Nakon što je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine odbilo žalbu Hrvatske stranke prava (HSP) na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o ovjeri kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, oglasila se Demokratska fronta (DF).

Naglasili su da je odlukom Apelacionog odjela Suda BiH, u vezi s kandidaturom Slavena Kovačevića, u kojoj se navodi da u Ustavu BiH i Izbornom zakonu ne postoji načelo “legitimnog predstavljanja”, konačno stavljena točka na montiranu priču o legitimnom predstavljanju kojom, kako su nadalje naveli, Zagreb, HDZ i HNS uznemiruju javnost i građane. Bosne i Hercegovine godinama.

– Nametanjem ovog izmišljenog principa legitimnog predstavljanja iscrpljuju cijelo društvo i usmjeravaju fokus sa stvarnih problema građana, sa stvarnih potreba društva i države na svoje promašene političke planove utemeljene na lažima i pravno nepostojećim normama.

Demokratska fronta također više od desetljeća, često sama, dosljedno ukazuje na pogubnost tih laži, brani Ustav BiH i zalaže se za demokratske i europske standarde – dodaju iz DF-a.

Po njima je svako daljnje operiranje konceptom legitimnog predstavljanja, pravno i sudski, nevaljano i politički besmisleno, te ne može biti argument u budućim političkim raspravama i pregovorima.

– Izražavamo nadu da je to sada jasno svim “sarajevskim” političkim čimbenicima koji su, što javno, što manje javno, da ne kažem tajno, bili spremni izaći u susret zahtjevima Zagreba, HDZ-a i HNS-a – navodi se u priopćenju Demokratske fronte.

Žalbeno vijeće Suda BiH odbilo je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP) protiv odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o ovjeri kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

U obrazloženju presude Sud zaključuje da načelo “legitimnog predstavljanja” na koje se poziva HSP ne postoji u Ustavu BiH, piše Istraga.ba.

HSP je u apelaciji istaknuo da je Kovačevićevoj kandidaturi donijela pogrešna primjena ustavnih načela na kojima počiva ustavni poredak BiH.

HSP je tvrdio da pozicija “hrvatskog člana” Predsjedništva nije uspostavljena kao građanska pozicija.

– Ali kao ustavna institucija koja osigurava legitimno političko predstavljanje hrvatskog konstitutivnog naroda. Odlukom Ustavnog suda BiH broj: U-23/14 (predmet Ljubić) nedvojbeno je utvrđeno da se “pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem, kao i da je načelo ustavnosti krovno načelo Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u apelaciji zastupnika HSP-a na odluku SIP-a.

Unatoč tvrdnjama HSP-a, Sud BiH zaključio je da Središnje izborno povjerenstvo nije ovlašteno u postupku provjere kandidature ocjenjivati ​​je li kandidat “legitimni predstavnik” pojedinog konstitutivnog naroda. Sud je iznio druge, značajnije argumente.

Istaknuo je da članak V. Ustava BiH propisuje da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, po jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s područja FBiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s područja RS-a, te je stoga neutemeljen argument HSP-a o navodnoj neustavnosti i kršenju “navodnog ustavnog načela “legitimnog predstavljanja”.

– U tom smislu, ni Ustav Bosne i Hercegovine kao najviši pravni akt, ni Izborni zakon ne propisuju element “legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu” na koji apelant neosnovano ukazuje”, stoji u obrazloženju Suda.

Nadalje, Sud ističe da se HSP poziva na “nepostojeći” ustavni standard legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu.

– Što nije propisano pravnim normama u pravnom poretku Bosne i Hercegovine – naglašava Apelacijski sud.

U obrazloženju se Sud pozvao na presudu u “predmetu Ljubić”.

– Nadalje, neutemeljeni su navodi kojima se apelant poziva na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U-23/14 jer ona nije odlučujuća za rješenje ove konkretne pravne stvari. Navedenom odlukom Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ocijenio ustavnost odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a ne na uvjete za kandidiranje ili postupak ovjere kandidature za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Sud je zaključio.

Zastupnici Demokratske fronte odgovorili su na izjave Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidata za istu funkciju, da je DF bio i ostao satelit SDA.

– Ključne glasove za izbor Denisa Bećirovića u Dom naroda 2018. godine, na kantonalnoj razini, dao je DF odlukom predsjednika stranke Željka Komšića. Bio sam protiv toga, ali me ovdje u Sarajevu nemaju sluha, pogotovo kada je u pitanju ta milostinja. Merhametli su mnogi. Znači li to da je Denis Bećirović naš satelit – komentirao je Zlatan Begić, zastupnik DF-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Slaven Kovačević, kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH, kaže da je stvar jednostavna.

– Već dvije i po do tri godine nije bilo takve saradnje DF-a i SDA da bi DF bio bilo čiji satelit. Ovo je stranka vlastitog integriteta. Zašto Bećirović to govori? Kad izbacuješ takve floskule, dokazuješ da nemaš rezultata rada osim što si nešto naručio, donio neke garancije kojih nema, a kad mjeriš svoj rad, nema baš ništa i onda posežeš za floskulama. Ako je to sve što može reći, hvala puno, sigurno neće biti izabran.

Nema te veze. Ovo je stranka svog integriteta i ja sam kandidat te stranke i ona ima svoj integritet i molim vas da ne govorite takve stvari. Izgledam li ti kao satelit? Ne bih pristao biti ničiji satelit, pa tako ni SDA – odgovorio je Kovačević na pitanja novinara na konferenciji za novinare posvećenoj odlukama Europskog suda za ljudska prava.

Dženan Đonlagić, generalni sekretar DF-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, upitao je da li izbor i glasanje za Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH znači da su Denis Bećirović, SDP i Trojka sateliti HDZ-a.

– Jesu li? Jesu – dodao je Đonlagić.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željena Zovko osvrnula se na izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića koji ju je nazvao prije nekoliko dana i rekao da Željko Komšić odavno ne smeta Hrvatima, te da ju je napustio i kao veleposlanik Bosne i Hercegovine.

Dok je komentirala Konakovića, skoro cijelo vrijeme se smijala.

– Elmedin Konaković je bio sa mnom na tribini u Zagrebu, ali tada mi se nije usudio ništa reći. Ali dan poslije, kad se naspavao, valjda mu je palo na pamet da možda nije trebao sjediti sa mnom na istom panelu, pa je počeo snimati TikToks. Ne bih obraćao pozornost na ono što je rekao. Više me ni ne zabavlja, radije ću pogledati Top listu nadrealista ako se želim smijati. I ne gledam ozbiljne političare koji se ne bi trebali baviti takvim snimkama. Pogotovo oni koji zastupaju vanjsku politiku jedne zemlje. Ja sam bivši veleposlanik BiH, diplomat, i znam kako treba govoriti ministar vanjskih poslova – kazao je Zovko.

– Jezik mržnje se nastavlja, Trojka nastavlja s jezikom mržnje. Nažalost, bio sam sarajevski student, živio sam i radio u Sarajevu. Žalosti me taj razgovor i mržnja koja tamo vlada, ta jedna niska razina komunikacije. Odustala sam od odlaska na božićni domjenak kod gospođe Krišto, a iz službe sam dobila preporuku da ne idem – rekla je.

Povodom kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH na izborima 2026. godine, kazala je da je njegova kandidatura “besraman potez”. Kazala je da on nema moralno pravo da se kandidira, ali u “Bosni i Hercegovini svega ima, samo morala nema”.

– Mislim da je to još jedan besraman potez usmjeren prema Hrvatima u BiH kao najslabijem konstitutivnom narodu. Ovo je guranje Bosne i Hercegovine u kriznu predsjedničku kampanju gdje ćemo vidjeti da se kroz četiri mandata bez ikakvih argumenata uzurpira pozicija hrvatskog naroda koji je služio kao poveznica dviju suprotstavljenih sila koje su razdvajale Bosnu i Hercegovinu – rekla je Zovko.

Na pitanje što ako Kovačević bude izabran, Zovko je pozvala na dogovor oko izmjena Izbornog zakona.

– Pozivam domaće aktere kojima je preostalo malo razuma koji žele dobro BiH da sjednemo i dogovorimo se oko izmjene Izbornog zakona i vraćanja na džentlmenski odnos kakav je bio prije Željka Komšića između Bošnjaka i Hrvata, kada je BiH radila ključne reforme. I da se konačno imenuje pregovarač sa EU i da vidimo Bosnu i Hercegovinu kao normaliziranu državu. Ali bez dogovora o izmjeni Izbornog zakona to neće biti moguće i ako se ne vratimo na Daytonsko-pariški mirovni sporazum – kazala je Zovko.