Ministarstvo unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona naknadno je poslalo odgovore na zastupnička pitanja o broju počinjenih prekršaja službenim vozilima institucija BiH na području tog kantona od početka 2023. godine.

Prema odgovoru upućenom Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, službena vozila bh. ustanova počinila 62 prekršaja. Ali nitko zbog toga nije kažnjen.

Najviše prekršaja počinjeno je službenim vozilima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) – 16 prekršaja, zatim Direkcije za koordinaciju policijskih tijela – 11 prekršaja, te Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine – deset prekršaja.

Slijede vozila u vlasništvu Granične policije BiH sa sedam prekršaja, Službe za poslove sa strancima sa šest, Ministarstva obrane BiH s pet i Parlamentarne skupštine BiH s četiri prekršaja.

Po jedan prekršaj napravili su vozači Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

– Vozačima koji su upravljali vozilima u vrijeme počinjenja prekršaja nisu izdavani prekršajni nalozi, pa samim tim nisu ni plaćene kazne – odgovaraju iz MUP-a USK.

Navode da se odredbe zakona o prekoračenju brzine ne odnose na vozila pod pratnjom s prednošću prolaska.

Dodaju kako su policijski službenici za ove prekršaje sačinili službene zabilješke, a podaci o tim prekršajima pohranjeni su u posebnu mapu na računalu.

U novu grupu objavljenih izvješća Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine uključio je nekoliko državnih agencija i identificirao neke zanimljive pojave.

Neki su rukovoditelji koristili službeno vozilo dok su bili na bolovanju, neki su prekoračili limit za stimulacije, a neki su se zaposlili bez natječaja. Čak su i oni koji nisu obavili svoj posao dobili naknadu.

Agencija za poštanski promet Bosna i Hercegovina premašila je poticajni fond za nešto više od 1.000 KM. Imala je 13 zaposlenih, raspolagala s milijun KM, a njome su upravljala tri člana Vijeća kojima je istekao mandat. Ova agencija, inače, obavlja regulatorne poslove u oblasti poštanskog prometa.

Zaposlenicima su za vjerske praznike odobrili do sedam dana plaćenog dopusta, uz zakon koji propisuje dva dana.

Za četiri službena vozila potrošili su 20.500 KM, uglavnom za gorivo. Svojoj trojici članova Vijeća Agencije službena vozila dostupna su 24 sata dnevno. No, malo su pretjerali s tim pravom.

– Utvrđeno je da su službena vozila koristila i za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) osobe koje imaju pravo na korištenje vozila 24 sata dnevno. Također, utvrđeno je da su vozila korištena za vožnju izvan sjedišta ustanove tijekom vikenda, dok u putnim nalozima nije dokumentirana službena svrha korištenja vozila. Nadalje, evidentirana kilometraža od sjedišta ustanove do mjesta prebivališta korisnika vozila odstupa od udaljenosti prema službenim podacima – stoji u revizorskom izvješću.

Trenutno su članovi Vijeća Agencije Ljiljana Erkić, Nino Ćorić i Armin Karahmet.

Agencija za statistiku Bosna i Hercegovina, koja je u 2025. godini raspolagala s osam milijuna KM, nastavila je s praksom raspoređivanja zaposlenika bez ikakvog pravnog akta gdje je sve već popunjeno, pa je u pojedinim odjelima došlo do viška zaposlenih u odnosu na broj predviđen sistematizacijom.

Ondje su obavljali poslove za koje nisu potpisali ugovor o radu. Tako je lani raspoređeno devet djelatnika. Način evidentiranja prisutnosti na poslu bio je različit, pa su neki evidentirani u odjelima na kojima stvarno rade, a neki nisu.

Nadalje, Agencija za statistiku, na čelu s ravnateljicom Vesnom Ćužić, na ugovore je potrošila čak 149.822 KM. U reviziji je navedeno da je vozač ravnateljice Agencije otišao u mirovinu krajem 2024. godine, ali je nastavio raditi još tri mjeseca. Još dvije djelatnice koje su otišle u mirovinu nastavile su raditi po ugovoru o djelu.

Osporena je i nabava usluga informatičkog održavanja mrežne i serverske opreme u vrijednosti od 50.000 KM jer su nabavljane robe i usluge koje nisu niti tražene, što je protivno zakonu.

Primjedbe na rad imala je i Ured za reviziju institucija BiH Agencije za promicanje stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (FIPA), kojim rukovodi Marko Kubatlija.

Na naknade deveteročlanom Upravnom odboru ove agencije potrošeno je više od 50.000 KM, ali je sporno da su naknade redovno isplaćivane tijekom cijele godine članu Upravnog odbora koji nije prisustvovao niti jednoj sjednici, kao i ostalima koji su svi imali izostanke.

Također, FIPA je zaposlila dvije osobe na određeno vrijeme za obavljanje poslova državnih službenika i namještenika. Zaposleni su na dulje od propisana tri mjeseca, bez natječaja i bez suglasnosti Agencije za državnu službu, što nije po zakonu.

Na reprezentaciju, odnosno ručkove i poslovne sastanke potrošeno je više od 5.000 KM, au nekim slučajevima revizori nisu mogli utvrditi opravdanost troška.

Za korištenje i održavanje službenih vozila, od kojih je FIPA imala dva, potrošeno je gotovo 23.000 KM. Kubatli koristi jedan automobil 24 sata dnevno.

Vozači su počinili stotine prekršaja službena vozila institucija Bosne i Hercegovine u posljednje tri i po godine, a neke od kazni nisu ni plaćene.

Odgovore na pitanja koliko je prekršaja počinjeno od 1. siječnja 2023. godine službenim vozilima u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija i drugih bh. državna zastupnica Mia Karamehić-Abazović zatražila je instituciju od kantonalnog i entitetskih MUP-ova. Pitala je i o kojim je vozilima riječ i čije je vlasništvo, plaćaju li se kazne i postoji li praksa “pravdanja” kazni.

Do sada je stiglo sedam odgovora, ako se tako mogu nazvati. Od 12 MUP-ova samo su tri konkretno odgovorila. Ostali ili ne mogu ili neće ili još nisu stvorili odgovor.

Najkritičnije po pitanju počinjenih prekršaja službenim vozilima bilo je na području Zeničko-dobojskog kantona.

– Ukupan broj vozila u vlasništvu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ministarstava, agencija, direkcija i drugih institucija Bosne i Hercegovine u evidencijama dostupnim na dan 1. siječnja 2023. Evidentirano je 607 prekršaja. Od toga, osim motornih vozila koja u skladu sa članom 125. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja ne podliježu sankcijama (vozila pod pratnjom, op.a.), 3l prekršajni postupak je pokrenut izdavanjem prekršajnog naloga – odgovorili su iz Uprave policije MUP-a ZDK.

Dali su i pregled čija su vozila činila prekršaje. Najviše ih je počinjeno službenim vozilima u vlasništvu Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH (čak 210 prekršaja), zatim Predsjedništva BiH (64 prekršaja), Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA (45 prekršaja), Vijeća ministara BiH (26 prekršaja), Parlamenta BiH (15 prekršaja), Ministarstva obrane BiH (40 prekršaja), Ministarstva vanjskih poslova BiH. BiH (15), po 16 prekršaja počinjeno je vozilima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstva financija i trezora i Ministarstva sigurnosti BiH. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine (devet), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (pet), Ministarstvo komunikacija i prometa i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine po dva.

Vozila Tužilaštva BiH na području ZDK imala su devet prekršaja, a Suda BiH 64 prekršaja.

– Od ukupno 607 evidentiranih prekršaja, 31 vozaču izdan je prekršajni nalog. Od toga su za 25 prekršaja plaćene nove kazne, dok za šest prekršajnih naloga kazne nisu plaćene – navode iz ZDK.

U Livanjskom kantonu službena vozila BiH institucija počinila su devet prekršaja. Protiv osam osoba pokrenut je prekršajni postupak pred općinskim sudom, a za jedan prekršaj izrečena je novčana kazna koja je i plaćena.

– Registrirana vozila su motorno vozilo Audi, vlasništvo Vijeća ministara BiH, motorno vozilo Volkswagen Golf, te motorno vozilo Volkswagen Transporter u vlasništvu Granične policije BiH.

U praksi nema “opravdanja” izricanja novčanih kazni prilikom korištenja službenih vozila, a predmetni slučajevi se postupaju isključivo prema važećim zakonskim propisima – navode iz Uprave policije MUP-a Livanjskog kantona.

U ovom periodu na području Posavskog kantona nije bilo evidentiranih prekršaja, stoji u odgovoru MUP-a.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona odgovorili su da ne postoje posebne baze podataka koje se odnose isključivo na vozila institucija BiH, te nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke. Dodaju da je potrebno dati preciznije podatke, poput registarskih oznaka ili podataka o vozaču, kako bi mogli provjeriti u evidenciji.

Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo citirala je odredbe zakona, između ostalog, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu davati samo ako za to postoje opravdani razlozi”, da se “podaci iz evidencije osuđenih osoba mogu dostavljati samo drugom sudu, nadležnom tužiteljstvu, organima unutarnjih poslova i inspekcijskim organima…”.

– S obzirom da su Zakonom o prekršajima BiH i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije propisane nadležnosti i postupak dostavljanja podataka iz prekršajne evidencije, nismo u mogućnosti dati odgovore na postavljena pitanja – navode iz Uprave policije MUP-a KS.

Iz Federalne uprave policije napominju da nemaju ovlasti za evidentiranje prometnih prekršaja te da je to u nadležnosti kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova.

Iz MUP-a RS su istakli da tražene podatke nisu u mogućnosti dostaviti zbog specifičnosti tehničko-pravnih načina funkcioniranja registra novčanih kazni i prekršajnih evidencija, pojašnjavajući da je pretraga uvjetovana unosom preciznih identifikacijskih podataka, kao što su osobni podaci vozača, registracija vozila, te da će podatke rado dostaviti ukoliko budu dostavljeni ti specifični podaci.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pripremio je izvješće o načinu trošenja proračuna za 2025. godinu i radu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH na čijem je čelu Staša Košarac (SNSD).

Revizori su skrenuli pozornost na nekoliko stvari, među ostalim na potrošnju reprezentacije, službena putovanja, problematiku zapošljavanja po ugovoru o djelu, javnu nabavu.

Na službena putovanja potrošeno je 454.500 KM, što je za 102.000 KM više nego godinu ranije. Od toga se na miješanje u inozemstvo odnosi 166.520 KM, dnevnice 90.369 KM i prijevoz 80.848 KM.

Osim što zaposlenici u pojedinim slučajevima nisu dostavili obračun putnih troškova u roku od sedam dana od povratka s puta, revizori su skrenuli pozornost i na službeni put četveročlane delegacije Ministarstva u ruski Sankt Peterburg na gospodarski forum. Za hotelski smještaj potrošeno je 14.390 KM ili 3.598 KM po članu izaslanstva. Za usluge prijevoza članova izaslanstva plaćeno je 7.518 KM.

Sporno je da su troškovi hotelskog smještaja nadoknađeni na temelju potvrda hotelskih rezervacija. Nije bilo računa za hotelski smještaj kao dokaz o izvršenoj usluzi i nastalom trošku.

Pritom je na hotelskim računima kao kupac navedeno “Predstavništvo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji”, a ne Ministarstvo ili pojedini članovi izaslanstva Ministarstva. Isto je i s prijevozom.

– Prema usmenom objašnjenju odgovornih osoba, troškove smještaja i prijevoza prethodno je platilo Predstavništvo RS u Rusiji, dok su članovi delegacije sredstva vratili u gotovini po dolasku jer u Ruskoj Federaciji nije bilo moguće koristiti debitne platne kartice. Međutim, nije nam predočen faktura za hotelski smještaj, dokumentacija o izvršenoj uplati od strane Predstavništva RS za predmetne usluge, kao ni dokumentacija o izvršenoj uplati od strane članova izaslanstva, odnosno povratu sredstava Predstavništvu – istakli su revizori.

Zamjerili su i što je ministrov vozač angažiran na ugovor o djelu, ali ima dnevnice i troškove smještaja na službenom putu kao da je u stalnom radnom odnosu. Troškovi službenih putovanja vozača ministra Košarca iznosili su 23.940 KM.

Za održavanje i korištenje službenih vozila MVTEO je prošle godine potrošio čak 89.403 KM, što je 6.500 KM više nego 2024. godine. Sporno je da su vozila korištena i tijekom vikenda.

Na reprezentaciju, odnosno ugostiteljske usluge potrošeno je 57.391 KM, što je također više nego 2024. godine. Od toga je kabinet ministra Košarca potrošio 17.114 KM, a revizija je zabilježila prekoračenje mjesečnog limita.

Također, neki troškovi jela i pića izvan sjedišta ustanove nisu opravdani.

Povećani su i troškovi protokolarnih poklona, ​​na koje je u 2025. godini potrošeno 7.053 KM.

Ured za reviziju također je utvrdio slabosti u dodjeli bespovratnih sredstava. Za sajmove i druge manifestacije u zemlji davano je 600.000 KM, pojedinačno od 5.000 KM do 100.000 KM, bez jasno definiranih pravila određivanja tog pojedinačnog iznosa. Korisnici su bili dužni podnijeti izvješća o utrošku, no MVTEO za to uopće nije odredio rok, niti je definirao kako korisnici dokazuju da su pravi organizatori sajma. Također, novac se davao za događaje koji su prošli.

Što se tiče opravdanosti utroška ovog novca za 2024. godinu, uočeno je da pojedini korisnici dostavljaju prevelik broj računa koji ponekad premašuju dodijeljeni iznos ili se odnose na razdoblje nakon sajma.

– To komplicira rad povjerenstva i povećava rizik od grešaka prilikom kontrole dokumentacije – kažu revizori.

Spomenuli su i prisustvo više financijera istog sajma te rizik da se troškovi više financijera opravdaju istom dokumentacijom.

– Također, prisustvo više financijera istog sajma (npr. različite razine vlasti ili donatori) predstavlja rizik da korisnici bespovratnih sredstava istom dokumentacijom pravdaju sredstva na više izvora financiranja, što može dovesti do nepravilnosti i otežati kontrolu namjenskog utroška sredstava – stoji u izvješću Ureda za reviziju.

Navedeno je da je u 2025. godini na pravni tim angažiran zbog namjere Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori potrošeno 307.769 KM. Ugovor je sklopljen u prosincu 2024. između Ministarstva i odvjetničkog društva iz Pariza. Definirano je da će odvjetnički ured usluge obračunavati i naplaćivati ​​na mjesečnoj razini, no revizijom je utvrđeno da računi nisu dostavljani mjesečno u skladu s ugovorom, već su dostavljena dva računa, od kojih je na jednom iskazano radno vrijeme od siječnja do studenog, a na drugom računu radno vrijeme za prosinac.

Revizija se odnosila i na trošenje 180.000 KM tekuće pričuve Košarca kao zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Korisnicima ovog novca također nije dan rok u kojem bi ga trebali opravdati.

Posebna pozornost skrenuta je na ugovore o djelu i obavljanje ostalih radnih obveza.

Od veljače 2025. Ministarstvo kontinuirano zapošljava jednu osobu na radno mjesto tehničkog tajnika u Uredu ministra, bez provedenog natječaja. Ocijenili su to netransparentnim i protivnim Zakonu o radu.

– U sklopljenim ugovorima nije navedeno da se radni odnos zasniva do isteka mandata ministra – naveli su.

Također, utvrđeno je da stručni savjetnik obavlja poslove pročelnika, a pročelnik poslove pomoćnika ministra.

– Također je utvrđeno da je službenica koja je privremeno obavljala poslove pomoćnika ministra naknadno primljena na navedeno radno mjesto putem javnog oglasa.

Nadalje, utvrđeno je da je službenik raspoređen na radno mjesto šefa odjela obavljao poslove upražnjenog radnog mjesta pomoćnika ministra za koje nije raspisan oglas, dok je zahtjev Agenciji za državnu službu BiH za raspisivanje javnog oglasa upućen tek u veljači 2026. godine. Navedeni službenik je prethodno obavljao poslove savjetnika ministra – šefa kabineta, nakon čega je na temelju provedenih natječajem raspoređen je na radno mjesto načelnika odjela te je ujedno razriješen dužnosti savjetnika ministra – stoji u izvješću o reviziji.

Također, utvrđeno je da je na radno mjesto službenika – stručnog suradnika u 2025. godini putem javnog oglasa primljena službenica Ministarstva koja je prethodno obavljala poslove radnog mjesta sa srednjom stručnom spremom. Kao dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu potrebnog radnog iskustva u struci s višom stručnom spremom, iskustvo mu je priznato temeljem Odluke o privremenom obnašanju službeničkih poslova iz 2020. godine, a koja nema utemeljenje u važećim zakonskim i podzakonskim odredbama.

Prošle godine MVTEO je na ugovore o djelu potrošio 101.024 KM neto. Bilo ih je 20 koji su bili angažirani na ovaj način. Između ostalog, ministrov vozač je po ugovoru o djelu za cijelu godinu imao 1.550 KM mjesečno, iako je ovo radno mjesto sistematizirano, a po ugovoru o djelu je bila angažirana osoba za unos smjenske liste i druge poslove prilikom obračuna i isplate plaća i naknada zaposlenicima, što predstavlja rizik od neovlaštenog pristupa podacima.

Ugovor o radu dobile su i osobe koje su otišle u mirovinu s mjesta pomoćnika ministra i referenta.

Kada su u pitanju javne nabave, revizija je ukazala na nabavku zrakoplovnih karata, procijenjene vrijednosti 162.393 KM.

– Vrijednost najniže prihvatljive ponude nakon e-aukcije iznosila je 0,01 KM. Provedenim revizijskim postupcima utvrđeno je da odabrani ponuditelj nije dostavio potvrdu nadležne porezne uprave o podmirenim obvezama za PIO i zdravstveno osiguranje, iako je taj uvjet propisan Zakonom o javnoj nabavi i dokumentacijom za nadmetanje. Također smo utvrdili da Ministarstvo nije tražilo obrazloženje neprirodno niske cijene, niti analizu opravdanosti ponuđene cijene – stoji u izvješću. Odabrani ponuditelj dostavio je jamčevinu nakon propisanog roka.

Revizori su istaknuli i da je prošle godine Ministarstvo zaposlenicima odobrilo do pet dana plaćenog dopusta za vjerske praznike, suprotno zakonski propisanim dva plaćena dana godišnje.

MVTEO je, inače, u 2025. godini raspolagao sa 13,9 milijuna KM, a preraspodjelom proračuna povećali su sredstva za putne troškove za 170.000 KM.

Ured za reviziju institucija BiH skrenuo je pozornost na dugogodišnje nefunkcioniranje Fonda za reformu javne uprave, ali i nepravilnosti u trošenju novca u Uredu koordinatora za reformu javne uprave, koji je pri Vijeću ministara BiH.

U novom revizorskom izvješću istaknuto je da je Fond jedan od ključnih financijskih instrumenata za provedbu reforme javne uprave, ali ne funkcionira od 2018. godine, a ostalo mu je više od 10,5 milijuna KM koji čekaju institucionalnu odluku o budućnosti Fonda i novim projektima.

– Ured koordinatora je nekoliko puta izvijestio Vijeće ministara BiH o problemu Fonda, ali još uvijek nije pronađeno rješenje za nastavak rada Fonda – stoji u izvješću.

Do 2018. Fond je uspješno financirao i u potpunosti proveo 26 reformskih projekata.

– Unatoč postignućima, rad Fonda sve se više ograničavao zbog političkih i institucionalnih prepreka – kažu revizori.

Podsjetili su da se nekoliko ključnih donatora, uključujući švedsku SIDA-u i Vladu Danske, povuklo nakon što Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta nisu postigli konsenzus o produženju Memoranduma o razumijevanju.

U međuvremenu je prošle godine revidiran i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2027. godine, ali ga nije usvojila Vlada RS, kao ni Vijeće ministara BiH.

Nadalje, revizori navode da je Ured koordinatora za reformu javne uprave prošle godine iz proračuna imao na raspolaganju 2,7 milijuna KM. Na bruto plaće i naknade troškova zaposlenih potrošeno je oko 1,7 milijuna KM.

Ured je imao 36 djelatnika.

Revizori su utvrdili nepravilnosti i nedostatke kod isplate poticaja i korištenja službenih vozila.

Prema revizorskom izvješću, za poticaje je isplaćeno 13.050 KM neto, što je iznad zakonom dozvoljenog maksimuma.

Pri korištenju službenih vozila inspektori su osporavali zapisnike o korištenju istih. Prijeđeni kilometri nisu evidentirani, a za neke relacije za koje su evidentirani iskazana kilometraža značajno odstupa od onoga što bi trebala biti prema “mjerljivim pokazateljima”.

Ured ima tri vozila, a mogu ga koristiti 24 sata dnevno koordinator, zamjenici koordinatora i drugi djelatnici uz odobrenje koordinatora ili zamjenika.

– Imajući u vidu navedeno, nismo se mogli uvjeriti da evidencija korištenja vozila predstavlja pouzdanu osnovu za potvrdu namjenskog korištenja službenih vozila – zaključili su revizori.

Ured za reviziju institucija BiH skrenuo je pozornost na dugogodišnje nefunkcioniranje Fonda za reformu javne uprave, ali i nepravilnosti u trošenju novca u Uredu koordinatora za reformu javne uprave, koji je pri Vijeću ministara BiH.

U novom revizorskom izvješću istaknuto je da je Fond jedan od ključnih financijskih instrumenata za provedbu reforme javne uprave, ali ne funkcionira od 2018. godine, a ostalo mu je više od 10,5 milijuna KM koji čekaju institucionalnu odluku o budućnosti Fonda i novim projektima.

– Ured koordinatora je nekoliko puta izvijestio Vijeće ministara BiH o problemu Fonda, ali još uvijek nije pronađeno rješenje za nastavak rada Fonda – stoji u izvješću.

Do 2018. Fond je uspješno financirao i u potpunosti proveo 26 reformskih projekata.

– Unatoč postignućima, rad Fonda sve se više ograničavao zbog političkih i institucionalnih prepreka – kažu revizori.

Podsjetili su da se nekoliko ključnih donatora, uključujući švedsku SIDA-u i Vladu Danske, povuklo nakon što Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko Distrikta nisu postigli konsenzus o produženju Memoranduma o razumijevanju.

U međuvremenu je prošle godine revidiran i Akcioni plan za reformu javne uprave do 2027. godine, ali ga nije usvojila Vlada RS, kao ni Vijeće ministara BiH.

Nadalje, revizori navode da je Ured koordinatora za reformu javne uprave prošle godine iz proračuna imao na raspolaganju 2,7 milijuna KM. Na bruto plaće i naknade troškova zaposlenih potrošeno je oko 1,7 milijuna KM.

Ured je imao 36 djelatnika.

Revizori su utvrdili nepravilnosti i nedostatke kod isplate poticaja i korištenja službenih vozila.

Prema revizorskom izvješću, za poticaje je isplaćeno 13.050 KM neto, što je iznad zakonom dozvoljenog maksimuma.

Pri korištenju službenih vozila inspektori su osporavali zapisnike o korištenju istih. Prijeđeni kilometri nisu evidentirani, a za neke relacije za koje su evidentirani iskazana kilometraža značajno odstupa od onoga što bi trebala biti prema “mjerljivim pokazateljima”.

Ured ima tri vozila, a mogu ga koristiti 24 sata dnevno koordinator, zamjenici koordinatora i drugi djelatnici uz odobrenje koordinatora ili zamjenika.

– Imajući u vidu navedeno, nismo se mogli uvjeriti da evidencija korištenja vozila predstavlja pouzdanu osnovu za potvrdu namjenskog korištenja službenih vozila – zaključili su revizori.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je u najnovijem izvješću skrenuo pozornost na problematičnu nabavu službenog vozila Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, koja je završena sredinom prosinca prošle godine za gotovo 55.000 KM.

Dokumentaciju za nadmetanje preuzelo je 12 ponuditelja, no samo je jedan dostavio ponudu čije je vozilo zadovoljavalo samo tehničke specifikacije i uvjete, što je u kombinaciji onemogućilo ravnopravan pristup konkurenciji i poštenu konkurenciju.

Traženo je da duljina vozila bude najmanje 4.500 milimetara, da po obliku karoserije bude limuzina, s pet vrata i drugo.

– Agencija je uz službenu zabilješku o istraživanju tržišta priložila tablicu u kojoj su navedene tehničke karakteristike 13 različitih vozila te prikupljene informativne ponude za tri različita vozila. Uvidom u karakteristike navedenih vozila zaključili smo da samo odabrano vozilo ispunjava sve karakteristike propisane tehničkom specifikacijom – stoji u revizorskom izvješću.

Revizorima u Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu prezentirani podaci o modelima vozila koji mogu ispuniti tražene karakteristike iz ponude, “što ukazuje na propuste prilikom izrade tehničke specifikacije za ovu nabavu, čime su prekršena osnovna načela Zakona o javnim nabavama BiH (aktivna i poštena konkurencija)”.

Osim toga, u natječaju nisu navedeni kvalifikacijski kriteriji koji su zapravo obvezni, a to su obvezno jamstvo u trajanju od najmanje četiri godine i plan održavanja koji uključuje troškove redovitih servisa u jamstvenom roku, a najmanje za 120.000 prijeđenih kilometara.

Prema podacima koje je Agencija objavila na Portalu javnih nabavki, ovaj ugovor je potpisan sa tvrtkom Porsche inter auto BH Sarajevo.

Na čelu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH je Dragolub Reljić, kojem je mandat istekao u studenom prošle godine, a zamjeniku ravnatelja Anti Borasu mandat je istekao u veljači ove godine.

Agencija je u 2025. godini raspolagala s gotovo dva milijuna KM.

Revizija je u izvješću također ukazala da je zaposlenicima u prvom polugodištu 2025. godine, kao i godinu prije, za vjerske praznike dano više od zakonom propisana dva plaćena dana, što je praksa nastavljena od 2024. godine kada su zaposlenici imali do šest plaćenih dana za vjerske potrebe.

Međutim, nakon što je u lipnju 2025. godine zaprimila revizorsko izvješće za 2024. godinu, Agencija do kraja prošle godine nije imala plaćene dopuste za vjerske praznike.

– No, s obzirom da je većina vjerskih praznika bila u prvoj polovici 2025. godine, učinke poduzetih aktivnosti procijenit ćemo u narednom razdoblju – navode revizori.

Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine nije Uredu za reviziju dostavila komentare na nacrt ovog izvješća.

U Agenciji za policijsku potporu Bosne i Hercegovine državni revizori uočili su određene probleme u namjenskom korištenju službenih vozila, ali i u javnoj nabavi goriva.

Agencija je imala tri službena vozila, a ravnatelj i zamjenik ravnatelja imaju pravo koristiti ih 24 sata dnevno za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti ustanove.

– Uvidom u uzorak putnih naloga za službena vozila uočene su slabosti u vođenju evidencije o korištenju vozila, koje se ogledaju u značajnim razlikama u evidentiranoj kilometraži za iste cestovne pravce, te u neusklađenosti evidencije iz naloga za vozila s izvješćima JP Autoceste FBiH o korištenju TAG uređaja.

Naime, u izvještajima JP Autoceste FBiH zabilježeni su slučajevi dvojnog odnosa mjesto prebivališta – mjesto rada i nazad u toku jednog radnog dana, bez evidencije o odnosima u prometnim nalozima – stoji u novom izvješću Ureda za reviziju institucija BiH, koje se odnosi na rad institucija u 2025. godini.

Nisu naveli tko je koristio službeni automobil za odlazak s posla do kuće i natrag tijekom radnog vremena korištenjem autoceste u nekoliko slučajeva.

Direktor Agencije za policijsku podršku je Enver Hadžiahmetović, koji je, prema ranijim biografskim podacima koje je objavio NiP, stalno nastanjen u Brezi. Zamjenik ravnatelja je Miše Ćavar iz Tomislavgrada.

Revizori su također utvrdili nedostatke u nabavi goriva, točnije nelogične zahtjeve.

Kao kvalifikacijski uvjet ponuđač mora imati najmanje jednu benzinsku pumpu u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banja Luci i Bihaću.

– Imajući u vidu da Agencija nema ustrojstvene jedinice izvan sjedišta (u Sarajevu, op.a.) te da raspolaže s tri službena vozila, kao i da postupak nabave ne uključuje e-aukciju, smatramo da navedeni kvalifikacijski uvjeti nisu prilagođeni predmetu nabave i mogu značajno utjecati na ograničavanje tržišnog natjecanja – stoji u izvješću.

Stoga su revizori preporučili Agenciji da prilikom definiranja uvjeta kvalifikacije osigura njihovu svrhovitost.

Na ovaj natječaj pristigla je jedna ponuda s kojom je sklopljen ugovor vrijedan gotovo 43.000 KM.

Korištenje službenih vozila u Federaciji BiH odavno je tema bez jasnih pravila, ali praksa pokazuje vrlo preciznu podjelu. Dok oni u vrhu vlasti imaju gotovo neograničen pristup korištenju službenih vozila, to se ne odnosi na službenike i rukovoditelje u javnim ustanovama i tvrtkama.

Kako ta pravila (ne)funkcioniraju u praksi najbolje pokazuje najnoviji primjer iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).

Glavni akter ove apsurdne priče je Aldin Brašnjić, privremeni direktor FUCZ-a, čiji trenutni status i beneficije koje uživa predstavljaju klasičan primjer sistemske zloupotrebe i pravnog vakuuma unutar institucija Federacije Bosne i Hercegovine.

Iako je Vlada Federacije BiH poništila natječaj za izbor ravnatelja, Brašnjić i dalje obnaša dužnost privremenog ravnatelja. Kako bi se pravno formalizirao njegov status, pokušalo se izmijeniti Poslovnik o radu FUCZ-a, kako bi i službeno preuzeo dužnost direktora.

Svjestan svog nedefiniranog statusa, Brašnjić je već dva puta od Administrativne komisije Vlade FBiH tražio mišljenje o njegovom slučaju. Odgovor, kako saznaje Faktor, nikada nije stigao, ostavljajući privremenog direktora u sivoj zoni u kojoj kao da sam kroji pravila.

Unatoč tome što službeno nije čelni državni službenik, odnosno ravnatelj u punom svojstvu i imenovan sukladno propisima, Brašnjić i dalje uživa povlastice. I tako, prema njegovim riječima, navodno koristi naknadu za odvojeni život u iznosu nešto većem od 600 KM – naknadu koja je zakonski predviđena isključivo za rukovodeće državne službenike. Napomene, Brašnjićev je status, iako Zakon o državnim službenicima ne poznaje takav status, – privremeno imenovani ravnatelj. Stoga bi se moglo postaviti pitanje na temelju kojih je to propisa Brašnjiću dodijeljena ta naknada, ako uopće, kad mu funkcija nije zakonski priznata.

Ne samo da privremeno imenovani direktor uredno skuplja novac za “odvojeni život”, već taj isti život vješto spaja sa svojim domom u Srebreniku, koristeći se državnim vozilom. Kako neslužbeno doznajemo, a potvrdili su nam djelatnici Uprave, Brašnjić nekoliko puta tjedno službenim automobilom putuje kući u Srebrenik.

Faktor posjeduje dokumentaciju iz prosinca 2025. u kojoj je to uredno evidentirano, a radnici tvrde da se ista praksa nesmetano nastavlja i danas.

Da bahatost ide i korak dalje govori i činjenica da je službeno vozilo parkirano na nedozvoljenim mjestima pa uprava nerijetko dobije prekršajne kazne koje na kraju plate građani. Na fotografiji ispod je službeni automobil registrovan na FUZC i nepropisno parkiran. Navodno se, prema tvrdnjama zaposlenika Uprave, radi o automobilu koji je ranije koristio ministar Adnan Delić, iako je vlasništvo Uprave, pa ga sada koristi njegov stranački kolega – privremeno imenovani direktor Brašnjić.

Da se radi o automobilu u vlasništvu Federalne uprave civilne zaštite dokazuje i dokument MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, točnije obavijest o prometnom prekršaju iz petog mjeseca prošle godine. Prema ranijim pisanjima medija, automobil je tada koristio ministar Adnan Delić, kojeg Brašnjić naziva svojim “mentorom”.

Na razini Vlade FBiH stvari su sasvim jasne, premijer, njegovi zamjenici i ministri imaju pravo koristiti vozila 24 sata dnevno. To je opravdano protokolom, dostupnošću i obimom posla.

No, na razini saveznih uprava pravila se drastično mijenjaju. Ravnatelji uprava i ustanova, kao i njihovi pomoćnici, imaju pravo na službeno vozilo isključivo tijekom radnog vremena. Za korištenje izvan radnog vremena potrebno je posebno odobrenje ili putni nalog i ne smije se koristiti bez formalnog opravdanja.

Federalna uprava civilne zaštite je ovdje specifičan slučaj zbog svoje operativne dimenzije. Za razliku od strogo administrativnih institucija, vozila FUCZ često moraju biti dostupna 24 sata dnevno. No, ta pripravnost nije zamišljena kao privatni privilegij menadžera za besplatna putovanja kući, već za hitne intervencije na terenu, požare, poplave ili akcije spašavanja. Korištenje ovih vozila mora biti vezano isključivo za službene zadaće i zaštitu građana.

Na ovaj sustavni kaos već godinama upozorava Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH. Revizori u svojim izvješćima neumorno navode da ne postoje jedinstveni kriteriji, da su evidencije neprecizne i da se često ne može jasno utvrditi kada su i za koje svrhe vozila korištena.

U konačnici, sustav u FBiH se svodi na jasnu podjelu vlasti, politički vrh ima neograničen pristup, dok ostatak administracije mora formalno tražiti suglasnost.

Slučaj Aldina Brašnjića pokazuje lošu stranu prakse, gdje pravila postoje samo na papiru, au stvarnosti se službena vozila koriste kao privatna taksi služba, dok se istovremeno iz proračuna naplaćuje novac za navodno “odvojeni” život.

Dok se čekaju ishodi natječaja za ravnatelja FUCZ-a, odgovori Administrativne komisije i potezi Vlade FBiH, Brašnjić uživa privilegije funkcije privremeno imenovanog ravnatelja, koja u zakonu ne postoji.

Federalni ministar pravde Vedran Škobić tri je puta odbio dati suglasnost na predložene izmjene Poslovnika o radu FUCZ-a, čime bi se otvorio put Brašnjiću da i formalno preuzme dužnost ravnatelja.

Drugim riječima, pravni okvir koji bi jasno definirao njezin status i prava još uvijek ne postoji, ali se određena prava već koriste.

Vlada Zapadnohercegovačkog kantona će kupiti pet službenih vozila, koja će koštati blizu 340.000 KM.

Prema obavijesti o dodjeli ugovora riječ je o četiri limuzine i jednom karavanu.

Karavan košta nešto više od 92.000 KM, a vrijednost ugovora za četiri limuzine je 246.507 KM.

Kupovat će ih od Apola Mostar koji je bio jedini ponuđač na natječaju.