Rasprava u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH o setu financijskih zakona otvorila je širu raspravu o stanju javnih financija i spremnosti zemlje za ulazak u jedinstveno područje plaćanja u eurima.

Dok jedni zastupnici smatraju da su zakoni nužni kako bi se smanjili troškovi međunarodnih transakcija i financijski sustav približili europskim standardima, drugi upozoravaju da bi bez snažnijih institucija i konkretne borbe protiv pranja novca paket reformi mogao ostati samo “mrtvo slovo na papiru”.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Slaven Raguž upozorio je da donošenje zakona koji se odnose na financijsko tržište i europske standarde plaćanja neće imati pravog učinka bez jačanja institucija i konkretne borbe protiv pranja novca.

Govoreći o uvođenju sustava Jedinstvenog platnog prostora u eurima (Single Euro Payments Area), Raguž je naglasio da nije riječ o jednom zakonu, već o cjelokupnom režimu povjerenja u financijski sustav države.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina bi se vrlo lako mogla naći na Moneyval sivoj listi, što bi dodatno narušilo povjerenje investitora i financijskih institucija. Kao primjer atmosfere nepovjerenja naveo je pokretanje burze u Brčkom, ističući da su se iste dionice pojavile na različitim tržištima, što je već viđen problem na domaćem tržištu kapitala.

Raguž je rekao da su predloženi zakoni konkurentni i korisni za potrošače, ali da će bez institucionalne podrške ostati “mrtvo slovo na papiru”.

– Predlažem Vladi da uz donošenje ovih zakona donese i mjerljiv plan sprječavanja pranja novca. Ne deklarativno, nego kroz konkretne rezultate. Koliko je slučajeva pranja novca riješeno? Nijedan. O kakvoj onda SEPA-i možemo govoriti – rekao je Raguž.

Zastupnik Salko Zildžić (SDA) izrazio je sličnu rezervu u pogledu procedure usvajanja zakona.

Podsjetio je da je pred Saborom šest zakona, svi po hitnom postupku, te ocijenio da za tri sistemska zakona nema opravdanja za takav postupak.

– Zakone možemo podržavati samo ako vjerujemo Ministarstvu financija i ljudima koji ih pripremaju. No, riječ je o Ministarstvu koje je već značajno zadužilo proračun i izdalo obveznice za koje nije bilo interesa. U suštini, mi ne znamo šta usvajamo, a od nas se očekuje da vjerujemo onima koji su nas doveli u ozbiljno dužničko stanje – rekao je Zildžić.

Dodao je da Bosna i Hercegovina mora “zaslužiti” ulazak u SEPA sustav, kroz stabilne institucije i transparentno financijsko tržište.

Zastupnik Kadrija Hodžić (SDPBiH) ističe da je BiH jedina zemlja u regiji koja nije u sustavu SEPA.

– Što znači da zbog visokih naknada za prekogranična plaćanja država godišnje gubi stotinjak milijuna KM, zbog čega je usvajanje ovog seta zakona jako važno – kazao je Hodžić.

Tijekom rasprave o financijskom stanju Federacije BiH u Parlamentu, zastupnici su iznosili različite ocjene o razini zaduženosti i održivosti proračuna.

Zastupnik Marko Cvitanović (NS) ocijenio je da, prema dostupnim pokazateljima, zaduženost Federacije pokazuje blagi trend stabilizacije.

– Danas je javni dug oko 20 posto, dok je u mandatu premijera Fadila Novalića bio oko 25 posto – ustvrdio je Cvitanović.

Na to je reagirao zastupnik Salko Zildžić koji je istaknuo da su ovi podaci statistički točni, ali da ne odražavaju stvarni financijski pritisak izazvan inflacijom i novim zaduženjima.

– Ova Vlada zatekla je oko 638 milijuna KM duga, a do kraja godine taj iznos će narasti na milijardu i po više – upozorio je Zildžić.

Dodao je da su navedeni podaci do kraja 2024. godine te da se čeka novo izvješće o izvršenju proračuna. Prema njegovim riječima, u tekućem proračunu Federacije BiH planirano je novo zaduženje od 2,4 milijarde KM.

– Za ovaj mandat zadužit ćete nas za iznos jednog operativnog proračuna Federacije BiH koji iznosi oko 3,3 milijarde KM – kazao je Zildžić.

Šef Kluba zastupnika SDA Mirsad Zaimović upozorio je da se Federacija nalazi u vrlo teškoj finansijskoj situaciji.

– Ušli smo u dužničku spiralu Federacije BiH iz koje ne znam kako ćemo izaći – rekao je Zaimović.

Pojasnio je da izvorni prihodi proračuna, kada se izuzmu mirovine, iznose oko 2,2 milijarde KM. Istovremeno, za funkcioniranje institucija Federacije BiH potrebno je oko milijardu KM, dok se dodatna sredstva izdvajaju za mirovine po posebnim uvjetima i razna boračka primanja.

– Za poljoprivredu nam treba milijarda KM, a fali nam već pola milijarde. S druge strane, za redovne mirovine potrebno je oko 5,5 milijardi KM. Kada se sve sabere, proračunska rupa iznosi oko milijardu KM – upozorio je Zaimović.

Dodao je kako će iduća godina biti posebno izazovna za planiranje javnih financija.

– Ko bude pravio budžet za narednu godinu – neka mu je Bog na pomoći – rekao je Zaimović.

Dodao je da će podržati te zakone jer su potrebni, ali da želi upozoriti na probleme.