U požaru koji je u srijedu u poslijepodnevnim satima izbio na autootpadu u Ljutom Docu kod Širokog Brijega izgorio je veći broj automobila na kojima je nastala velika materijalna šteta.

Kako su izvijestili iz DVD-a Ljuti Dolac, dojavu o požaru dobili su u 16.20 sati. Na teren su izašli s jednim vozilom i četiri vatrogasca, a u gašenju su sudjelovali Vatrogasci Širokog Brijega s dva vozila i tri vatrogasca.

– Požar je ugašen u 18.40 sati, a na autootpadu je izgorio veći broj vozila, pri čemu je nastala veća materijalna šteta – kažu iz DVD-a Ljuti Dolac.

Policijski službenici PU Široki Brijeg uhitili su 61-godišnjaka s prebivalištem na području Mostara zbog sumnje da je u Širokom Brijegu vatrenim oružjem prijetio trojici muškaraca.

Kako je izvijestilo Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije, policija je 30. svibnja u 15.55 sati zaprimila dojavu od 34-godišnjaka iz Širokog Brijega da je nepoznata osoba u njega i dvojicu njegovih prijatelja uperila vatreno oružje te im prijetila smrću.

Poduzimajući operativne mjere i radnje, policijski službenici su identificirali i pronašli osumnjičenog od kojeg je oduzeto vatreno oružje, nakon čega je isti lišen slobode.

Nad osumnjičenim je provedeno kriminalističko istraživanje, a nakon kompletiranja i dokumentiranja predmeta, nadležnom tužiteljstvu će biti dostavljeno odgovarajuće izvješće.

Kažu da tehnologija i društvene mreže uvelike ugrožavaju ustaljeni habitus ljudskog postojanja. Naravno, postoje argumenti za i protiv. No dobra strana tehnologije i društvenih mreža je što se na njima mogu pronaći trenuci i detalji koji su već na smetlištu povijesti ili koje bi neki radije zaboravili.

Tako u dubinama YouTube platforme, usuđujem se reći, postoji antologijska snimka od 9. svibnja 1991. godine kada je rahmetli Alija Izetbegović posjetio Široki Brijeg. Prizor koji, s obzirom da danas živimo u atmosferi u kojoj društveni aktivisti, po tko zna čiji hatar, šire moralnu, medijsku i svaku drugu paniku – djeluje nadrealno. Alija kao predsjedavajući Predsjedništva dolazi u Široki Brijeg, a oduševljena hrvatska svjetina kliče: “Alija, Alija!” Ovacije se izmjenjuju nekad u pravcu “Alija, Alija”, pa “Hoćemo Aliju!”.

Zašto ovo pišemo? Iz razloga što je predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić. prilikom gostovanja na Federalnoj televizijikazao je kako je potrebno relaksirati odnose između Bošnjaka i Hrvata, pohvalivši pritom gestu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je došao na bajramski prijem kod reisu-l-uleme Husein ef. Kavazović.

Eh, sad se opet moram vratiti Aliji. Kada se Alija obratio Hrvatima u Širokom Brijegu, počeo je riječima:

– Došao sam k tebi. Neki su mi rekli da ne idem tamo, opasno je. (Svjetina jednoglasno viče: Nije!). Ne mislim da je opasno. Vi ste moj narod, ja sam vaš. Znaj da je tako.

Zaključio je Ali, a publika je to uzvišeno klicala.

Nakon Bičakčićeve izjave sigurno će neki reći koliko je to opasno, i šta sve ne. Zapravo, bit će pripremljen teren za svakog Bošnjaka koji se pokuša unaprijed diskreditirati i proglasiti nacionalnim murtedom (izdajnikom). Tu dolazimo do fenomena destruktivnog, nihilističkog bosanskog uma koji, zapravo, ni za što ne valja. To je um koji je ostao zarobljen u prošlom stoljeću i na sve gleda iz perspektive partijskog šablona. Dakle, ako ne razmišljate kao širitelji moralne i društvene panike, odmah dobijete etiketu fašista, satelita ili čega već iz širokog arsenala naslijeđenog od propagandnog alata prošlog sustava.

Čini li se čudnim reći da su Hrvati 1991. i 1992. bili za neovisnu BiH, a dobar dio Bošnjaka, koji su se, kako sada kažu, borili protiv fašizma (taj izraz ponavljaju kao papagaji, ali vjerojatno ni sami ne znaju što znači), borili su se protiv Alije i mahali slikama “najvećeg sina naših naroda i narodnosti”? Alija je mogao otići na Široki Brijeg, a u Sarajevu su mu nasapunali dasku i pripremili svileni gajtan. Često se izmiče i etiketa da su Alija i njegovi suradnici dijelili Bosnu, ali čini se da je nikada nisu dijelili.

No, kada se govori o raspadu Jugoslavije i njegovom odrazu na BiH, nisu bile samo tri strane, već četiri, a četvrta je bila međunarodna zajednica, koja je od početka kroz razne ustavne aranžmane i planove zapravo trasirala i zagovarala podjelu, tretirajući prostor isključivo kroz etničke postotke i karte. Sve su to činjenice, možda će ih neki oklijevati, ali ipak činjenice.

Ipak, vratimo se našim aporijama, izazvanim bajramskom posjetom Dragana Čovića reisu. Čini se da Bajram, u slučaju Bošnjaka, neće biti najradosniji, već najpolemičniji praznik. Važno je shvatiti, posebno iz bošnjačke perspektive, da svaka promjena mora doći iznutra sustava. Ne može zaobići sustav. Čović je sustav i na određeni način utjelovljuje politiku Hrvata u BiH zadnjih dvadesetak godina. Stoga je važno da s njihove strane postoji želja za poboljšanjem situacije. Isto se može vidjeti i sa Zdenkom Lučićem koji je također dio sustava. Pojedinac izvan sustava, kad bi bio zlatan, beskoristan je jer nema težinu; zapravo, on je samo puki entuzijast koji na kraju neće postići nikakav rezultat. Svaki Bošnjak, Hrvat i Srbin koji je dio sistema i pokušava promijeniti stanje je dobrodošao. Jer sustav ima moć mijenjanja, ali pojedinac nema.

Predsjednik Sabora IZ Bičakčić dobro zna da je retorika oštra, puna negativnih osjećaja. I istina je da, kada pratite društvene mreže, imate dojam da u Bosni i Hercegovini teku potoci krvi i da se na svakom ćošku odvija sukob izazvan nacionalno-vjerskim podjelama. Na žalost nekih, a na sreću mnogih, hvala Bogu, nije. I dobro je ići na domjenke. No, pritom ne treba gubiti iz vida da je naš problem državno-nacionalni, a ne treba ga svoditi na vjerski. Vjerski autoritet treba usmjeriti u tom smjeru, kako bi se poboljšali nacionalni pristupi i politike. Svaka religija je apsolutna u svojoj dogmi, stvarno nema promjene, ili si vjernik ili nisi. U politici, međutim, stvari nisu konačne; rezultat su spleta različitih okolnosti, a sve se svodi na sposobnost percipiranja povijesnog trenutka.

Da se zaoštrila retorika pokazuje i izjava kandidata iz reda hrvatskog naroda Slavena Kovačevića koji svakog Hrvata koji glasuje za Čovića ili Lučića unaprijed proglašava fašistom. Koja je poruka protagonista građanske države i društva? Hrvati i Srbi kažu da bi ta država bila uvod u bošnjačku hegemoniju, ali zapravo bi ta država, u ovakvom konstelacijskom poretku, bila rigidna diktatura u kojoj bi prije svega stradali sami Bošnjaci i autentična bošnjačka politika. Oni bi, slikovito rečeno, branili građansku državu do posljednjeg Bošnjaka.

Ovdje je ključno uvesti političku teoriju Carla Schmitta, koji u svom temeljnom djelu Pojam političkog objašnjava da je bit politike razlikovanje “prijatelja” od “neprijatelja”. Schmitt postavlja tezu da liberalni koncept “građanske države” služi kao paravan za nametanje dominacije pod krinkom univerzalnih humanističkih načela. U društvu s tri konstitutivna naroda, gdje nepovjerenje nije prevladano, inzistiranje na apstraktnom “građaninu” bez poštivanja kolektivnih identiteta ne vodi slobodi. Schmitt nas uči da se politički problem ne rješava ignoriranjem stvarnosti, već jasnim prepoznavanjem aktera i njihovih pozicija. Ignoriranje te trostruke stvarnosti u ime utopijskog građanskog ideala vodi izravno u destabilizaciju, jer je sustav koji ne prepoznaje stvarne kolektivne strahove i interese osuđen postati instrumentom ugnjetavanja.

Ja bih stoga dopunio Bičakčićeva zapažanja. Treba nam relaksacija na sve tri strane, jer u Bosni situacija da su dva protiv jednog obično ne donosi ništa dobro.

Relaksirani odnosi između sve tri strane koje imaju stvarnu težinu u svom narodu ključ su stabilnosti.

Sve preko toga zapravo imamo više od trideset godina u Bosni i Hercegovini i čini se da je to postao najunosniji posao. Neki će reći da je etnonacionalizam postao najunosniji biznis u BiH, ali ja smatram da je prodavanje magle i mlaćenje prazne slame postao najunosniji biznis u Bosni i Hercegovini.

To je unosan posao u kojem se stvarna rješenja odgađaju kako bi se održao profitabilni status quo politike praznih obećanja.

Stoga, da se popis preprodavača magle ne širi, potrebno je razgovarati i stvari promatrati racionalno i trezveno.

U mjestu Uzarići kod Širokog Brijega prilikom radova na privatnom zemljištu pronađeni su ostaci kostiju, potvrđeno je Feni iz MUP-a Zapadnohercegovačkog kantona.

Kako se navodi, slučaj je policiji prijavljen u subotu, nakon čega su policijski službenici PU Široki Brijeg izašli na teren i obavili očevid.

O događaju je obaviješteno i Tužiteljstvo ZHK, a pronađeni posmrtni ostaci izuzeti su radi daljnjih provjera i eventualnog vještačenja. Nadležne službe će nastaviti istragu kako bi se utvrdilo porijeklo pronađenih posmrtnih ostataka i sve okolnosti ovog slučaja.

Pripadnici Hercegovačke gorske službe spašavanja (HGSS) Čitluk – Međugorje kasno sinoć uspješno su okončali potragu za nestalim muškarcem u mjestu Ljuti Dolac kod Širokog Brijega.

Kako su objavili, pronađen je živ.

Za njim je tragalo čak 70 ljudi, pripadnici nekoliko gorskih službi spašavanja, vatrogasci, policija, mještani.

– U potrazi je sudjelovalo ukupno 70 ljudi. GSS stanica Široki Brijeg, Posušje, Grude, Ljubuški, Čitluk te mještani, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava, policije – navode iz HGSS Čitluk-Međugorje.

Još uvijek nisu poznate okolnosti nestanka i zdravstveno stanje pronađenog muškarca.

U četvrtak oko 13 sati u mjestu Trn kod Širokog Brijega izbio je požar u skladištu koje zajednički koriste Hrvatska pošta Mostar i HT dd Mostar, a na teren su izašli vatrogasci, potvrđeno je iz Operativnog centra Civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke.

Kako je za Fenu potvrđeno iz Operativnog centra Civilne zaštite ZHK, na teren su izašli pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Široki Brijeg, a u pomoć su stigli i pripadnici DVD-a Kočerin.

U gašenju objekta sudjelovalo je petnaestak vatrogasaca, pri čemu je nastala veća materijalna šteta. Požar, kako je potvrđeno Feni iz Civilne zaštite ZHK, još nije stavljen pod kontrolu.

Povodom sramotnih i nedopustivih scena na stadionu Pecara u Širokom Brijegu, federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak oštro je reagirao:

– Ovo što smo vidjeli nije incident – ovo je brutalno kršenje svakog civilizacijskog standarda. Najoštrije osuđujem događanja na stadionu Pecara. Posebno me zabrinjava činjenica da su se povici, koji predstavljaju najprimitivniji oblik govora mržnje, mogli nesmetano i javno čuti. Govoru mržnje nema mjesta nigdje – ni na stadionima, ni na ulicama, ni u ovoj zemlji i ja to neću tolerirati.

Najoštrije osuđujem svaki pokušaj veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Ovo je apsolutno nedopustivo i predstavlja duboku uvredu za žrtve, njihove obitelji i sve građane koji vjeruju u pravdu i zakon. Ovakvim pojavama nije mjesto u civiliziranom društvu i moraju se jasno i odlučno sankcionirati.

Ovakvo ponašanje dodatno postavlja pitanja o kriterijima i selektivnosti u donošenju odluka na terenu, u zemlji u kojoj se tolerira skandiranje “Stani na loptu”, kao i skandiranje osuđenim ratnim zločincima, a skup se prekida zbog transparenta koji simbolizira reintegraciju Grbavice ili, nekada, zastave s ljiljanima. To je nedopustivo i neprihvatljivo.

Selektivna pravda je isto što i nepravda. Neću prihvatiti situaciju da se jedni sankcioniraju, a drugima se prešutno dopušta širenje mržnje, veličanje zločinaca i pozivanje na nasilje. To je sramota za sustav i ozbiljan propust svih koji su bili dužni reagirati.

Zahtijevam hitnu i beskompromisnu reakciju svih nadležnih institucija, uključujući policijske strukture, a posebno Nogometni savez Bosne i Hercegovine. Očekujem hitno utvrđivanje odgovornosti i konkretne sankcije. Svatko tko je dopustio ili ignorirao takve ispade mora odgovarati.

Federacija Bosne i Hercegovine neće i ne smije biti mjesto gdje se toleriraju mržnja, uvrede, veličanje zločina i pozivanje na nasilje.

Povodom sramotnih i nedopustivih scena na stadionu Pecara u Širokom Brijegu, federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak oštro je reagirao:

– Ovo što smo vidjeli nije incident – ovo je brutalno kršenje svakog civilizacijskog standarda. Najoštrije osuđujem događanja na stadionu Pecara. Posebno me zabrinjava činjenica da su se povici, koji predstavljaju najprimitivniji oblik govora mržnje, mogli nesmetano i javno čuti. Govoru mržnje nema mjesta nigdje – ni na stadionima, ni na ulicama, ni u ovoj zemlji i ja to neću tolerirati.

Najoštrije osuđujem svaki pokušaj veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Ovo je apsolutno nedopustivo i predstavlja duboku uvredu za žrtve, njihove obitelji i sve građane koji vjeruju u pravdu i zakon. Ovakvim pojavama nije mjesto u civiliziranom društvu i moraju se jasno i odlučno sankcionirati.

Ovakvo ponašanje dodatno postavlja pitanja o kriterijima i selektivnosti u donošenju odluka na terenu, u zemlji u kojoj se tolerira skandiranje “Stani na loptu”, kao i skandiranje osuđenim ratnim zločincima, a skup se prekida zbog transparenta koji simbolizira reintegraciju Grbavice ili, nekada, zastave s ljiljanima. To je nedopustivo i neprihvatljivo.

Selektivna pravda je isto što i nepravda. Neću prihvatiti situaciju da se jedni sankcioniraju, a drugima se prešutno dopušta širenje mržnje, veličanje zločinaca i pozivanje na nasilje. To je sramota za sustav i ozbiljan propust svih koji su bili dužni reagirati.

Zahtijevam hitnu i beskompromisnu reakciju svih nadležnih institucija, uključujući policijske strukture, a posebno Nogometni savez Bosne i Hercegovine. Očekujem hitno utvrđivanje odgovornosti i konkretne sankcije. Svatko tko je dopustio ili ignorirao takve ispade mora odgovarati.

Federacija Bosne i Hercegovine neće i ne smije biti mjesto gdje se toleriraju mržnja, uvrede, veličanje zločina i pozivanje na nasilje.

Na fotografijama i video snimkama s nedavno održanog koncerta u Širokom Brijegu vidi se kako sudionici uzvikuju slogane i ističu obilježja povezana s fašističkim ideologijama, priopćeno je danas iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.

– Glorificiranje i relativiziranje fašističkih ideologija nema mjesta u demokratskom društvu i podsjeća nas na najmračnija razdoblja europske povijesti. EU poziva sve na iskazivanje poštovanja prema žrtvama zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata i poziva nadležna tijela da istraže incident, u skladu s domaćim zakonodavstvom – poručili su.

Općinski sud u Širokom Brijegu potvrdio je optužnicu Županijskog tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije protiv AK (2021) iz Mostara, zbog osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo ugrožavanje sigurnosti.

Kako stoji u optužnici, AK se tereti da je od 10. srpnja 2022., nakon prekida intimne veze s J. Ć., učestalim praćenjem, uznemiravanjem i prijetnjama ugrozio sigurnost sebe i članova njegove obitelji.

Navodi se da je stalno pratila bivšeg partnera, upućivala mu prijetnje u kojima je na ponižavajući način spominjala njegovu suprugu i njihove dvije malodobne kćeri od 17 i 11 godina, te poslala nekoliko uznemirujućih poruka sa svog i drugih brojeva mobitela u kojima je također vrijeđala i ponižavala maloljetne kćeri.

Suprugu bivšeg partnera, prema optužnici, uznemiravala je i čestim pozivima te ju pratila kada je išla na posao ili bila u gradu na način da je “često okrenula vozilo i trčala pored T. gledajući je u nju i to ponavljajući nekoliko puta, fotografirala se kada je bila na pauzi s kolegama i tu fotografiju poslala J. Ć.

Tužiteljstvo je u optužnici navelo nekoliko vulgarnih i prijetećih poruka koje je slala bivšem partneru, ali i njegovom suprugu, au jednoj od njih prijeteće je komentirala njihove kćeri. Zaprijetila je i da će javnosti iznijeti intimne detalje njihove veze, “zbog koje J. Ć. od srama neće moći izaći na balkon”.

– Takvim ponašanjem ugrozilo se pravo J. i njegove supruge T. na nesmetan i miran život, izazvalo osjećaj tjeskobe, nesigurnosti i straha, zbog čega je J. sve prijavio Policijskoj upravi Široki Brijeg – dio je optužnice.