Upravni odbor JU Memorijalni centar Sarajevo uputio je zvaničan zahtjev Skupštini Kantona Sarajevo, Vladi KS i Koordinaciji boračkih udruženja KS za hitno rješavanje prometno-pravnih problema u ulici Širokac, obustavu komercijalizacije pješačke zone i dosljednu realizaciju Regulacionog plana “Šehidsko spomen-mezarje Kovači”.

Zahtjev je usvojen na sjednici Upravnog odbora nakon razmatranja problema koji, kako se navodi, izravno ugrožavaju prostorni integritet, sigurnost i nesmetano funkcioniranje jednog od najznačajnijih memorijalnih kompleksa u Bosni i Hercegovini.

Upravni odbor ističe da je menadžment Memorijalnog centra Sarajevo od rujna 2025. godine iscrpio sve zakonom predviđene administrativne i pravne mehanizme obraćajući se nadležnim ministarstvima, inspekcijskim tijelima, Uredu za borbu protiv korupcije i drugim institucijama.

No, kako navode u priopćenju, unatoč brojnim dopisima i žurnicama konkretni problemi na terenu nisu riješeni.

Važećim Regulacionim planom ulica Širokac je definirana kao pješačka zona memorijalnog karaktera.

Upravni odbor smatra da su uvođenjem sustava naplate parkiranja, postavljanjem rampi i izmjenom režima prometa narušeni zakoni, javni interes i dignitet prostora na kojem se nalaze mezari šehida i poginulih boraca, kao i mezar prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića.

U pismu se posebno ističe da ovakav režim otežava provođenje sigurnosnih i operativnih procedura prilikom posjeta domaćih i međunarodnih izaslanstava Memorijalnom centru Sarajevo, ali i značajno narušava uvjete rada te institucije.

– U potpunosti podržavamo sve dosadašnje aktivnosti Memorijalnog centra Sarajevo i pozivamo Vladu KS da, u okviru svojih nadležnosti, hitno poduzme mjere kako bi se ulica Širokac vratila u status pješačke zone memorijalnog karaktera, sukladno važećem Regulacionom planu – navode iz MC Sarajevo.

Ujedno je upućen poziv Koordinaciji boračkih udruženja Kantona Sarajevo da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema i zajednički zaštite dignitet Šehidskog spomen-mezarja Kovači, prava obitelji šehida i poginulih boraca, te baštinu obrambeno-oslobodilačkog rata.

Predsjednik Upravnog odbora JU Memorijalni centar Sarajevo Midhat Varešević istakao je potrebu uključivanja svih nadležnih institucija i relevantnih aktera kako bi se što prije iznašlo trajno rješenje problema parking prostora na Šehidskom spomen mezarju Kovači.

– Ukoliko ne dođe do institucionalnog rješenja i što skorijeg usklađivanja postojećeg stanja s važećim Regulacijskim planom, Upravni odbor je najavio pokretanje odgovarajućih sudskih postupaka radi zaštite javnog interesa, imovine i integriteta Memorijalnog centra Sarajevo – priopćeno je iz Memorijalnog centra Sarajevo.

Još nije poznato kada bi se Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo mogao naći pred zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Poznato je da ova točka nije na dnevnom redu sjednice zakazane za idući tjedan, a hoće li biti i na srpanjskoj, nije poznato.

Kako nam je kazao Muamer Bandić, zastupnik SBiH u Skupštini KS, kada god ova tačka dođe na dnevni red, neće dobiti podršku ovog kluba.

– Na ovaj način Trojka još jednom namjerava opljačkati građane KS i pogodovati kriminalnom miljeu. Ako ne bude promjena samog zakona i ako se ne uvaže barem neke primjedbe, nećemo glasati za njega – rekao je Bandić.

Prema najavama iz Ministarstva komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, planirano je legalizirati između 16.000 i 18.000 od 50.000 nelegalno izgrađenih objekata u Kantonu Sarajevo.

U prijedlogu zakona predloženo je da zakupnina po metru četvornom iznosi 200 KM za prvu zonu, 160 KM za drugu, 100 KM za treću zonu, 60 KM za četvrtu, 40 KM za petu i 20 KM za šestu i ostale zone.

To znači da ćete, ako imate kuću od 100 kvadrata u prvoj zoni, samo na osnovu ove rente morati platiti 20.000 KM.

Manje ćete platiti ako vam je kuća, primjerice, u četvrtoj zoni, pa ćete u gotovini morati izdvojiti 6.000 KM.

Ako vaša kuća ili zemljište graniči sa susjedovim, on mora dati suglasnost za legalizaciju, a caka je u tome što su tehnički uvjeti za te objekte gotovo isti kao i za redovnu gradnju, što je nemoguće jer se radi o objektima koji su već izgrađeni bez dozvole.

Problem je što se ne zna hoće li se zakon odnositi na građane koji su već predali zahtjev za legalizaciju i koji su već dobili urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu te tek čekaju uporabnu dozvolu ili su tek krenuli u proces legalizacije.

Resorni ministar Mladen Pandurević ranije je najavio da zakon stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine te da će građani stanarinu moći plaćati u 24 rate.

Komunalna policija neće donijeti nikakve promjene u Kantonu Sarajevo. To će samo dodatno opteretiti ionako osiromašeni i nepostojeći proračun KS novim proračunima.

Na ovaj način Trojka u Kantonu Sarajevo još jednom manipulira građanima u predizborne svrhe kako bi ojačala svoju izbornu mrežu.

Ovo za Faktor kaže Muamer Bandić, zastupnik SBiH u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje će 17. juna biti razmatran Nacrt zakona o komunalnoj policiji, koji je povučen s dnevnog reda majske sjednice Skupštine KS.

– Nećemo glasati za ovaj zakon jer ne vidimo njegovu svrhu jer se sustavno ništa neće promijeniti. Komunalno redarstvo će kažnjavati građane, te one koji uredno plaćaju komunalne usluge.

Trebala bi kazniti komunalna poduzeća jer većina građana plaća komunalne usluge, a oni nisu sposobni građanima pružiti tu uslugu, tako da i dalje imamo problem s vodom i redukcijama, ali i s čistoćom grada.

Umjesto da se sredstva ulože u nabavku nove mehanizacije za KJKP Rad, novac će biti utrošen u novu opremu. To je nevjerojatno – kaže Bandić.

Ni Klub SDA u Skupštini KS najvjerojatnije neće glasati za ovaj zakon.

– Vjerojatno nećemo podržati ovaj zakon, ali ćemo o njemu još jednom razgovarati. No, kako sada stvari stoje, mi nećemo dići ruke za – rekao je Mahir Dević, zastupnik SDA u Skupštini KS.

Ovim zakonom predviđeno je zapošljavanje 120 radnika. Planirana je nabavka 16 putničkih vozila i dva kombi vozila s dodatnom opremom, uniformama za komunalne policajce, dronovima, sprejevima, palicama i drugom suvremenom opremom, što bi koštalo gotovo 1,4 milijuna KM.

Općenito, komunalni redari bi trebali postati kantonalni komunalni policajci sa statusom ovlaštenih osoba.

Prema Nacrtu zakona, ovlasti komunalnog redarstva su provjera identiteta prekršitelja i izdavanje upozorenja, izdavanje usmenih naloga, zaustavljanje i pregled vozila i predmeta, privremeno oduzimanje predmeta te audio i vizualno snimanje nadzora. Komunalni policajci trebaju proći posebno stručno osposobljavanje sa završnim ispitom.

Dosadašnjim komunalnim redarima u tvrtkama Rad i Park koji ne prođu natječajnu proceduru ili ne ispunjavaju uvjete za komunalne policajce ponudit će se novi ugovori o radu na odgovarajućim radnim mjestima u tim tvrtkama, čime se osigurava socijalna zaštita tih radnika.

Osim komunalnih redara, predviđeni su i komunalni inspektori koji bi trebali provoditi inspekcijski nadzor nad provedbom zakona i propisa, donositi rješenja o upravnim mjerama, te u suradnji s komunalnim redarima voditi složenije sankcionirane postupke.

Ovim prijedlogom zakona propisane su novčane kazne kao mjera prisile i sankcije za nepoštivanje upravnih mjera i komunalnih propisa.

Ukoliko subjekt nadzora ne izvrši naloženu nenovčanu upravnu mjeru, komunalni inspektor može mu izreći novčanu kaznu od 50 KM uz određivanje novog roka, uz prijetnju novčane kazne od 200 KM.

Ukoliko se ni tada mjera ne izvrši, u svakom narednom nadzoru može se izreći novčana kazna do 500 KM. Za prekršaje koji se odnose na nesaradnju i nepoštivanje odluka komunalnih organa propisane su prekršajne kazne od 3.000 KM do 15.000 KM za pravne osobe, od 1.000 do 3.000 KM za odgovorne osobe u pravnoj osobi, te od 1.000 do 1.500 KM za fizičke osobe – poslodavce.

Fizičke osobe građani mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM, au posebnim slučajevima od 300 KM do 1.500 KM. Za izvršenje prinudne upravne mjere predviđene su strože kazne koje za pravna lica iznose od 5.000 KM do 15.000 KM, a za ostale subjekte u rasponu utvrđenom zakonom.

Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo (KS), zakazanoj za 17. lipnja, zastupnici će razmatrati deset točaka dnevnog reda, među kojima su zakonski prijedlozi iz oblasti komunalnog redarstva, komunalne čistoće i organizacije kantonalne uprave, te odluke o kapitalnim ulaganjima, imovinsko-pravnim odnosima i proširenju gradskog groblja Vlakovo.

Na predloženom dnevnom redu su reprezentativna pitanja, inicijative i odgovori, te razmatranje više prijedloga zakona i odluka od značaja za funkcioniranje Kantona Sarajevo.

Zastupnici će, između ostalog, razmatrati Nacrt zakona o komunalnoj policiji Kantona Sarajevo, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave Kantona Sarajevo po skraćenom postupku, kao i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj čistoći.

Na dnevnom redu bit će i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnina u svrhu proširenja gradskog groblja Vlakovo, Prijedlog odluke o donošenju Programa uređenja građevinskog zemljišta i realizacije kapitalnih ulaganja za 2026. godinu, kao i nekoliko odluka vezanih uz imovinsko-pravne odnose i realizaciju infrastrukturnih projekata.

Kolegij je u dnevni red uvrstio i Prijedlog odluke o dopuni Odluke o imenovanju članova Vijeća nacionalnih manjina KS, saopćeno je iz Službe za protokol i odnose s javnošću KS.

Zastupnica Sebija Izetbegović je na posljednjoj sjednici Skupštine KS podnijela inicijativu za isticanje i dosljednu primjenu prava prvenstva ratnih vojnih invalida (RVI) i civilnih žrtava rata u svim javnim zdravstvenim ustanovama u KS.

Inicijativa je upućena Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice te svim javnim zdravstvenim ustanovama u KS.

Izetbegović predlaže da navedena ministarstva nalože svim javnozdravstvenim ustanovama u KS da na vidno vidljivim mjestima (ulazi, čekaonice, recepcije) istaknu obavještenje o pravu prvenstva za RVI i civilne žrtve rata, osiguraju njegovu dosljednu primjenu u praksi, te uspostave mjere praćenja.

– Raseljene osobe i civilne žrtve rata predstavljaju kategoriju stanovništva koja ima posebna prava definirana važećim zakonima FBiH, uključujući i pravo na povlašteni tretman u zdravstvenoj zaštiti. Iako su ova prava formalno propisana odgovarajućim zakonima iz područja braniteljsko-invalidske i socijalne zaštite, njihova primjena u praksi nije normirana niti jasno operacionalizirana u zdravstvenim ustanovama. Iako su prava RVI i civilnih žrtava rata definirana važećim zakonima, njihova primjena u praksi nije standardizirana niti vidljivo istaknuta u zdravstvenim ustanovama, što dovodi do neravnomjernog i često otežanog ostvarivanja tih prava – pojasnio je Izetbegović.

Kako je navela zastupnica, u praksi se često događa da korisnici nisu upoznati sa svojim pravima ili ih ne mogu adekvatno ostvariti, što dovodi do situacija da te kategorije stanovništva, unatoč zakonskim pravima, čekaju u redovima kao i ostali korisnici.

No, Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo, kaže da u javnim zdravstvenim ustanovama u KS RVI i civilne žrtve rata imaju pravo prvenstva prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite, a bez obzira na to, čim dobije inicijativu, proslijedit će je nadležnim zdravstvenim institucijama.

– Prema onome što su mi rekli ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova, posvuda piše da su RVI prioritet. Otišli smo i korak dalje, pa smo kroz informacijski sistem Zavoda zdravstvenog osiguranja KS uveli da kada se skenira zdravstvena knjižica u Domu zdravlja, Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Općoj bolnici ili apoteci, na ekranu automatski “treperi crvenim slovima” da se radi o ratnom vojnom invalidu.

Dakle, RVI više ne moraju niti govoriti da pripadaju toj kategoriji, medicinsko osoblje će vidjeti da je to ta vrsta braniteljske populacije i da ona ima prioritet. Provjerit ću postoji li još neka institucija gdje se to ne primjenjuje – naglašava Hasanović.

Kako je ranije saopćeno iz Doma zdravlja KS, prema Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u Federaciji BiH, prioritet u zdravstvenoj zaštiti imaju: hitna stanja, RVI, obitelji šehida i obitelji poginulih boraca, civilne žrtve rata, obitelji djece i osobe s invaliditetom/teškoćama u razvoju.

U okviru zastupničkih pitanja i inicijativa na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, zastupnik SDA u Skupštini KS Mahir Dević upitao je odakle pravo Vladi Kantona Sarajevo da od proračunskih korisnika traži smanjenje putnih troškova za 50 posto, nabavke materijala za 35 posto, a od dobavljača traži da što više produže rok plaćanja.

– Zašto ne izađete pred građane i kažete koliko je Kanton Sarajevo na današnji dan zadužen i koliki je deficit – upitao je Dević.

Belma Kapo, zastupnica SDP-a, uputila je inicijativu Vladi KS i MUP-u KS za uvođenje SOS narukvica ili privjesaka za žrtve nasilja kako bi se na vrijeme pomoglo žrtvama nasilja u porodici i kako bi MUP brže reagovao i poduzeo adekvatne mjere protiv nasilnika.

Sličnu inicijativu dala je i Sebija Izetbegović, zastupnica SDA.

– Podnosim inicijativu Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS i Ministarstvu unutrašnjih poslova KS da se uspostavi registar pravosnažno osuđenih osoba za nasilje u porodici i unaprijedi evidencija osuđenih osoba za nasilje u KS i da se to hitno uradi i da se utvrđeni podaci čuvaju najmanje 25 godina.

Druga inicijativa se odnosi na povećanje subvencija za ortopedska pomagala za civilne žrtve rata, a treća je za isticanje i dosljednu primjenu prava prvenstva RVI i civilnih žrtava rata u svim zdravstvenim ustanovama u KS – naveo je Izetbegović.

Ministri u Vladi Kantona Sarajevo, predvođeni Nihadom Ukom, proteklih su godina građanima glavnog grada priredili brojne afere, netransparentnost, hapšenja i privođenja ministara, a red je bio i da se jednom ministru, odnosno u ovom slučaju ministrici, zabrani obnašanje dužnosti.

Upravo se to dogodilo SDP-ovoj ministrici rada, socijalne politike, prognanika i izbjeglica Endi Pavić Pečenković. Uz zabranu rada, Općinski sud u Sarajevu zabranio joj je sastajanje i kontaktiranje sa svjedocima.

Ministrica Pavić Pečenković navodno je, prema optužbama tužiteljstva, zlouporabila položaj nezakonitim zapošljavanjem u ministarstvu kojem je bila na čelu.

Ona je nezakonito mijenjala propise Ministarstva kako bi omogućila zapošljavanje sestre optuženog Ibrahima Obhođaša. Riječ je o predmetu “Kuverta” kojim je obuhvaćeno 14 osoba protiv kojih je potvrđena optužnica.

Još nije poznato koga će Vlada KS, koja je podnijela ostavku 6. marta, imenovati na njeno mjesto. Sudeći prema izjavama premijera u ostavci Nihada Uka, to bi trebala učiniti nova parlamentarna većina.

– Pozivam klubove u Skupštini Kantona Sarajevo da hitno imenuju novu Vladu i novog premijera – kazao je Uk.

Poručio je i da procesi unutar ovog ministarstva neće stati.

– Nećemo dopustiti da trenutna situacija ugrozi rad ovog odjela i prava naših korisnika. Vlada KS će i u tehničkom mandatu nastaviti raditi odgovorno i u službi građana – kazao je Uk.

U praksi to izgleda malo drugačije. Zakonski bi taj posao trebao preuzeti tajnik Ministarstva ili netko od ministara, jer tako je učinjeno 2024. godine kada je uhićen Bojan Bošnjak, tadašnji ministar komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša, te kada je u travnju prošle godine iza rešetaka završila Adna Mesihović, ministrica znanosti, visokog obrazovanja i mladih.

Tako je Bošnjaka malo mijenjao ministar za boračka pitanja Omer Osmanović, a malo Adnan Šteta, ministar prometa. Umjesto Mesihovića resor je preuzela ministrica pravosuđa i uprave Darja Softić-Kadenić.

Muamer Bandić, zastupnik SBiH u Skupštini KS, smatra da premijer u ostavci Uk ponovo igra predstavu za javnost.

– Ministrica Pavić Pečenković mora biti razriješena i više ne može primati plaću jer više nije članica Vlade KS. Ovo što Uk govori je besmisleno i neka joj predlože zamjenicu ili zamjenicu.

Krajnje je vrijeme da prestanu obmanjivati ​​javnost jer su od priče o transparentnosti, poštenom radu doveli sebe do toga da tri ministra, dakle ministar i dva ministra, odlaze s mjesta zbog kaznenih djela – rekao je Bandić.

Jasmin Šaljić (SBiH), zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, govorio je o verbalnom okršaju koji je danas imao sa zastupnikom Režom Lemezanom (SDP), nakon čega je sjednica prekinuta.

– I mene je, vjerujte, iznenadilo što je sjednica prekinuta. Danas se moglo prekinuti barem 20 puta. Bilo je sjednica gdje se znalo prekinuti i po 50 puta – ništa posebno što do sada nismo vidjeli – komentirao je Šačjić u razgovoru za TV SA.

Prema njegovim riječima, “bio je to neki nesporazum”.

– Ne znam tko je u tom trenutku razgovarao, zvao je službenu osobu iz SDB-a, ne znam tko je to bio. Zastupnici SDP-a odjednom su tražili poslovni prostor. Gledao sam u ekran pored sebe, gledao sam, svi smo se smijali. Također mi je bilo smiješno i simpatično što svi traže voditelja ureda, umjesto predsjednika kluba. Lemezan se okrenuo, namrštio me i pitao “što je smiješno”, a ja sam mislio da je netko drugi pa sam mu htio objasniti. Imao sam osjećaj da će me napasti. Tko zna što mi je rekao, a vjerujte, to se na tim sjednicama ne čuje, čuje se samo onaj s mikrofonom – pojasnio je Šaljić.

Dodao je da su “zastupnici puni upadica među sobom i da nitko nije čist, ni pozicija ni oporba”.

– To samo ovisi o govorniku kako bi ljudi shvatili da nema psovanja ili bilo čega na osobnoj i osobnoj osnovi. Ali one male upadice koje služe da dekoncentriraju sugovornika ili skrenu tok razgovora prisutne su tijekom cijele seanse. Ništa što već nije viđeno. Sve je danas bilo smiješno, a pogotovo način prekida sjednice – rekao je Šaljić.

Istaknuo je kako je današnja sjednica od početka do kraja bila besmislena.

Prof.dr.sc. Sebija Izetbegović, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, predstavila je niz inicijativa čijom realizacijom bi se poboljšao život građana. Jedna takva upućena je Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu obrazovanja, a tiče se besplatnog oftalmološkog skrininga – oftalmoloških pregleda za učenike osnovnih škola u Kantonu Sarajevo za školsku 2026./2027.

– U suvremenom digitalnom okruženju djeca su sve više izložena dugotrajnom korištenju elektroničkih uređaja kao što su mobiteli, tableti, računala i drugi digitalni ekrani koji mogu imati značajan utjecaj na razvoj vida kod djece. Problem tzv. screeninga dječje okoline, gdje svakodnevna i dugotrajna izloženost ekranima i plavom svjetlu može dovesti do raznih poteškoća s vidom, uključujući razvoj kratkovidnosti, zamora očiju, glavobolje, smanjene koncentracije i drugih smetnji vida kod djece u razvoju – navodi Izetbegović u obrazloženju inicijative.

S tim u vezi, predlaže se nadležnim ministarstvima da u školskoj 2026/2027. i zaštitu vida te u suradnji sa školama osigurati da rezultati pregleda budu temelj za pravodobno upućivanje djece na dodatne specijalističke preglede i liječenje ako se uoče problemi s vidom.

Izetbegović je također uputio Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo na Inicijativu za provođenje inspekcijskih i tehničkih provjera ispravnosti strojeva koji se koriste u nastavnom procesu u srednjim stručnim školama, javlja Hayat.

– U srednjim strukovnim školama učenici tijekom praktične nastave koriste različite vrste strojeva i tehničke opreme (strugovi, glodalice, stolarski strojevi, električni uređaji i druga industrijska oprema), čime su učenici i nastavno osoblje izravno izloženi potencijalnim sigurnosnim rizicima. S obzirom na prirodu rada s takvom opremom, svako neadekvatno održavanje strojeva ili nepoštivanje sigurnosnih postupaka može dovesti do lakših ili težih tjelesnih ozljeda ili čak trajnih fizičkih oštećenja učenika ili nastavnog osoblja. Iz tog razloga smatram da je od posebne važnosti osigurati da sva oprema koja se koristi u nastavnom procesu zadovoljava tehničke i sigurnosne standarde, te da učenici i nastavnici budu adekvatno zaštićeni tijekom praktične nastave – navodi Izetbegović u inicijativi.

Predlaže da Ministarstvo pokrene inspekcijski nadzor i tehničku provjeru ispravnosti svih strojeva i tehničkih uređaja koji se koriste u nastavi u srednjim strukovnim školama, provjeri imaju li svi strojevi koji se koriste u nastavi valjane ateste i tehničku dokumentaciju za sigurnu uporabu te je li nastavno osoblje koje rukuje strojevima odgovarajuće stručno osposobljeno za sigurnu uporabu opreme u nastavi, nadzire primjenjuju li se sve propisane mjere zaštite na radu i standardi zaštite na radu tijekom praktične nastave, te provjeriti koriste li učenici i nastavno osoblje odgovarajuću OZO (osobnu zaštitnu opremu) pri radu na strojevima.

Još jedna inicijativa koja se tiče svih građana Kantona Sarajevo upućena je Vladi i kantonalnom Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša. Riječ je o Inicijativi za provođenje hitne inspekcije ispravnosti liftova u objektima kolektivnog stanovanja na području Kantona Sarajevo.

Izetbegović napominje da u velikom broju stambenih zgrada u Kantonu Sarajevo postoje liftovi koji su starije generacije i koji su u upotrebi desetljećima, a čije tehničko stanje u nekim slučajevima predstavlja potencijalni sigurnosni rizik za građane. Na temelju standarda brojne europske zemlje i gradovi pokrenuli su programe modernizacije i rekonstrukcije dizala u starijim stambenim zgradama.

Kao primjer dobre prakse možemo navesti Grad Beč koji već godinama provodi program modernizacije dizala u stambenim zgradama kombinacijom tehničkih standarda i programa javnog sufinanciranja rekonstrukcije dizala, posebice u starijim zgradama izgrađenim prije 1980. godine.

Ona predlaže da nadležne inspekcijske službe, u saradnji sa upravnicima zgrada i predstavnicima etažnih vlasnika, izvrše hitan pregled tehničke ispravnosti liftova u objektima kolektivnog stanovanja na području Kantona Sarajevo, da se liftovi koji ne zadovoljavaju sigurnosne standarde odmah stave van upotrebe do otklanjanja uočenih nedostataka, da nadležno ministarstvo, u saradnji sa lokalnim zajednicama, upravnicima i vlasnicima stanova, pripremi plan rekonstrukcije, modernizacije ili zamjene. dotrajalih dizala, uz poštivanje europskih sigurnosnih standarda, te da Vlada Kantona Sarajevo razmotri mogućnost osiguranja proračunskih sredstava ili posebnim programom sufinanciranja rekonstrukcije i modernizacije dizala, posebno u zgradama s velikim brojem stanara, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Jedna od inicijativa upućena je Ministarstvu komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i KJKP Rad doo Sarajevo, a odnosi se na hitno osiguranje sredstava za nabavku teške mehanizacije za potrebe deponije Smiljevići.

Na deponiji Smiljevići duge su kolone vozila koja čekaju na istovar otpada, što značajno otežava i usporava proces zbrinjavanja komunalnog otpada.

– Ovakva situacija dodatno opterećuje sustav prikupljanja otpada u Kantonu Sarajevo i može dovesti do ozbiljnih problema u organizaciji odvoza otpada. Posebno zabrinjava činjenica da se bliži ljetno razdoblje kada zbog visokih temperatura dolazi do značajnog povećanja količine otpada, ali i povećanog rizika od ekoloških i sanitarnih problema ukoliko sustav zbrinjavanja otpada ne funkcionira učinkovito.

S obzirom da je postojeća mehanizacija nedovoljna za potrebe odlagališta, predlažem nadležnim institucijama da: izvrše detaljnu analizu potreba odlagališta Smiljevići za teškom mehanizacijom. hitno osigurati financijska sredstva za nabavku potrebne mehanizacije kako bi se osigurao kontinuitet rada odlagališta, izraditi plan modernizacije i jačanja tehničkih kapaciteta odlagališta Smiljevići, u cilju učinkovitijeg gospodarenja komunalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, te dostaviti Skupštini KS informaciju o trenutnim kapacitetima, potrebama i planiranim mjerama za unapređenje rada odlagališta – navodi se u priopćenju. Inicijativa prof.dr.sc. Izetbegović.

Osim ovih, Izetbegović je podnio još nekoliko korisnih inicijativa koje bi se trebale razmatrati u narednom periodu: Inicijativa za blagovremenu isplatu naknada i pomoći radnicima u javnom sektoru Kantona Sarajevo u 2026. godini, Inicijativa za osiguranje sredstava za rekonstrukciju i uređenje Pionirske doline, Inicijativa za organiziranje proljetnog čišćenja i uređenja šehidskih mezarja na području Kantona Sarajevo, Inicijativa za izradu zakona i podzakonskih akata. kojim će se regulirati držanje i odgovornost vlasnika kućnih ljubimaca na području Kantona Sarajevo, Inicijativa za parcelaciju i davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Kantona Sarajevo građanima za proizvodnju organske hrane.

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Nacrt zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i drugih radova na tom području i uputila ga u javnu raspravu koja će trajati 20 dana.

Predloženim rješenjem nadležni nastoje sustavno urediti problematiku velikog broja objekata izgrađenih bez građevinske dozvole ili s odstupanjem od izdanih dozvola, što do sada nije bilo jasno regulirano važećim zakonodavstvom iz područja prostornog uređenja.

Novi zakon definira postupak i uvjete pod kojima se takvi objekti mogu legalizirati, uz obvezno poštivanje važećih prostorno-planskih dokumenata. Cilj je omogućiti da se svaki pojedinačni slučaj bespravne gradnje razmotri kroz propisani upravni postupak i da se dio takvih građevina, ako zadovoljavaju propisane kriterije, zakonito uključi u prostorni sustav.

U Kantonu Sarajevo bespravna gradnja već godinama predstavlja jedan od najvećih izazova u urbanističkom planiranju, jer utječe na razvoj naselja, zaštitu okoliša, sigurnost građana, kvalitetu života, ali i funkcioniranje komunalne infrastrukture i rad gospodarskih subjekata.

Objekti koji zadovolje zakonske uvjete u postupku legalizacije mogli bi dobiti pravni status, što bi vlasnicima omogućilo zakonito raspolaganje nekretninama – prodaju, zakup ili osnivanje drugih prava – kao i priključak na komunalnu infrastrukturu poput vode, struje, kanalizacije i prirodnog plina.

Ujedno se očekuju dodatni proračunski prihodi kroz naplatu naknada i naknada u postupku legalizacije, koji bi se mogli usmjeriti u razvoj komunalne infrastrukture i sanaciju posljedica bespravne gradnje.

Također je predviđeno da postupak legalizacije bude vremenski ograničen kako bi se napravio jasan presjek stvarnog stanja na terenu. Zakonom su propisane vrste bespravne gradnje, postupci za njezino utvrđivanje, kao i prava i obveze nadležnih tijela i stranaka te uvjeti pod kojima se objekti mogu legalizirati ili ukloniti.

U cilju utvrđivanja stvarnog stanja planirano je ortofoto snimanje cijelog područja Kantona Sarajevo.

Ministarstvo komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša već je osiguralo sredstva za ovaj posao, a snimke će poslužiti kao objektivan dokaz o postojanju bespravno izgrađenih objekata u postupku njihove eventualne legalizacije.