Sirija sve otvorenije pokušava graditi paralelne odnose i s Europom i s Rusijom, nastojeći pronaći političku ravnotežu između ekonomskog otvaranja prema Zapadu i dugogodišnjeg savezništva s Moskvom.

To stoji u analizi američkog časopisa Nacionalni interes, koji ističe da Damask želi izaći iz međunarodne izolacije ne odričući se ruskog utjecaja.

Europske zemlje u Siriji vide priliku za postupnu stabilizaciju regije, posebice kroz obnovu infrastrukture, humanitarnu pomoć i moguće diplomatsko približavanje.

S druge strane, Rusija ostaje najvažniji sigurnosni partner sirijskih vlasti nakon godina vojne i političke podrške tijekom građanskog rata.

Moskva nastoji zadržati svoju stratešku poziciju na Bliskom istoku, uključujući vojnu prisutnost i politički utjecaj u Siriji, dok europske zemlje inzistiraju na reformama, stabilnosti i većoj suradnji s međunarodnim institucijama.

U analizi se zaključuje da Damask trenutačno pokušava voditi pragmatičnu politiku balansiranja – tražeći ekonomske koristi i međunarodni legitimitet kroz približavanje Europi, ali bez narušavanja odnosa s Rusijom, koja i dalje igra ključnu ulogu u sigurnosnoj i regionalnoj politici Sirije.

Turska nacionalna obavještajna organizacija (MIT) priopćila je u subotu da je deset osumnjičenih članova terorističke skupine ISIS, uključujući jednog povezanog s napadom na željezničku stanicu u Ankari 2015., uhićeno u Siriji u zajedničkoj operaciji sa sirijskim obavještajnim službama, rekli su turski sigurnosni izvori.

Prema izvorima, osumnjičenici koji su iz Turske prešli u Siriju i pridružili se ISIS-u bili su aktivni unutar skupine i sudjelovali su u nekoliko terorističkih napada u Turskoj.

Utvrđeno je da je jedan od uhićenih povezan s odgovornima za bombaški napad na željezničkom kolodvoru u kojem je poginulo više od 100 osoba.

Nakon identifikacije članova ISIS-a u Siriji, MIT je proveo koordinirane terenske operacije sa sirijskim obavještajnim službama. Osumnjičenici, čije se kretanje pomno pratilo, uhićeni su u ciljanoj akciji i prebačeni u Tursku.

Tijekom ispitivanja, osumnjičenici su navodno dali izjave o operativnim zapovijedima ISIS-a, internoj obuci i propagandnim aktivnostima.

Ali Bora, koji je na crvenoj tjeralici, identificiran je kao šef obavještajne službe ISIS-a za Tursku i bio je uključen u planiranje napada nakon što se pridružio grupi 2014. godine.

U međuvremenu, Omer Deniz Dundar povezan je s mrežom odgovornom za bombaški napad na željezničku stanicu 2015., pridružio se ISIS-u 2014., sudjelovao je u napadima i povezan je s eksplozivnim napravama zaplijenjenim 2017.

Huseyin Peri, Kadir Gozukara, Abdullah Cobanoglu i Hakki Yuksek svi su se pridružili ISIS-u u Siriji i bili su uključeni u razne operativne, logističke ili potporne aktivnosti unutar grupe.

Ostali osumnjičenici su Cekdar Yilmaz, Murat Ozdemir, Ishak Gunci i KD, koji su se svi pridružili ISIS-u u Siriji i bili uključeni u borbe, kao iu organizacijske i administrativne aktivnosti unutar grupe.

Dokumenti sirijskog predsjedništvau koje je javnost imala uvida, otkrivaju zanimljivosti u odnosima Moskve i Damaska.

Zapisnik sa sastanka održanog 29. svibnja 2024. otkriva da Rusija koristi vojnu silu kao alat za brutalnu naplatu dugova, uvjetujući daljnju zaštitu energetskih objekata trenutnim isplatama u gotovini.

Glavni akter sastanka, zamjenik ruskog ministra obrane general Yunus-Bek Yevkurov, nastupio je s pozicije utjerivača dugova, a ne vojnog saveznika.

On je sirijskim dužnosnicima naplatio 37,16 milijuna dolara dugovanja za razdoblje od studenog 2023. do svibnja 2024.

Uz nagomilani dug, Jevkurov je zahtijevao fiksne mjesečne isplate od 4,5 milijuna dolara za plaće ruskog osoblja, uz dodatnih 1,16 milijuna dolara za opremanje vojnih baza na naftnim nalazištima. General je otvoreno zaprijetio da će Rusija obustaviti sve operacije zaštite ako novac ne bude uplaćen, tvrdeći da predsjednik Vladimir Putin uopće nije bio obaviješten o kašnjenju plaćanja.

Najkontroverzniji dio zapisnika odnosi se na izravne prijetnje upućene sirijskom ministru nafte. Jevkurov je rekao da više neće tolerirati “obmane” i da će smatrati sirijskog ministra osobno odgovornim. U naletu bijesa zaprijetio je da će ministra za kaznu zbog nepodmirenih obveza poslati u “borbeni zadatak na ukrajinsku frontu”.

Ovaj rječnik, prema mišljenju analitičara, pokazuje neviđenu razinu degradacije sirijskog suvereniteta, gdje se visoki državni dužnosnici tretiraju kao podređeni službenici ruskog Ministarstva obrane.

Dokument također otkriva ruski plan da stekne potpunu kontrolu nad tokovima novca u energetskom sektoru Sirije. Jevkurov je naredio hitan prekid suradnje s tvrtkom Euro Polis, koja je povezana s bivšom Wagner grupom, te je zatražio da se svi ugovori prebace na rusku zaštitarsku tvrtku Airpost-M, koja je pod izravnim pokroviteljstvom službene Moskve.

S druge strane, tajnik sirijskog predsjedništva Mansour Azzam diplomatskim je manevrima pokušao olakšati situaciju. Ogromna dugovanja pokušao je prikazati kao “tehničko pitanje” i bezuspješno je molio da se mjesečna rata smanji na pet milijuna dolara. Azzamova obećanja da će problem biti riješen “vrlo brzo” odražavaju paniku u vrhu sirijskog režima pred prijetnjom gubitka ruske zaštite.

Sirijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u petak da je uhitilo glavnog osumnjičenika za masakr u Tadamonu 2013., jedan od najgorih zločina koji se pripisuju bivšoj vladi Bashara al-Assada, u kojem je ubijeno 288 civila.

Ministarstvo je objavilo video uhićenja Amjada Yousefa u ravničarskom području Al-Ghab u pokrajini Hama u zapadnoj Siriji, u blizini njegova rodnog grada. Yousef se ondje skrivao od svrgavanja Assada krajem 2024., rekao je sigurnosni izvor Reuters.

Posebni američki izaslanik za Siriju Tom Barrack pozdravio je uhićenje u objavi na X, nazvavši ga važnim korakom prema odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata u Siriji.

Yousef (40), bivši pripadnik vojne obavještajne službe pod Assadom, došao je u središte pozornosti u travnju 2022. kada su britanske novine Guardian objavile videosnimke dvojice akademika, za koje su rekli da pokazuju kako tjera civile sa povezima na očima da trče prema jami u četvrti Tadamon u južnom Damasku prije nego što ih je ustrijelio.

Annsar Shahoud, istraživač u Centru za holokaust i genocid na Sveučilištu u Amsterdamu i jedan od akademika, proveo je četiri godine dokumentirajući masakr.

Predstavljajući se kao internetski obožavatelj, Shahoud je zadobio Yousefovo povjerenje i na kraju dobio njegova priznanja, i na video i audio zapisu.

Reuters nije uspio kontaktirati Yousefa za komentar jer je u pritvoru.

Masakr je jedan od najgorih dokumentiranih incidenata nasilja koji se pripisuje Assadovoj vladi tijekom krvavog 14-godišnjeg rata koji je započeo 2011. godine.

Nakon što je Assad pao krajem 2024., civili, mediji i međunarodne organizacije otišli su na mjesto masakra kako bi ga ispitali i intervjuirali svjedoke. Mještani to mjesto nazivaju “Amjad Yousef Cave”. Na Google kartama je označeno kao “mjesto masakra u Tadamonu”.

Ahmed Adra, stanovnik Tadamona i član susjednog odbora, rekao je da obitelji žrtava slave na ulicama od jutra.

Sirijske vlasti objavile su u petak da su uhitile glavnog osumnjičenika za masakr u Tadamonu, u sigurnosnoj operaciji provedenoj u predgrađu Hame.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u priopćenju reklo da su snage unutarnje sigurnosti uhvatile Amjada Youssefa, identificiranog kao glavnog počinitelja masovnih ubojstava u četvrti Tadamon u Damasku.

Slučaj Tadamon privukao je međunarodnu pozornost nakon što se pojavio video koji dokumentira ubojstva tijekom sirijskog rata.

Dana 27. travnja 2022., “The Guardian” je objavio video za koji tvrdi da ga je dobio od regruta provladine milicije, a koji prikazuje pripadnike vojno-obavještajnog odjela 227 kako ubijaju najmanje 41 osobu i spaljuju njihova tijela.

Video prikazuje obavještajca, identificiranog kao Youssefa, kako puca u zatvorenike s povezom na očima.

Masakr se dogodio 16. travnja 2013., kada je najmanje 41 osoba ubijena u blizini Osmanove džamije u četvrti Tadamon, a njihova tijela bačena u jamu u praznoj ulici, postavši jedan od najšire dokumentiranih zločina u sukobu.

Aktualna sirijska administracija više je puta najavila uhićenja pojedinaca optuženih za zlostavljanje civila tijekom sukoba 2011.-2024., u sklopu procesa utvrđivanja odgovornosti za zločine.

Bivši predsjednik Bashar al-Assad, koji je vladao Sirijom gotovo 25 godina, pobjegao je u Rusiju, okončavši desetljećima dugu vladavinu stranke Baath koja je započela 1963. Prijelazna uprava koju je vodio predsjednik Ahmad al-Sharaa formirana je u siječnju 2025.

U subotu su izraelski vojnici napredovali do područja Tal al-Dhuhur u ruralnom dijelu pokrajine Quneitra u južnoj Siriji i postavili šatore na tom mjestu, izvijestili su sirijski mediji.

Prema Alikhbariya TV, izraelske snage ušle su u planinsko područje s četiri vojna vozila koja su prevozila otprilike 30 vojnika na ulazu u selo Jubata al-Khashab u sjevernom dijelu ruralnog područja Quneitra.

U petak navečer isti je kanal izvijestio da je izraelska patrola s nekoliko vozila i pješačkim snagama napredovala u zapadni dio grada Jubat al-Khashab.

Tisuće Sirijaca napuštaju svoje domove u Libanonu zbog izraelskih zračnih napada. Okupljaju se na graničnom prijelazu Al-Masnaa kako bi se vratili u svoju zemlju.

Zbog trenutne sigurnosne situacije na graničnom prijelazu Masnaa stvaraju se velike gužve.

Izrael i SAD su napadnuti Iranuslijedio je protunapad na Izrael, višestruke eksplozije zabilježene su i u Bahreinu, Abu Dhabiju, Kataru, gdje se na svim tim mjestima nalaze američke baze, te drugi valovi udara.

Bliskoistočno oko objavio je da se broj mrtvih u izraelskom zračnom napadu na školu za djevojčice u Iranu popeo na 51.

Napad se dogodio u subotu ujutro u školi Shajareh Tayyebeh u gradu Minab u južnoj provinciji Hormozgan. Žrtve su bile stare između sedam i 12 godina, javljaju iranske novinske agencije Tasnim i Fars. Škola je izravno pogođena.

Društvenim mrežama dijele se videi, čuju se vriska i plač.

Četiri osobe su ubijene, a nekoliko ih je ranjeno nakon što je iranski projektil u subotu pogodio zgradu u južnom sirijskom gradu Sweida, izvijestila je državna novinska agencija Sana.

Ostale krhotine raketa pale su u grad Quneitra i bazen Yarmouk u pokrajini Daraa u južnoj Siriji, prema Reutersovim svjedocima i video snimkama koje su podijelili stanovnici.

Zvukovi ratnih zrakoplova u subotu su se više puta čuli na nebu iznad Sirije, nakon što su SAD i Izrael pokrenuli udare na Iran. Deseci projektila presretača viđeni su na nebu iznad Damaska.

Dvije su osobe poginule, a tri su ozlijeđene u napadu na područje Jurf al-Nasr u iračkoj pokrajini Babil, objavila je u subotu iračka vojska.

Jedna je osoba poginula u padu krhotina nakon što je protuzračna obrana presrela iranske projektile koji su ciljali lokacije u Abu Dhabiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Prethodno je objavljeno da su u izraelskim napadima na Iran ubijeni i ranjeni pripadnici Revolucionarne garde.

U međuvremenu se čuju nove eksplozije nad Dohom, glavnim gradom Katara.

Sirijski ministar pravosuđa rekao je u nedjelju da je vlada zatražila izručenje bivšeg predsjednika Bashara al-Assada i svih njegovih suradnika dok vlasti nastavljaju proces tranzicijske pravde.

Mazhar al-Wais je rekao da je nedavno donesena uredba o općoj amnestiji “hitna potreba koju nameće složena pravna i zakonodavna stvarnost”, ocijenivši je ustavnom i pravno ispravnom.

U srijedu je sirijski predsjednik Ahmad al-Sharaa potpisao dekret kojim se daje opća amnestija za određene zločine, dok se smanjuju kazne za druge.

Wais je u intervjuu za Al Jazeeru naveo da se dekret počeo primjenjivati ​​odmah po donošenju, te da je do sada oslobođeno 1.500 ljudi. Procijenio je da bi oko pola milijuna Sirijaca moglo imati koristi od amnestije.

Naglasio je da amnestijom nisu obuhvaćeni odgovorni za teške zločine nad Sirijcima, istaknuvši:

– Nitko tko je odgovoran za prolijevanje ijedne kapi krvi sirijskog naroda nije niti će biti oslobođen.

Govoreći o tranzicijskoj pravdi, Wais je rekao da ministarstvo slijedi “pravi put” koji odbacuje i osvetu i nekažnjivost. Naveo je da se početak suđenja u tom procesu očekuje “u bliskoj budućnosti”, nakon što se okončaju sudski sporovi s dokazima i dokumentacijom.

Što se tiče odgovornosti dužnosnika bivšeg režima, Wais je rekao da je sirijska država naglasila “potrebu izručenja Bashara al-Assada i svih onih koji su s njim povezani”, pozivajući na “jasan pravni proces koji države stavlja ispred njihovih zakonskih i moralnih obveza”.

– Sirijsko pravosuđe neće šutjeti ni pred jednim zločincem i progonit ćemo ga odgovarajućim i međunarodno legitimnim pravnim sredstvima – dodao je.

Assad, koji je vladao Sirijom gotovo 25 godina, pobjegao je u Rusiju krajem 2024., okončavši desetljećima dugu vladavinu stranke Baath koja je započela 1963. U siječnju je formirana nova prijelazna uprava koju vodi Ahmad al-Sharaa.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u srijedu je pozvao na stabilnost i pomirenje u Siriji, pozivajući sve strane da daju prioritet jedinstvu i izbjegavaju radnje koje bi mogle ugroziti izglede za trajni mir.

– Naša najveća želja za Siriju je postizanje stabilnosti i mira, želimo da Sirijci zajedno grade svoju budućnost u jedinstvu – rekao je Erdogan govoreći tijekom sastanka parlamentarne skupine vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Party) u glavnom gradu Ankari.

Također je istaknuo potrebu za suradnjom među različitim zajednicama u Siriji nakon godina sukoba, napominjući da obrisi dugoročnog rješenja postaju sve jasniji, upozoravajući strane da ne ponavljaju greške iz prošlosti.

– Put za trajni mir u Siriji je postavljen, strane moraju izbjegavati krive procjene, ponavljanje grešaka iz prošlosti ili trovanje procesa maksimalističkim zahtjevima – rekao je Erdogan.

Ukazao je na ljudsku cijenu rata.

– Svaka prolivena kap krvi slama naša srca, bez obzira da li se radi o Arapima, Turkmenima, Kurdima ili Nusajrijcima, svaki izgubljeni život u Siriji osjećamo kao gubitak dijela sebe – kazao je.

Također je pozvao na pomak prema obnovi i gospodarskom oporavku.

– Vrijeme je da se sirijski resursi i bogatstva, iznad i ispod zemlje, koriste za prosperitet svih segmenata društva, a ne za kopanje tunela ispod gradova – poručio je.

Govoreći o regionalnim problemima, Erdogan je odbacio tvrdnje da Turska teži dominaciji.

– Turska ne traži utjecaj u regiji i nema želju krojiti druge zemlje. Naprotiv, mi iskreno tražimo bratstvo – kazao je.