Dolazak ljeta i visoke temperature izmamile su i zmije iz njihovih staništa. Tako ih sve češće možemo vidjeti, ne samo u šumama, prirodi i izletištima, već iu samom središtu grada.

Čitatelji su nam javili da su ih viđali na pločnicima, u dvorištima, na stablu, kako se penju uza zid kuće, prema prozoru. Čak se događalo da su ih građani nalazili u svojim automobilima, pa čak i u svojim kućama.

Osim što su neugodni za vidjeti i kod većine izazivaju panični strah, opće je poznato da su vrlo opasni, jer njihov ugriz, odnosno zmijski otrov koji ispuste, može izazvati brzu smrt.

Zbog sve učestalije pojave zmija i zabrinutosti građana, zanimalo nas je imaju li naše zdravstvene ustanove dovoljno seruma protiv zmijskog otrova, odnosno antiviperina, te jesu li zabilježeni slučajevi ugriza.

Iz Domova zdravlja Kantona Sarajevo poručuju da građani nemaju razloga za brigu.

– Domovi zdravlja imaju dovoljne količine antiviperina, odnosno seruma protiv zmijskog otrova. Količine su raspoređene po svim organizacijskim jedinicama naše ustanove. Do sada nismo zabilježili slučajeve ugriza zmija – kazao je za Faktor Arman Šarkić, glasnogovornik ove ustanove.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla za Faktor su kazali da prave godišnji plan nabavke seruma protiv zmijskog otrova, koji se realizira na osnovu potreba prethodnih godina.

– Trenutno u UKC-u Tuzla imamo dovoljan broj seruma protiv zmijskog ujeda, kao i antitetanusnu zaštitu koja se mora dati u ovakvim slučajevima. U UKC Tuzla u prethodne četiri godine zabilježen je broj pacijenata koji su se javljali na Kliniku za infektivne bolesti zbog ujeda zmija – kaže Eldar Šehić iz Službe za komunikacije UKC Tuzla.

No, kako ističe, ove godine situacija je drugačija.

– Ove godine bilježimo povećan broj ugriza zmija, te apeliramo na građane da budu maksimalno oprezni u prirodi, da nose prikladnu obuću i izbjegavaju kretanje kroz visoku travu – dodaje Šehić.

Iz Kantonalne bolnice Zenica za Faktor kažu da imaju dovoljne količine seruma protiv zmijskog ujeda.

– Trenutačno imamo na zalihi 15 doza seruma protiv zmijskog otrova. Standard kojim se vodimo i naša stalna praksa je da uvijek imamo više od 10 doza seruma pri ruci. Ova količina predstavlja optimalnu zalihu za nesmetan rad i pravovremeno zbrinjavanje bolesnika. Prosječna potrošnja u našoj ustanovi je od pet do 10 seruma godišnje – kaže za Faktor koordinatorica za odnose s medijima Naida Stupar-Rizvić.

Dodaje kako ne bilježe povećan broj ugriza.

– S obzirom na to da je broj pacijenata kojima je potrebna ova vrsta terapije konstantno unutar zadanog raspona, posljednjih godina ne bilježimo porast broja slučajeva. Usporedbe radi, tijekom 2025. godine potrošeno je ukupno pet doza seruma, od čega je jedna doza aplicirana u Urgentnom centru, a četiri doze na Infektivnom odjelu – kaže Stupar-Rizvić.

U Kantonalnoj bolnici Travnik kažu za Faktor da seruma protiv zmijskog ujeda imaju “više nego što je potrebno”.

– Zaliha seruma koju imamo dvostruko je veća od prosječnog broja ugriza. U prosjeku je broj ugriza zmija u ljetnom periodu jedan do dva – kaže Imman Leko iz Kantonalne bolnice Travnik.

Iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar za Faktor kažu da trenutno imaju dovoljne količine seruma.

– Svaka ustanova zasebno planira količine prema vlastitoj potrošnji i prema postojećim ugovorima s dobavljačima. Tijekom ljetnih mjeseci ugrizi su rjeđi, a češći u rano proljeće i ranu jesen. U našoj ustanovi prosječno sedam godišnje. Posljednjih godina nema zabilježenog povećanja – kaže za Faktor ravnatelj Klinike za infektivne bolesti SKB Mostar prof.dr.sc. Svjetlana Grgić.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske kažu da trenutno imaju dovoljno seruma protiv zmijskog otrova.

– Tijekom ljetnog razdoblja u prosjeku bude do 10 pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija i liječenje zbog zmijskog ugriza. Zdravstvena ustanova mora imati odgovarajuću količinu seruma za sve pacijente koji se jave s ugrizom otrovne zmije. Posljednjih godina nije zabilježen povećan broj oboljelih od zmijskog ugriza. Broj oboljelih je svake godine približno isti – kaže izv. prof. dr. Tatjana Roganović, s Klinike za infektivne bolesti KBC-a Republike Srpske.

U mnogim gradovima u Federaciji, s toplijim vremenom, pojavile su se i zmije, pa se postavlja pitanje koje su institucije nadležne za nabavu i distribuciju seruma protiv zmijskog otrova. Ima li dovoljno seruma u sezoni proljeće/ljeto? Ova pitanja je federalni zastupnik Sanel Kajan postavio Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

– Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH ne vrši centraliziranu nabavu niti skladištenje seruma protiv zmijskog otrova, već je nabava i upravljanje zalihama u nadležnosti zdravstvenih ustanova. Zavod ne raspolaže objedinjenim podacima o ukupnim zalihama na razini Federacije BiH, niti može dati preciznu procjenu njihove dostatnosti za sve kantone u sezoni proljeće/ljeto 2026. godine. Međutim, dostupnost seruma u praksi ovisi o pravovremenom planiranju i nabavi na razini zdravstvenih ustanova, kao i o dostupnosti lijeka na tržištu – navodi se u odgovoru Zavoda predstavniku. Kajan.

Dodaju da Zavod redovno obavještava kantonalne zavode za javno zdravstvo i zdravstvene ustanove o dostupnosti seruma i mogućnostima nabave (uključujući podatke o dobavljačima, proizvođačima i uvjetima nabave).

– Upućuje zdravstvene ustanove da izravno komuniciraju s ovlaštenim dobavljačima kako bi se na vrijeme osigurale potrebne količine. Prati stanje na tržištu i razmjenjuje informacije s relevantnim partnerima. Posebno ističemo da je dostupnost ovog lijeka dodatno otežana zbog ograničenog broja proizvođača i povremenih poremećaja u opskrbi na međunarodnom tržištu. U ovom segmentu Zavod ima koordinirajuću i savjetodavnu ulogu, dok su nabavka i financiranje u nadležnosti zdravstvenih ustanova i nadležnih kantonalnih organa – naveli su.

Kažu da ne postoji jedinstvena centralna evidencija obuhvata seruma na razini FBiH zbog decentraliziranog sustava nabave i distribucije.

– Dostupnost seruma protiv zmijskog otrova u FBiH prvenstveno ovisi o pravovremenom planiranju i nabavi zdravstvenih ustanova, kao i o dostupnosti lijeka na međunarodnom tržištu. Dodatni izazov u osiguravanju adekvatne terapije je činjenica da nisu svi dostupni antiotrovi primjenjivi za područje Balkana, budući da je njihova učinkovitost uvjetovana specifičnostima zmijskog otrovnog sustava i vrste zmija prisutnih na određenim geografskim područjima. Stoga je potrebno osigurati opskrbu serumom čija je učinkovitost potvrđena za vrste zmija otrovnica karakteristične za naše područje – kažu u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

Razgovarali smo i sa Sanelom Kajanom, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

– Prije svake sezone zmija postavim ovo pitanje jer živim u Mostaru, najtoplijem gradu u Bosni i Hercegovini. Sada je druga polovica travnja i zmije su ovdje vidljive već danima, iako živim u samom centru grada Mostara. Od susjeda, prijatelja, svako malo čujem da su vidjeli zmije. I ne radi se o nekakvim vodenim zmijama, nego o onim što ih zovemo kamenjarima, opasnim, otrovnim vrstama zmija.

Proteklih godina svjedoci smo ugriza zmija i ljudi koji planinare, ili su s obitelji odlazili na obližnja izletišta, posebice u južnom dijelu zemlje. Kao izabrani predstavnik u ovom dijelu države Bosne i Hercegovine osjetio sam potrebu i obavezu da pitam nadležne što je sa preventivom, serumom protiv ujeda zmija, jer smo svjedoci da to jednostavno ne djeluje – kazao nam je Kajan.

Kaže da je ovo drugi ili treći put da dobija sličan odgovor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

– Oni praktično prebacuju odgovornost na nivo kantona, a onda kantoni na nivo općina i gradova. A sve se vrti u krugu neodgovornosti, neprofesionalnosti i na kraju vrlo nekorektnog odnosa prema stanovnicima ove zemlje. Očito je da ni kantoni ni gradovi ne rade ništa konkretnije po ovom pitanju. Dolazi još toplije vrijeme, ljudi šetaju prirodom, planski, idu po selima, ali nitko nema informaciju što učiniti u slučaju ugriza zmije, kakva je procedura. Sustav mora raditi svoje, a ovdje je zakazao, prebacuju odgovornost s jednih na druge, a trpe građani – rekao je Kajan.