Današnja sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana jer za sjednicu nije bilo kvoruma.

Kako se navodi u priopćenju Vlade HNS-a, na sjednicu su došli svi kantonalni ministri iz HDZ-a BiH, dok se ministri iz SDA i SDP-a nisu odazvali pozivu, bez obrazloženja.

Sukladno dnevnom redu sjednice, za koju je Marija Buhač, predsjednica Vlade HNK, pozvala u utorak, 21. jula, Vlada je danas, između ostalog, trebala razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama HNK, kao i Prijedlog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK i Prijedlog zakona o šumarstvu HNK.

Regulacioni plan „Kvadrant C – Marijin Dvor“ danas će se ponovo naći pred vijećnicima Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

Iako zagovornici projekta ističu gospodarski razvoj, privlačenje investicija i uređenje zapuštenog prostora, dio javnosti i stručne javnosti upozorava na moguće negativne posljedice.

Kritike se odnose na gubitak zelenih površina, moguće dodatno prometno opterećenje, ali i utjecaj na kvalitetu zraka u sarajevskom bazenu.

Protivnici plana posebno ističu da bi gradnja novih zgrada uz Vilsonovo šetalište mogla značajno promijeniti izgled ovog dijela grada i ugroziti postojeće urbane vrijednosti.

Planom je predviđena velika transformacija središnjeg dijela Sarajeva i izgradnja oko 95.000 četvornih metara novih zgrada.

Među planiranim sadržajima su veliki trgovački centar, diplomatski kompleks, poslovni objekti uz Wilsonovo šetalište, javni trg, kao i dogradnja Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.

Nakon više od dva mjeseca parlamentarne hibernacije usred ljeta, zastupnici u Federaciji BiH konačno bi mogli sjesti u poslaničke klupe – ako se vladajuća koalicija do utorka skupi dovoljno ruku i dostojanstva.

Dok se Trojka i HDZ danima iza kulisa dogovaraju tko će kome što isporučiti, politička zbilja u FBiH neodoljivo podsjeća na kultni skeč nadrealista – manjina uvelike diktira pravila većini, dok preplašeni kormilari vlasti, baš kao Šveđani pred Sarajevom, očajnički ponavljaju “primite me, samo me prihvatite”, spremni na sve samo da ostanu u fotelje.

Dogovor je “srušio” u četvrtak nakon pregovora većine, koji traju danima, jer se čini da “muke u raju” ne prestaju i da su se stranke Trojke razišle, ali da će na kraju, možda, ipak sjesti i HDZ-u BiH “isporučiti” ono što su obećale.

Naravno, u ovoj sumornoj političkoj svakodnevici moguća je i druga opcija jer se trojka ne može ni međusobno dogovoriti. Recimo, danas (ponedjeljak) predsjednici stranačkih klubova na već zakazanom Kolegiju usuglase sjednicu i dnevni red, a potom urade ono što je već učinila Trojka u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, kada su jednoglasno podržali održavanje hitne sjednice, a tada se većina Trojke nije pojavila na sjednici.

Ako se održi, ovo bi bila prva hitna sjednica od 19. svibnja ove godine kada je ovaj dom razmatrao Zakon o južnoj interkonekciji.

Ovaj dom je u protekla četiri mjeseca održao dvije izvanredne sjednice, jednu 8. travnja i drugu 19. svibnja ove godine, a od ožujka do danas nijednu redovitu sjednicu.

Zastupnici oporbe nisu optimisti kada je riječ o održavanju hitne sjednice.

Danima se pregovaralo o poziciji da se skupi dovoljno ruku da se zakaže Kolegij klubova, da se zakaže sjednica. U četvrtak u poslijepodnevnim satima predsjednicima klubova konačno je mobitelom poslan poziv za sjednicu Kolegija koja bi se trebala održati u ponedjeljak, a dan poslije, ako pristanu, hitna sjednica.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da nije optimista da će se sjednica održati.

– Ako se održi, to će biti sjednica Trojke da ispuni ono što je obećala HDZ-u BiH. Bit će to povratak vašeg predujma, kao kod nadrealista kad u jednom skeču kaže: “Uzmi me…”. Sve će učiniti samo da budu na vlasti, bit će najbolja muslimanska reprezentacija… – kaže Šabanović.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je ova sjednica dogovorena kako bi Vlada ispunila međustranačka obećanja.

– Daj Bože da bude i ove sjednice, redovne sigurno neće, jer se boje pitanja. Kritizirali su prošlu vlast, a gori su od njih. Sad se hoće otimati da HDZ-u daju što hoće i da oni slušaju što hoće i to je to – zaključuje Čelik.

A na izvanrednoj sjednici koja bi mogla biti održana u utorak, zastupnici bi trebali raspravljati o Nacrtu zakona o braniteljskom dodatku, setu zakona o elektroničkom plaćanju, te o imenovanju sudaca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH.

I dok Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBH) odbrojava posljednje sate vanrednog osmodnevnog roka u kojem se Općinsko vijeće Novo Sarajevo mora izjasniti o (ne)samostalnosti svog kandidata Rijada Zolja, domaća vlast demonstrirala je novi vrhunac političkog apsurda.

Hitna sjednica, koju su svesrdno i jednoglasno podržali čelnici svih klubova na Kolegiju, propala je jer se u dvorani pojavilo samo 14 vijećnika – dok su oni koji su digli ruke za njezino održavanje odjednom dobili kolektivnu amneziju ili “skore obveze”.

Dopredsjednik Samir Suljević (SDP) pokušava smiriti strasti tvrdnjom da stabilnost većine nije upitna, ali prazne fotelje SDP-a, NiP-a i Naše stranke jasno govore – u Novom Sarajevu većina postoji samo na papiru, dok se u praksi bježi od političke odgovornosti pod krinkom “viših stranačkih interesa”.

Samir Suljević (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novo Sarajevo, kazao je za Faktor da je sve ovo problem politike, a ne funkcioniranja Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Ističe da ovo nije bila redovna sjednica, već hitna, te da su na sjednici Kolegija svi bili za to da se ta hitna sjednica održi 22. jula i da se odgovori na mišljenje CIK-a BiH, koji je dao rok od osam dana.

No, kako je istaknuo Suljević, od 31 vijećnika na sjednici se u zakazano vrijeme pojavilo samo 14, a nisu došli ni oni koji su digli ruke za održavanje sjednice na sjednici Kolegija.

– Moram vam reći da od šest vijećnika SDA četiri nisu došla na sjednicu, da niko od vijećnika iz NiP-a nije došao, a da je jedino DF bio kompletan. Svako je imao svoje razloge – kazao je Suljević za Faktor.

A sve je počelo ovako. Nakon što je Općinsko vijeće Novo Sarajevo predložilo Rijada Zolju za člana Općinskog izbornog povjerenstva Novo Sarajevo, izborni proces nije okončan jer je Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (CIKBH) predmet vratilo na dopunu.

CIK je u svom aktu naveo da postoje podaci koji dovode u pitanje ispunjava li Zolj zakonske uvjete za imenovanje, odnosno ukazao na tvrdnje da je on član Stranke demokratske akcije (SDA).

S obzirom da članovi izbornih povjerenstava moraju ispunjavati zakonom propisane kriterije neovisnosti, SIP je prije konačne odluke zatražio od Općinskog vijeća da se očituje o ovim navodima.

Kako bi razmotrili zahtjev CIK-a, rukovodstvo Općinskog vijeća sazvalo je hitnu sjednicu. Prethodno je održan Kolegij Općinskog vijeća na kojem su, prema dostupnim informacijama, predsjednici svih klubova vijećnika podržali održavanje sjednice te nije bilo protivljenja da se o ovoj točki raspravlja.

No, kada je sjednica trebala početi, pokazalo se da nema kvoruma za rad. U sali se pojavilo samo 14 vijećnika, što nije bilo dovoljno za pravovaljano odlučivanje, zbog čega sjednica nije održana, a Općinsko vijeće nije moglo usvojiti traženo očitovanje i dostaviti odgovor CIK-u.

Neodržavanje sjednice dodatno je produbilo političku krizu u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, gdje posljednjih mjeseci postoje neslaganja oko skupštinske većine i funkcioniranja Vijeća. Zbog nedostatka kvoruma ostalo je neriješeno pitanje izjašnjavanja o kandidaturi Rijada Zolja za člana Općinskog izbornog povjerenstva.

Na upit Faktora da li je sada upitna većina u Općinskom vijeću Novo Sarajevo i što dalje, Suljević je rekao da većina nije upitna te da će redovna sjednica biti održana 30. srpnja ove godine, te da vjeruje da će se na sjednici pojaviti veći broj vijećnika.

– Moram vam reći da ovo ne treba povezivati ​​s radom općinskog načelnika i Općinskog vijeća, ovo je politički trenutak – tvrdi Suljević.

Hoće li borci u Federaciji BiH dobiti dugo očekivani borački dodatak prije oktobarskih izbora moglo bi se znati već sljedećeg tjedna.

Parlamentarna većina u Federaciji BiH, kako saznaje Faktor, pokušava riješiti “rajske muke” i zakazati hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj bi razmatrali zakone koji u ladicama čekaju parlamentarnu proceduru.

Faktor doznaje da su pregovori parlamentarne većine u FBiH u tijeku i da se pokušava dogovoriti dnevni red te da bi sudbina ove sjednice trebala biti poznata u petak.

Sve što se događa u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH još jednom je samo potvrdilo staru formulu domaćeg političkog opstanka – socijalni mir i empatiju prema najosjetljivijim kategorijama najlakše je “naći” neposredno pred otvaranje biračkih mjesta.

Dragan Mioković, zamjenik predsjednika Kluba Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, potvrdio je za Faktor da su točne informacije da su pregovori oko sazivanja hitne sjednice u toku.

Na upit je li točna informacija da je Vlada Federacije BiH povukla neke zakone iz redovne procedure i vratila ih u hitnu proceduru, a među njima je i Prijedlog zakona o boračkom dodatku, Mioković je potvrdio da jest, te da bi na dnevnom redu trebao biti i set zakona o elektronskim uslugama i plaćanjima koji je usvojio Dom naroda FBiH.

Riječ je o zakonima koji su ranije usvojeni u Zastupničkom domu FBiH, ali je HDZ imao amandmane u Domu naroda, pa se sada Zastupnički dom mora ponovo izjasniti o tim amandmanima. Riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektroničkom novcu, Zakonu o računima za platni promet, Zakonu o bankama (izmjene), Zakonu o mikrokreditnim organizacijama (izmjene) i Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga (izmjene).

Na pitanje Faktora da li je točno da će na dnevnom redu biti imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, Mioković je rekao da je moguće da će ta točka biti na dnevnom redu, ali da Naša stranka to neće podržati.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da je čuo da su u toku pregovori oko sazivanja hitne sjednice, ali da nije siguran hoće li do sjednice i doći.

Ističe da je dobio informaciju, neprovjerenu, da je Vlada FBiH povukla zakone iz procedure, da bi ih ponovo vratila u Parlament, ali sada pod oznakom hitno.

– Nisam optimista, vidjet ćemo što će biti – kaže Zaimović.

Vijeće za provedbu mira sutra će održati novu sjednicu na kojoj će pokušati konačno izabrati novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Iako je prema procjenama malo vjerojatno da će doći do ovakvog ishoda, ovo zasjedanje održava se u skladu s rokom koji su si članice zadale krajem lipnja, javlja Federalna.ba.

U prethodnih 14 dana, zbog nemogućnosti postizanja dogovora među članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), Louis J. Crishock, dosadašnji zamjenik visokog predstavnika Christiana Schmidta, imenovan je za vršitelja dužnosti prvog čovjeka Ureda visokog predstavnika (OHR).

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas prije sjednice je nakon sjednice Vijeća za vanjske poslove Europske unije izjavila da je najbolje rješenje da se na mjesto visokog predstavnika izabere europski kandidat koji bi Bosnu i Hercegovinu doveo do cilja, nakon čega ta pozicija više ne bi bila potrebna.

Na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva zakazanoj za 24. lipnja, kako stvari stoje, na dnevnom redu neće biti Regulacijski plan kvadranta C – Marijin Dvor. Ovaj plan, koji je povučen s dnevnog reda travanjske sjednice, izazvao je brojne polemike u javnosti, ali i ogorčenje zaposlenih na Sveučilištu u Sarajevu.

Naime, usprotivili su se donošenju ovog plana jer, kako su istakli, ugrožava sigurnost i kretanje studenata i profesora u Kampusu UNSA i znanstveno-istraživački rad.

Prema njihovim riječima, plan ne zadovoljava akademske standarde, a žalili su se i da nisu konzultirani o 167 stambenih jedinica na 16.000 četvornih metara i 80.000 četvornih metara novog poslovnog prostora.

Kako nam je potvrdio Alen Girt, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva, plan nije uvršten na lipanjsku sjednicu.

– Nismo dobili materijal od gradonačelnika Sarajeva Samira Avdića, koji je predlagač, tako da plan nije predviđen za ovu sjednicu. Može biti uključen samo u hitni postupak, ali to još ne znamo – rekao nam je predsjedavajući Girt.

Sjednica Općinskog vijeća Novo Sarajevo još jednom je ukazala na probleme u funkcioniranju lokalne vlasti, ali ovoga puta nesvakidašnjim skandalom koji je postao viralan.

Zbog nedostatka kvoruma u jednom je trenutku došlo do problema tijekom sjednice, što je očito izbacilo iz takta neke vijećnike koji su uredno stigli na svoje radno mjesto.

Vidno iznerviran činjenicom da se vrijeme gubi po tko zna koji put, jedan od prisutnih vijećnika nije zadržao profesionalnu distancu.

Rekao je glasno i jasno u mikrofon: “Jebi se ti i sve!”

Navodno je riječ o Edisonu Pavloviću iz Naše stranke, koji je i predsjedavajući Vijeća.

U Sarajevu je danas i sutra počelo zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a jedna od ključnih tema dvodnevnog zasjedanja bit će izbor novog visokog predstavnika u BiH koji bi trebao naslijediti Christiana Schmidta koji je u svibnju podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika.

Sjednica Upravnog odbora PIC-a održava se u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Zemlje članice razmatrat će nekoliko kandidata za mjesto visokog predstavnika, a za izbor nije potreban konsenzus među članovima Upravnog odbora PIC-a.

Kandidat može biti izabran ako dobije potrebnu potporu država članica, a konzultacije i proces odlučivanja mogu se ponavljati dok se ne postigne dogovor o jednom kandidatu.

Dvodnevno zasjedanje PIC-a izuzetno je važno jer se održava u trenutku kada se raspravlja o budućoj ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i o pitanju korištenja bonskih ovlasti koje su obilježile mandat sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Upravni odbor PIC-a čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Europska komisija i Organizacija islamske suradnje (OIC), koju predstavlja Turska.

Ruska Federacija je formalno članica Upravnog odbora, ali je u srpnju 2021. obavijestila OHR da više neće sudjelovati na sastancima kojima predsjedava visoki predstavnik, dok je u veljači 2022. najavila i obustavu financiranja OHR-a.

Sjednica PIC-a održava se u vrijeme intenziviranih rasprava o budućnosti međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom.

Sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) bit će održana u lipnju.

Ovo je za Faktor kazao Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIOBiH, ističući da će to vjerojatno biti u drugom tjednu juna.

Srđan Amidžić, predsjedavajući Upravnog odbora UNOBiH i ministar financija BiH, zakazao je u utorak sjednicu Upravnog odbora UNOBiH u Banjoj Luci, ali ona nije održana jer se nisu pojavili članovi iz Federacije BiH Toni Kraljević, ministar financija FBiH, i Zijad Krnjić, stručnjak iz FBiH.

Svaki od njih je imao svoje razloge, ali Srđan Amidžić nije uvažio nijedan od tih razloga, a uprkos inzistiranju Krnjića i Kraljevića da se sjednica odgodi i ispoštuje Bajram, jer je zakazan dan prije Kurban-bajrama, Amidžić je učinio svoje.

Epilog je da se Zijad Krnjić nije pojavio, a Toni Kraljević deset minuta prije početka sjednice poslao je mail u kojem obavještava Amidžića da iz osobnih razloga ne može doći na sjednicu.

Na dnevnom redu sjednice, koja je na kraju morala biti odgođena, jer nije bilo zastupnika iz FBiH, bili su granični prijelaz Bosanska Gradiška, povrat poreza na prve nekretnine te odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu dohotka i poravnanja između korisnika.

A zašto je Amidžiću odjednom nakon više od godinu dana važno donijeti Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu, pitanje je na koje nije dao odgovor.

– Danas smo imali situaciju da je svaki građanin mogao vratiti do 25.000 KM PDV-a po osnovu prve nekretnine, ali ljudi iz Federacije BiH to u ovom trenutku nisu htjeli podržati – ocijenio je Amidžić.

A Pravilnik, koji bi građanima BiH trebao omogućiti povrat PDV-a pri kupnji prve nekretnine, mjesecima je bio predmet političkih blokada, administrativnih odugovlačenja i međuentitetskih sporova, iako je zakon koji to pravo jamči stupio na snagu u travnju 2025. godine.

Dok su nadležni raspravljali o raspodjeli prihoda i uvjetima prijave, tisuće građana ostalo je bez očekivanih naknada u vrijeme rekordno visokih cijena stanova, sve većeg duga i rastuće inflacije.

Sve je počelo usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost u Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim je prvi put građanima otvorena mogućnost povrata plaćenog PDV-a prilikom kupovine prve nekretnine.

Zakon je stupio na snagu 12. travnja 2025. godine, a nadležni su tada najavili da će detaljan postupak biti definiran posebnim pravilnikom.

Prema zakonskim rokovima, pravilnik je trebao biti donesen u roku od 60 dana. Međutim, taj rok nije ispoštovan.

Pitanje pravilnika prvi put se službeno našlo na dnevnom redu sjednice Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH 14. travnja 2025. godine, kada je predstavljen prednacrt dokumenta kojim bi se definirali uvjeti, dokumentacija i način ostvarivanja prava na povrat PDV-a.

Nakon sjednice je saopćeno da pravilnik još nije konačan te da će se o njemu izjasniti članovi Upravnog odbora UIO na narednim sjednicama. Međutim, mjeseci su prolazili bez konačne odluke.

U međuvremenu su u javnost počeli izlaziti detalji nacrta pravilnika. Prema tadašnjim prijedlozima, pravo na povrat PDV-a mogli bi ostvariti punoljetni državljani BiH sa stalnim prebivalištem u zemlji, koji ranije nisu posjedovali nekretnine.

Pravilnik predviđa da se povrat PDV-a odnosi na kupnju prve stambene jedinice u novogradnji, izgradnju prve kuće i nekretnine na koju je obračunat PDV.

Definirana je i kvadratura za koju se može ostvariti povrat – do 40 četvornih metara za kupca, te dodatnih 15 četvornih metara za svakog člana kućanstva, čime bi obitelji s djecom ostvarile pravo na povrat PDV-a za veću površinu stana ili kuće.

Ujedno je nacrt pravilnika izazvao brojne kritike javnosti. Građani i stručnjaci upozoravali su da je procedura prekomplicirana i birokratizirana jer je potrebno priložiti velik broj dokumenata, uključujući uvjerenje o državljanstvu, domovnicu, uvjerenje Porezne uprave, dokaz da podnositelj nije ranije posjedovao nekretninu, kupoprodajni ugovor, dokaz o uplati, kućnu listu i drugu dokumentaciju.

Dodatnu polemiku izazvala je odredba prema kojoj bi maksimalni iznos povrata bio vezan za prosječnu cijenu kvadrata u BiH, što bi moglo umanjiti stvarni povrat kupaca stanova u skupljim gradovima poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Tek početkom rujna 2025. godine pravilnik je upućen u javnu raspravu u trajanju od 15 dana. No, ni nakon toga nije usvojen.

Upravni odbor IZIBiH tada je obrazložio da se sjednice nisu održavale redovito zbog nedosljednih imenovanja članova odbora, pa je cijela procedura dodatno usporena.

Kašnjenje pravilnika izazvalo je veliko nezadovoljstvo građana koji su u međuvremenu kupili svoje prve nekretnine i nisu znali hoće li moći ostvariti pravo na povrat PDV-a.

Kasnije je potvrđeno da osobe koje su prvu nekretninu kupile nakon 12. travnja 2025. godine, odnosno nakon stupanja na snagu zakona, neće izgubiti to pravo, čak i ako pravilnik tada još nije bio formalno dovršen.

No, iako dužnosnici tvrde da će građani svoje pravo moći ostvariti i retroaktivno, mnogi upozoravaju da je šteta već učinjena. Kupci su morali dizati veće kredite ili osigurati više gotovine kako bi platili puni iznos nekretnine s PDV-om, a višemjesečno čekanje dodatno je smanjilo vrijednost novca zbog inflacije.