces ublažio na način da bi se eventualno mogao pokriti novčanom kaznom. Zato je važno još jednom pozvati Tužiteljstvo BiH da u potpunosti provodi Zakon o kaznenom postupku i da osigura da se ovakve ili slične stvari više ne dešavaju u budućnosti, jer ćemo svakako pratiti i ukazivati ​​na sve propuste – kazao je Emrić.