U narodu se ukorijenila izreka “Ožujak nosi krhotinu”. Zvuči grubo, neprikladno…

U ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, sije se krumpir, luk, salata. Nakon što udari treći ometač, voćke se orezuju i cijepe. Inače, ovo razdoblje u narodu, početak proljeća, oduvijek se naziva “sezona šuga” jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme kod većine ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, a koji su u ovoj promjeni godišnjeg doba skloni raznim virozama.

U ožujku, vjeruje se, stari i bolesni umiru češće nego inače.

Dakle, prvi proljetni mjesec sa svojom promjenjivom klimom utječe na zdravlje starijih, srčanih i težih srčanih problema, pa se događa da ti ljudi umiru u ožujku. Ovdje se njihovo zdravstveno stanje uspoređuje s tvorom.

Da li je to zaista tako, pitali smo Adema Zalihića, doktora iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

– Izreka možda nije primjerena, ali je točna i istinita. To su ljudi koji su zbog zdravstvenih problema osjetljiviji. Naime, ožujak je vrlo promjenjiv mjesec, s temperaturnim oscilacijama. Bila je zima, hladno, a čim zatopli svi se opuste. Priroda se budi, ali se bude i bolesti – kaže Zalihić.

Doktorica ističe da se događa da nas ožujsko sunce prevari pa se ne obučemo kako treba, već se previše raskomotimo, što kod osoba oslabljenog imuniteta može dovesti do prehlada i komplikacija.

– U tom razdoblju posebno su ugroženi srčani i plućni bolesnici. Čak i zdravi ljudi teže podnose vremenske promjene, a kamoli kronični bolesnici. Treba ih posebno zaštititi. Netko tko ima određene srčane probleme doista može lako podnijeti te promjene. Riječ je o stanju krvnih žila. Promjene vremena mogu utjecati na krvne žile. Oscilacije temperature i tlaka često uzrokuju skokove krvnog tlaka, glavobolje, vrtoglavice i umor, osobito kod, kako sam već rekao, kroničnih bolesnika. Ključna je redovita terapija, adekvatna hidracija, umjerena fizička aktivnost i prilagođavanje ishrane – kaže Zalihić.

Ključno je na vrijeme prepoznati jesmo li ugroženi. Treba obratiti pozornost na bolove u potkoljenicama pri hodu (arterije), otekline, osjećaj težine i proširene vene te vrtoglavicu ili zamagljen vid.

Nagle promjene temperature i atmosferskog tlaka u ožujku opterećuju kardiovaskularni sustav.

Na naše pitanje da li je u martu zaista povećan broj pacijenata na Hitnoj pomoći, dr. Zalihić za Faktor kaže:

– Da, tako je. Dolazi do suženja krvnih žila, pa imamo veliki broj srčanih i moždanih udara, vrlo često sa smrtnim ishodom.