Sindikat državnih službenika i namještenika u institucijama Bosne i Hercegovine podnio je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine inicijative za donošenje zakona o dadiljama u BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o radu u institucijama BiH u oblasti zaštite trudnica, porodilja i zaposlenih roditelja.

Zanimalo nas je zašto Sindikat zaposlenih u bh. od institucija traži zakon o dadiljama, i što bi se njime riješilo.

Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH, kazao je da je riječ o sveobuhvatnom projektu Europske unije, te da su iste inicijative sindikati uputili i entitetskim vlastima kako bi bili jedinstveni u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Prema obrazloženjima inicijativa upućenih Vijeću ministara BiH, u koje smo imali uvid, radi se o poboljšanju radno-pravne zaštite trudnica, rodilja i roditelja.

Kada je riječ o zakonu o dadiljama, pojašnjeno je da je važno osigurati organiziran i kvalitetan sustav izvaninstitucionalne skrbi o djeci, te da pridonosi većoj zaposlenosti.

Navedeno je da, prema dostupnim podacima, dvije trećine djece u Bosni i Hercegovini ne ide u vrtić, au manjim i ruralnim mjestima 0,5 posto djece pohađa neki od oblika predškolskog obrazovanja, dok je prosjek Europske unije 95 posto. Usluge “babysittinga” kod nas se pružaju neformalno i bez redovnog stručnog nadzora.

Između ostalog, u obrazloženju se navode i iskustva drugih zemalja poput Francuske, Velike Britanije, Njemačke, gdje je djelatnost dadilja regulirana u području socijalnih usluga, kao i da je iz prakse drugih zemalja vidljivo da dadilje ne moraju imati višu ili visoku stručnu spremu, ali moraju proći edukaciju.

Također se predlaže da se Zakonom o dadiljama u BiH propiše mogućnost da jedinica lokalne samouprave subvencionira dadilje, kao što je to učinjeno s vrtićima.

Kada je riječ o drugoj inicijativi za izmjene i dopune Zakona o radu, navedeno je da je potrebno izmijeniti zakonska rješenja kako bi se stvorili preduvjeti za jačanje uključenosti očeva u brigu o djeci, te kako bi se ujednačila prava i visine naknada u Bosni i Hercegovini.

Tako se, među ostalim, predlaže da žena-majka stječe pravo na mirovinu za godinu dana manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uvjete za stjecanje prava na mirovinu propisane zakonom o PIO.

Predlaže se povećanje godišnjeg odmora za pet radnih dana za svako dijete.

Također se predlaže da majka/otac/staratelj radi s polovicom punog radnog vremena s djetetom do navršene treće godine života, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete s polovicom punog radnog vremena do djetetove pete godine života. Javni fond za dječiju zaštitu FBiH/RS osigurao bi naknadu plaće roditelja, naknada plaće ne bi bila niža od one koju bi žena ostvarila da je ostala raditi na svom radnom mjestu.

Među prijedlozima su i da trudnica ima pravo na jedan dan plaćenog dopusta mjesečno radi obavljanja prenatalnih pregleda, au dogovoru s poslodavcem može rasporediti odgovarajuće sate na više radnih dana.