Današnja sjednica Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, na kojoj su trebali biti razmatrani prijedlozi i nacrti deset zakona, nije održana jer za sjednicu nije bilo kvoruma.

Kako se navodi u priopćenju Vlade HNS-a, na sjednicu su došli svi kantonalni ministri iz HDZ-a BiH, dok se ministri iz SDA i SDP-a nisu odazvali pozivu, bez obrazloženja.

Sukladno dnevnom redu sjednice, za koju je Marija Buhač, predsjednica Vlade HNK, pozvala u utorak, 21. jula, Vlada je danas, između ostalog, trebala razmatrati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama HNK, kao i Prijedlog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNK i Prijedlog zakona o šumarstvu HNK.

Regulacioni plan „Kvadrant C – Marijin Dvor“ danas će se ponovo naći pred vijećnicima Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

Iako zagovornici projekta ističu gospodarski razvoj, privlačenje investicija i uređenje zapuštenog prostora, dio javnosti i stručne javnosti upozorava na moguće negativne posljedice.

Kritike se odnose na gubitak zelenih površina, moguće dodatno prometno opterećenje, ali i utjecaj na kvalitetu zraka u sarajevskom bazenu.

Protivnici plana posebno ističu da bi gradnja novih zgrada uz Vilsonovo šetalište mogla značajno promijeniti izgled ovog dijela grada i ugroziti postojeće urbane vrijednosti.

Planom je predviđena velika transformacija središnjeg dijela Sarajeva i izgradnja oko 95.000 četvornih metara novih zgrada.

Među planiranim sadržajima su veliki trgovački centar, diplomatski kompleks, poslovni objekti uz Wilsonovo šetalište, javni trg, kao i dogradnja Strojarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.

Nakon više od dva mjeseca parlamentarne hibernacije usred ljeta, zastupnici u Federaciji BiH konačno bi mogli sjesti u poslaničke klupe – ako se vladajuća koalicija do utorka skupi dovoljno ruku i dostojanstva.

Dok se Trojka i HDZ danima iza kulisa dogovaraju tko će kome što isporučiti, politička zbilja u FBiH neodoljivo podsjeća na kultni skeč nadrealista – manjina uvelike diktira pravila većini, dok preplašeni kormilari vlasti, baš kao Šveđani pred Sarajevom, očajnički ponavljaju “primite me, samo me prihvatite”, spremni na sve samo da ostanu u fotelje.

Dogovor je “srušio” u četvrtak nakon pregovora većine, koji traju danima, jer se čini da “muke u raju” ne prestaju i da su se stranke Trojke razišle, ali da će na kraju, možda, ipak sjesti i HDZ-u BiH “isporučiti” ono što su obećale.

Naravno, u ovoj sumornoj političkoj svakodnevici moguća je i druga opcija jer se trojka ne može ni međusobno dogovoriti. Recimo, danas (ponedjeljak) predsjednici stranačkih klubova na već zakazanom Kolegiju usuglase sjednicu i dnevni red, a potom urade ono što je već učinila Trojka u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, kada su jednoglasno podržali održavanje hitne sjednice, a tada se većina Trojke nije pojavila na sjednici.

Ako se održi, ovo bi bila prva hitna sjednica od 19. svibnja ove godine kada je ovaj dom razmatrao Zakon o južnoj interkonekciji.

Ovaj dom je u protekla četiri mjeseca održao dvije izvanredne sjednice, jednu 8. travnja i drugu 19. svibnja ove godine, a od ožujka do danas nijednu redovitu sjednicu.

Zastupnici oporbe nisu optimisti kada je riječ o održavanju hitne sjednice.

Danima se pregovaralo o poziciji da se skupi dovoljno ruku da se zakaže Kolegij klubova, da se zakaže sjednica. U četvrtak u poslijepodnevnim satima predsjednicima klubova konačno je mobitelom poslan poziv za sjednicu Kolegija koja bi se trebala održati u ponedjeljak, a dan poslije, ako pristanu, hitna sjednica.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da nije optimista da će se sjednica održati.

– Ako se održi, to će biti sjednica Trojke da ispuni ono što je obećala HDZ-u BiH. Bit će to povratak vašeg predujma, kao kod nadrealista kad u jednom skeču kaže: “Uzmi me…”. Sve će učiniti samo da budu na vlasti, bit će najbolja muslimanska reprezentacija… – kaže Šabanović.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je ova sjednica dogovorena kako bi Vlada ispunila međustranačka obećanja.

– Daj Bože da bude i ove sjednice, redovne sigurno neće, jer se boje pitanja. Kritizirali su prošlu vlast, a gori su od njih. Sad se hoće otimati da HDZ-u daju što hoće i da oni slušaju što hoće i to je to – zaključuje Čelik.

A na izvanrednoj sjednici koja bi mogla biti održana u utorak, zastupnici bi trebali raspravljati o Nacrtu zakona o braniteljskom dodatku, setu zakona o elektroničkom plaćanju, te o imenovanju sudaca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH.

I dok Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBH) odbrojava posljednje sate vanrednog osmodnevnog roka u kojem se Općinsko vijeće Novo Sarajevo mora izjasniti o (ne)samostalnosti svog kandidata Rijada Zolja, domaća vlast demonstrirala je novi vrhunac političkog apsurda.

Hitna sjednica, koju su svesrdno i jednoglasno podržali čelnici svih klubova na Kolegiju, propala je jer se u dvorani pojavilo samo 14 vijećnika – dok su oni koji su digli ruke za njezino održavanje odjednom dobili kolektivnu amneziju ili “skore obveze”.

Dopredsjednik Samir Suljević (SDP) pokušava smiriti strasti tvrdnjom da stabilnost većine nije upitna, ali prazne fotelje SDP-a, NiP-a i Naše stranke jasno govore – u Novom Sarajevu većina postoji samo na papiru, dok se u praksi bježi od političke odgovornosti pod krinkom “viših stranačkih interesa”.

Samir Suljević (SDP), zamjenik predsjedavajućeg Općinskog vijeća Novo Sarajevo, kazao je za Faktor da je sve ovo problem politike, a ne funkcioniranja Općinskog vijeća i općinskog načelnika.

Ističe da ovo nije bila redovna sjednica, već hitna, te da su na sjednici Kolegija svi bili za to da se ta hitna sjednica održi 22. jula i da se odgovori na mišljenje CIK-a BiH, koji je dao rok od osam dana.

No, kako je istaknuo Suljević, od 31 vijećnika na sjednici se u zakazano vrijeme pojavilo samo 14, a nisu došli ni oni koji su digli ruke za održavanje sjednice na sjednici Kolegija.

– Moram vam reći da od šest vijećnika SDA četiri nisu došla na sjednicu, da niko od vijećnika iz NiP-a nije došao, a da je jedino DF bio kompletan. Svako je imao svoje razloge – kazao je Suljević za Faktor.

A sve je počelo ovako. Nakon što je Općinsko vijeće Novo Sarajevo predložilo Rijada Zolju za člana Općinskog izbornog povjerenstva Novo Sarajevo, izborni proces nije okončan jer je Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (CIKBH) predmet vratilo na dopunu.

CIK je u svom aktu naveo da postoje podaci koji dovode u pitanje ispunjava li Zolj zakonske uvjete za imenovanje, odnosno ukazao na tvrdnje da je on član Stranke demokratske akcije (SDA).

S obzirom da članovi izbornih povjerenstava moraju ispunjavati zakonom propisane kriterije neovisnosti, SIP je prije konačne odluke zatražio od Općinskog vijeća da se očituje o ovim navodima.

Kako bi razmotrili zahtjev CIK-a, rukovodstvo Općinskog vijeća sazvalo je hitnu sjednicu. Prethodno je održan Kolegij Općinskog vijeća na kojem su, prema dostupnim informacijama, predsjednici svih klubova vijećnika podržali održavanje sjednice te nije bilo protivljenja da se o ovoj točki raspravlja.

No, kada je sjednica trebala početi, pokazalo se da nema kvoruma za rad. U sali se pojavilo samo 14 vijećnika, što nije bilo dovoljno za pravovaljano odlučivanje, zbog čega sjednica nije održana, a Općinsko vijeće nije moglo usvojiti traženo očitovanje i dostaviti odgovor CIK-u.

Neodržavanje sjednice dodatno je produbilo političku krizu u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, gdje posljednjih mjeseci postoje neslaganja oko skupštinske većine i funkcioniranja Vijeća. Zbog nedostatka kvoruma ostalo je neriješeno pitanje izjašnjavanja o kandidaturi Rijada Zolja za člana Općinskog izbornog povjerenstva.

Na upit Faktora da li je sada upitna većina u Općinskom vijeću Novo Sarajevo i što dalje, Suljević je rekao da većina nije upitna te da će redovna sjednica biti održana 30. srpnja ove godine, te da vjeruje da će se na sjednici pojaviti veći broj vijećnika.

– Moram vam reći da ovo ne treba povezivati ​​s radom općinskog načelnika i Općinskog vijeća, ovo je politički trenutak – tvrdi Suljević.

Hoće li borci u Federaciji BiH dobiti dugo očekivani borački dodatak prije oktobarskih izbora moglo bi se znati već sljedećeg tjedna.

Parlamentarna većina u Federaciji BiH, kako saznaje Faktor, pokušava riješiti “rajske muke” i zakazati hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj bi razmatrali zakone koji u ladicama čekaju parlamentarnu proceduru.

Faktor doznaje da su pregovori parlamentarne većine u FBiH u tijeku i da se pokušava dogovoriti dnevni red te da bi sudbina ove sjednice trebala biti poznata u petak.

Sve što se događa u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH još jednom je samo potvrdilo staru formulu domaćeg političkog opstanka – socijalni mir i empatiju prema najosjetljivijim kategorijama najlakše je “naći” neposredno pred otvaranje biračkih mjesta.

Dragan Mioković, zamjenik predsjednika Kluba Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, potvrdio je za Faktor da su točne informacije da su pregovori oko sazivanja hitne sjednice u toku.

Na upit je li točna informacija da je Vlada Federacije BiH povukla neke zakone iz redovne procedure i vratila ih u hitnu proceduru, a među njima je i Prijedlog zakona o boračkom dodatku, Mioković je potvrdio da jest, te da bi na dnevnom redu trebao biti i set zakona o elektronskim uslugama i plaćanjima koji je usvojio Dom naroda FBiH.

Riječ je o zakonima koji su ranije usvojeni u Zastupničkom domu FBiH, ali je HDZ imao amandmane u Domu naroda, pa se sada Zastupnički dom mora ponovo izjasniti o tim amandmanima. Riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektroničkom novcu, Zakonu o računima za platni promet, Zakonu o bankama (izmjene), Zakonu o mikrokreditnim organizacijama (izmjene) i Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga (izmjene).

Na pitanje Faktora da li je točno da će na dnevnom redu biti imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, Mioković je rekao da je moguće da će ta točka biti na dnevnom redu, ali da Naša stranka to neće podržati.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da je čuo da su u toku pregovori oko sazivanja hitne sjednice, ali da nije siguran hoće li do sjednice i doći.

Ističe da je dobio informaciju, neprovjerenu, da je Vlada FBiH povukla zakone iz procedure, da bi ih ponovo vratila u Parlament, ali sada pod oznakom hitno.

– Nisam optimista, vidjet ćemo što će biti – kaže Zaimović.

Vijeće za provedbu mira sutra će održati novu sjednicu na kojoj će pokušati konačno izabrati novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Iako je prema procjenama malo vjerojatno da će doći do ovakvog ishoda, ovo zasjedanje održava se u skladu s rokom koji su si članice zadale krajem lipnja, javlja Federalna.ba.

U prethodnih 14 dana, zbog nemogućnosti postizanja dogovora među članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), Louis J. Crishock, dosadašnji zamjenik visokog predstavnika Christiana Schmidta, imenovan je za vršitelja dužnosti prvog čovjeka Ureda visokog predstavnika (OHR).

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas prije sjednice je nakon sjednice Vijeća za vanjske poslove Europske unije izjavila da je najbolje rješenje da se na mjesto visokog predstavnika izabere europski kandidat koji bi Bosnu i Hercegovinu doveo do cilja, nakon čega ta pozicija više ne bi bila potrebna.

Objekat Vidikovac na Trebeviću, u koji je Grad Sarajevo uložio skoro devet miliona KM, kako sada stvari stoje, morat će biti predat na upravljanje Općini Stari Grad.

A to potvrđuje i dopis Pravobranilaštva Grada Sarajeva kojim se traži sklapanje Aneksa ugovora o osnivanju prava građenja, s obzirom na to da 1. jula 2026. godine ističe rok od deset godina za izgradnju i stavljanje u funkciju objekta.

S obzirom na to da rok istječe, vrlo je vjerojatno da će Grad ostati bez Vidikovca.

Naime, objekt ni nakon nekoliko godina nije pušten u rad, a Grad Sarajevo je 21. svibnja 2021. godine podnio zahtjev za tehnički prijem i izdavanje uporabne dozvole za objekt, koja nikada nije izdana.

Kerim Balić, vijećnik SDA u Gradskom vijeću Sarajeva, kaže da je riječ, najblaže rečeno, o nemaru gradskih vlasti, prije svega bivšeg gradonačelnika Benjamina Karića, ali i sadašnjeg gradonačelnika Samira Avdića.

– Mi smo kao gradski vijećnici ovu informaciju saznali od Općinskog vijeća Stari Grad koje je zasjedalo i raspravljalo o Vidikovcu, a Gradsko vijeće o tome šuti. Dakle, potrošeno je skoro 9 milijuna KM iz proračuna Grada Sarajeva, a većinu u Gradskom vijeću i gradonačelnika to ne zanima i nije im bitno. Nitko nije vidio da istječe desetogodišnji ugovor i da to nanosi štetu Gradu.

Čim smo saznali za ovaj problem, odmah smo tražili da se to uvrsti na dnevni red sjednice i da o tome raspravimo i donesemo neke zaključke, ali oni to nisu htjeli i jučerašnja sjednica Gradskog vijeća je zbog toga prekinuta. Koliko im je Vidikovac bitan govori i činjenica da je na današnjoj sjednici Kolegija odlučeno da će se o ovoj točki raspravljati na sjednici koja će se održati 27. srpnja, a da ćemo 1. srpnja imati hitnu sjednicu na kojoj će se raspravljati o Urbanističkom planu.

Ne znamo što će na kraju biti sa zgradom, a očekujemo da ćemo do sjednice imati više informacija – rekao je Balić.

Klub gradskih vijećnika SBiH smatra da se u ovakvoj situaciji postavlja pitanje kako je moguće da Općinsko vijeće Stari Grad ima detaljne informacije, a da Gradsko vijeće, kao organ nadležan za raspolaganje imovinom Grada Sarajeva, nije imalo adekvatan uvid u sve relevantne činjenice.

– Klub vijećnika postavlja pitanje odgovornosti za višegodišnje izostavljanje cjelovitih informacija iz procesa donošenja odluka, kao i pitanje jesu li bivši gradonačelnik Benjamina Karić i sadašnje rukovodstvo Grada Sarajeva bili svjesni problema ili su sudjelovali u njegovom minimiziranju pred Gradskim vijećem.

Potrebno je utvrditi zašto Gradsko vijeće ovo pitanje nije razmatralo najmanje šest mjeseci ranije kako bi se izbjegle potencijalne pravne i finansijske posljedice i zauzeo jasan institucionalni stav – navode iz Kluba vijećnika SBiH u Gradskom vijeću Sarajeva.

Politička matematika u Federaciji BiH ponovno se zakomplicirala oko datuma održavanja 30. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je već bila zakazana pa odgođena, dok je novi termin još uvijek nepoznat.

Predsjedavajuća Doma Azra Okić kazala je da su pregovori o održavanju sjednice u tijeku, ali da se još ne može govoriti o konkretnom datumu.

Ujedno je za Faktor naglasila da u ranije utvrđenom dnevnom redu nije bio izbor sudaca Ustavnog suda BiH, ali da to ne znači da se dnevni red ne može naknadno proširivati ​​– što u političkom prijevodu obično znači da je sve moguće, ali ništa nije dogovoreno.

Podsjetimo, blokada u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine nastala je upravo oko izbora dvoje sudaca Ustavnog suda BiH. Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastupničkog doma završilo je svoj dio posla i za prvorangirane kandidate predložilo Ankicu Artuković i Dženatu Omerdić.

I tu, kao i obično, počinje ono famozno političko “ali”.

Naša stranka je na konferenciji za novinare priopćila da neće podržati ove kandidate, navodeći kao razlog postojanje mogućeg sukoba interesa. HDZ BiH inzistira da se izbor sudaca mora provesti do kraja, dok SDP, barem prema dosadašnjim porukama, nema suštinskih primjedbi – posebno kada je riječ o kandidatu Omerdiću, inače šefu kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Izbor dvoje sudaca Ustavnog suda BiH, po izboru Federacije BiH, aktualan je ovih dana zbog odlaska sudaca Valerije Galić i Mirsada Ćemana u mirovinu.

Stoga je 18. lipnja zasjedalo nadležno tijelo Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, odnosno Komisija za izbor i imenovanja. Na temelju prijave kandidata na natječaj prethodno je utvrđena rang lista.

Među 29 anketiranih, najviše bodova ocijenjena je Katica Artuković, dok je na drugom mjestu Dženeta Omerdić.

Prema proceduri, Povjerenstvo za izbor i imenovanja podnosi prijedlog, ao konačnom izboru sudaca iz Federacije za državni Ustavni sud odlučuje Zastupnički dom Federalnog parlamenta.

I tako se politička priča vraća na poznati obrazac: formalno postoji volja, proceduralno postoji prijedlog, ali suštinski – nema te većine koja bi to pretočila u odluku.

U tom svjetlu sve je jasnije mišljenje dijela oporbe da se sjednica zapravo i ne zakazuje upravo zato što nema dovoljno ruku za izbor ustavnih sudaca. A kad nema ruku, nema ni datuma – ma koliko se to zvalo “pregovori”.

Za sada 30. sjednica ostaje u političkoj čekaonici: dovoljno najavljena da bi postojala u komunikaciji, ali nedovoljno dogovorena da bi se doista i održala.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UOUIO) Bosne i Hercegovine donio je danas Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na kupnju prve nekretnine.

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić ponovno je ustvrdio da je pravilnik mogao biti donesen još u studenom prošle godine.

– Od tada je politika ispred građana – rekao je.

Što se tiče pravilnika i povrata PDV-a, pojasnio je da će biti potrebno 13 dokumenata.

– Od 13 dokumenata građani kod sebe odmah imaju tri – dodao je.

UOUIO BiH ponovno nije donio Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Uprave za neizravno oporezivanje BiH, niti je utvrdio privremene koeficijente za raspodjelu prihoda i obračune između korisnika.

Protiv ovoga je bio Zijad Krnjić, koji je član UOUIO BiH kao vještak ispred Federacije BiH.

– Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu nikada nije bio sporan i danas je usvojen, ali Pravilnik o unutarnjoj organizaciji nije i neće biti donesen dok Federacija BiH ne dobije svoj novac – kazao je Krnjić za Faktor.

Na pitanje je li on jedini protiv, Krnjić je rekao da jest, ali da je to dovoljno.

Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UNO neophodne su zbog rada novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Na današnjoj sjednici Skupštine KS zastupnici će, između ostalog, razmatrati Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj čistoći, kojim se planiraju značajne izmjene u sistemu obračuna odvoza smeća.

Dosadašnji model obračuna temeljio se na kvadraturi prostora, a novo rješenje predviđa obračun prema broju članova kućanstva za fizičke osobe, odnosno prema vrsti djelatnosti za gospodarske subjekte.

Ovim izmjenama zakona uvodi se plaćanje paušalne naknade za objekte koji se ne koriste.

Za građevine do 30 četvornih metara koje služe za obavljanje registrirane djelatnosti prijedlogom je propisano da se naknada za uslugu skupljanja, odvoza i deponiranja otpada utvrđuje u paušalnom iznosu.

Ukoliko se objekt ne koristi, korisnik je dužan platiti paušalnu naknadu za vrijeme trajnog nekorištenja.

Zabranjeno je bacanje smeća uz kontejnere, stvaranje divljih odlagališta, odlaganje građevinskog otpada na javnim površinama te ostavljanje glomaznog otpada bez prethodne najave i organiziranog odvoza.

Za glomazni otpad, poput starog namještaja ili građevinskog otpada, potrebno je koristiti organizirani sustav odvoza.

Kontrolu provođenja zakona provodit će komunalna inspekcija, komunalni redari i kantonalna inspekcija.

Kazne za građane kreću se do 1.000 KM, a za firme 10.000 KM.

Osim ove točke, zastupnici će raspravljati i o Zakonu o komunalnom redarstvu koji je na prošloj sjednici povučen s dnevnog reda.

Glavna novost je uspostava profesionalnog komunalnog redarstva koje će biti prisutno na terenu 24 sata dnevno. Predviđeno je da dosadašnji komunalni redari postanu kantonalni komunalni policajci sa statusom ovlaštenih osoba.

Između ostalog, imat će zakonsku ovlast samostalno utvrđivati ​​identitet prekršitelja i izdavati prekršajne naloge neposredno na licu mjesta, uz preventivno djelovanje.