Istraživači iz Kanade otkrili su da manje trepćemo dok slušamo nekoga kako govori, pogotovo kada postoji pozadinska buka.

– Htjeli smo saznati utječu li na treptanje okolišni čimbenici i kako je ono povezano s izvršnim funkcijama – objašnjava Pénélope Coupal, istraživačica psihologije na Sveučilištu Concordia u Montrealu.

Na primjer, postoji li određeno vrijeme treptanja kako osoba ne bi propustila ono što je rečeno?

Kako bi to testirali, tim je proveo dva eksperimenta s ukupno 49 sudionika, prateći broj treptaja dok su volonteri slušali rečenice koje su im se čitale naglas.

Tijekom eksperimenata promijenila su se dva ključna faktora: uvjeti osvjetljenja i pozadinska buka, koji su slušanje činili lakšim ili otežanijim, piše Science Alert.

Kod svih sudionika, stope treptanja očima značajno su se i dosljedno smanjivale dok su se rečenice čitale naglas, u usporedbi s prije i poslije razdoblja.

Kada je razina pozadinske buke bila viša, stupanj treptanja dodatno se smanjio.

Nije bilo značajnih promjena u učestalosti treptanja pod različitim svjetlosnim uvjetima, što sugerira da treptanje više ovisi o kognitivnom naporu razumijevanja govora nego o vizualnom opterećenju.

Iako se prosječna učestalost treptaja razlikuje među pojedincima, smanjenje broja treptaja u minuti bilo je dosljedno među sudionicima. Sukladno prethodnim istraživanjima, pokazuje da manje trepćemo kada nam mozak naporno radi na razumijevanju zvukova.

– Ne trepćemo nasumično – kaže Coupal i dodaje:

– Zapravo, sustavno manje trepćemo kad nam se prezentiraju važne informacije.

Istraživači nisu proučavali zašto su razmišljanje i treptanje povezani, ali imaju nekoliko pretpostavki.

Na primjer, mozak može usporiti treptanje kako bi smanjio prekide u vizualnim informacijama koje dolaze iz očiju.

– Naša studija sugerira da je treptanje povezano s gubitkom informacija, vizualnih i slušnih – kaže Mickael Deroche, istraživač psihologije i stručnjak za akustiku sa Sveučilišta Concordia, te dodaje:

– Vjerojatno zato rjeđe trepćemo dok primamo važne informacije.

Postoje i istraživanja koja sugeriraju da treptanje djeluje kao mentalna pauza za mozak dok obrađuje napisane rečenice ili reagira na emocionalne znakove. Rjeđe treptanje može biti znak da mozak obraća pažnju.

– Moguće je da sličan regulacijski mehanizam djeluje iu slušnom sustavu, prilagođavajući principe opažene u vidu za podršku obradi zvuka – optimizirajući trenutke treptaja i smanjujući prekide u koncentraciji slušanja – pišu istraživači u radu.

Tim vjeruje da bi obrasci treptanja u budućnosti mogli poslužiti kao pokazatelj kognitivnog opterećenja i metoda obrade informacija, izvještava miss7zdrava.24sata.hr.