Sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je američke optužbe da Pjongjang predstavlja kibernetičku prijetnju, nazvavši ih izmišljotinama kojima je cilj opravdati dugogodišnju neprijateljsku politiku Washingtona, izvijestila je Korejska središnja novinska agencija (KCNA). Index.hr.

Glasnogovornik ministarstva rekao je da Sjedinjene Države šire lažne informacije o “nepostojećoj kibernetičkoj prijetnji” iz Sjeverne Koreje u političke svrhe, opisujući te tvrdnje kao “ništa više od apsurdne klevete s ciljem ocrnjivanja imidža naše zemlje”.

Dodao je da će Pjongjang aktivno poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio državne interese, kao i prava i interese svojih građana u kibernetičkom prostoru, prenosi KCNA.

Američki dužnosnici opetovano su optuživali Sjevernu Koreju za kibernetičke aktivnosti koje sponzorira država, uključujući hakerske napade, krađu kriptovaluta i uspostavljanje mreža IT radnika u inozemstvu, koji se koriste za stvaranje prihoda za programe oružja.

U ožujku je Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država uvelo sankcije protiv šest pojedinaca i dvije organizacije povezanih s poslovanjem sjevernokorejskih IT radnika, navodeći da su pomogli u preusmjeravanju nezakonito stečene dobiti putem digitalne imovine. Američke vlasti priopćile su da te aktivnosti još uvijek traju.

Ranije u srpnju, Ministarstvo financija SAD-a i Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a uveli su sankcije sjevernokorejskim cyber operativcima i stranim posrednicima, navodeći da Pjongjang šalje tisuće IT radnika u inozemstvo i koristi cyber krađu za financiranje svojih raketnih i nuklearnih programa.

Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država i Federalni istražni ured (FBI) također su upozorili da sjevernokorejske cyber skupine i dalje predstavljaju prijetnju vladama, tvrtkama i kritičnoj infrastrukturi diljem svijeta.

Sjeverna Koreja priopćila je u četvrtak da je niz ovotjednih testova uključivao razne nove oružane sustave, uključujući balističke projektile opremljene kazetnim bojevim glavama, dok nastoji proširiti nuklearno sposobnu silu usmjerenu na suparničku Južnu Koreju. CNN.

Izvješće sjevernokorejskih državnih medija uslijedilo je dan nakon što je vojska Južne Koreje rekla da je otkrila višestruka lansiranja raketa s istočne obale Sjeverne Koreje, drugu rundu lansiranja u dva dana.

Sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA rekla je da su testovi trajali tri dana, počevši od ponedjeljka, i uključivali demonstracije protuzračnog oružja, navodnih elektromagnetskih sustava oružja i bombi od karbonskih vlakana.

Združeni načelnik stožera južnokorejskih snaga rekao je da su projektili lansirani u srijedu letjeli između 240 i 700 kilometara prije nego što su pali u more, te da je otkriven najmanje jedan projektil lansiran u utorak iz područja u blizini sjevernokorejskog glavnog grada Pjongjanga.

KCNA je rekla da najnoviji testovi uključuju demonstraciju sustava kasetnih bojevih glava postavljenih na balističke projektile Hwasong-11, koji mogu nositi nuklearno oružje i po dizajnu su slični ruskim projektilima Iskander zbog svoje sposobnosti niskog leta i manevriranja kako bi izbjegli obrambene sustave projektila.

U izvješću se navodi da su lansiranja potvrdila da raketa kratkog dometa, kada je opremljena takvim bojevim glavama, “može spaliti bilo koju metu u području od 6,5 do 7 hektara, s maksimalnom gustoćom razorne moći.”

Južnokorejska vojska nije odmah komentirala tvrdnje sjevernokorejske strane.

Lansiranja su dodatno naglasila kontinuirane napetosti između dviju Koreja, prigušivši nade Južne Koreje za poboljšanje odnosa.

U izjavi objavljenoj u utorak navečer, Jang Kum-chol, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Pjongjanga, rekao je da će Južna Koreja uvijek ostati “najneprijateljskija zemlja” Sjeverne Koreje i ismijao liberalnu vladu u Seulu što pokušava oživjeti dugogodišnji zastoj u dijalogu, nazivajući njezine dužnosnike “budalama koje zapanjuju svijet”.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un praktički je obustavio svu diplomaciju sa Seulom i Washingtonom nakon propasti nuklearnih pregovora s predsjednikom Donaldom Trumpom 2019., a od tada je ubrzao razvoj raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja koje predstavljaju prijetnju američkim saveznicima u Aziji, kao i teritoriju SAD-a.

Kim je također nastojao produbiti odnose s Rusijom, Kinom i drugim zemljama koje su u sukobu sa Sjedinjenim Državama, u pokušaju da izađe iz izolacije i ojača svoju regionalnu poziciju.

Sjevernokorejski državni mediji javljaju da će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u četvrtak doputovati u zemlju u dvodnevni posjet, u sklopu najnovije runde diplomatskih kontakata između dviju zemalja.

Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung u ponedjeljak je Sjevernoj Koreji izrazio žaljenje zbog napada dronom za koji je rekao da ga je neovlašteno izveo južnokorejski državljanin, naglašavajući predanost Seula sprječavanju sličnih incidenata u budućnosti, rekao je. Reuters.

– Iako to nije bila namjera naše vlade, izražavamo žaljenje Sjeveru zbog činjenice da su nepotrebne vojne napetosti izazvane neodgovornim i nepromišljenim postupcima pojedinaca – rekao je Lee na sjednici vlade.

Lee je izjavio da je istraga južnokorejskih vlasti otkrila da su u slučaj umiješani zaposlenik Nacionalne obavještajne službe (NIS) i aktivni vojni časnik, dodajući da ustav zabranjuje pojedinačne činove provokacije protiv Sjeverne Koreje.

Pjongjang je u siječnju rekao da su dronovi poslani s juga povrijedili njegov zračni prostor, optužujući Seul za ozbiljnu provokaciju i tvrdeći da ih je on oborio.

Južna Koreja je zanijekala bilo kakvu vojnu umiješanost i pokrenula zajedničku vojno-policijsku istragu, koja je dovela do toga da su tužitelji podigli optužnicu protiv muškarca u 30-ima za neovlaštene letove dronovima, uključujući kršenje zakona o zrakoplovstvu i nacionalnoj sigurnosti, rekle su vlasti.

Američki predsjednik Donald Trump suočava se s ozbiljnim poteškoćama u pokušaju da osigura vojnu potporu azijskih saveznika u ratu protiv Irana, unatoč pritisku da se uključi u operacije u Perzijskom zaljevu.

Prema analizi objavljenoj u medijima Američki konzervativacključni problem leži u činjenici da zemlje poput Japana i Južne Koreje nemaju ni političku volju ni pravni okvir za izravni vojni angažman.

Posebno treba istaknuti Japan, čiji pacifistički ustav i slaba podrška javnosti značajno ograničavaju mogućnost slanja vojnih snaga.

Trump je zatražio od tih saveznika da pomognu u osiguravanju pomorskih ruta kroz Hormuški tjesnac, strateški važan prolaz za globalnu trgovinu energijom.

Međutim, mnoge zemlje odbijaju se izravno uključiti u sukob, ističući da to “nije njihov rat” ili da nema jasne strategije.

Istodobno, rat u Iranu izaziva zabrinutost u indo-pacifičkoj regiji jer su američki vojni resursi preusmjereni s tog područja na Bliski istok.

To dodatno povećava neizvjesnost među američkim partnerima koji su već suočeni s regionalnim prijetnjama, poput rastućih napetosti s Kinom i Sjevernom Korejom.

Analitičari zaključuju da Trumpova politika pritiska na saveznike pokazuje granice američkog utjecaja.

Iako su te zemlje formalni partneri SAD-a, unutarnje političke prilike i strateški interesi često ih sprječavaju da slijede Washington u novim vojnim avanturama.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un otvorio je novi stambeni kompleks u Pjongjangu za obitelji vojnika poginulih u vojnim operacijama, piše nknews.org.

U govoru, Kim Jong Un je rekao da novo naselje simbolizira “duh i žrtvu” palih vojnika, dodajući da su domovi namijenjeni ožalošćenim obiteljima kako bi “bile ponosne na svoje sinove i muževe i živjele sretno”.

Fotografije koje je objavila KCNA pokazuju kako Kim u društvu svoje kćeri Ju Ae tješi članove obitelji palih vojnika i posjećuje njihove novoizgrađene domove.

Sve su spekulacije o tome sprema li se tinejdžerka da bude Kimin nasljednik.

Ju Ae se u posljednje tri godine pojavljivala zajedno sa svojim ocem na sve većem broju događanja, uključujući pokuse projektila, vojne obljetnice i velika nacionalna slavlja, što je znak da državni propagandni aparat postupno povećava njezinu vidljivost.

Prema sporazumu o međusobnoj obrani s Rusijom, Sjeverna Koreja poslala je gotovo 14.000 vojnika da se bore uz ruske trupe protiv Ukrajine 2024., gdje je više od 6.000 ubijeno, prema južnokorejskim, ukrajinskim i zapadnim izvorima.