Veliki broj građana Sarajeva ovih dana požalio nam se da nisu dobili račune za odvoz smeća. Kako je praksa KJKP Rad da račune šalje dva puta godišnje, građanima nije jasno zašto nema računa iako je kraj srpnja i znači li to da će se novi koji pristignu obračunavati po novom sistemu naplate za odvoz smeća.

Kako nam je kazao direktor KJKP Rad Emir Dobrača, fakture su uredno slali.

– Račune smo poslali pošti i njihovi djelatnici će ih proslijediti građanima na njihove adrese. Možda malo kasne, ali vjerujem da će ih građani dobiti na vrijeme.

Dio građana je dobio račune i već su podmirili svoje obveze ili ih podmiruju – kazao je Dobrača.

Kako su nam ranije potvrdili iz ove tvrtke, građani će do kraja godine dobivati ​​račune po starom sustavu, odnosno građani će odvoz smeća plaćati po kvadratu.

Dok hercegovačke ljetne temperature tradicionalno tope asfalt, Mostarci i domaći turisti pronašli su savršeno mjesto za osvježenje.

Kultno kupalište Crni vir na rijeci Bunici ove sezone nudi ekskluzivan, potpuno besplatan aranžman avanturističkog turizma kakvog nema nigdje u Europi. Ako ste mislili da je smisao kupanja samo u čistoj vodi i netaknutoj prirodi, Crni vir je tu da vas surovo demantira i proširi vam vidike.

Zaboravite na dosadno, monotono plivanje s jednog kraja obale na drugi. Na Bunici je plivanje pretvoreno u dinamičnu igru ​​preživljavanja. Dok pokušavate uhvatiti osvježenje, u vodi će vam društvo praviti autohtone hercegovačke riječne vrste: plutajuće plastične čaše, pakiranja grickalica i pokoja zalutala vrećica.

Ova inovativna ekološka scenografija idealna je za svakoga tko želi osjetiti kako je to plivati ​​u modernoj umjetničkoj instalaciji.

Ili samo plivate u smeću – ovisi iz kojeg kuta gledate.

Još je zanimljivije kad izađete na obalu pobjeći u hladovinu. Tamo će vas dočekati hrpa pivskih flaša, te puno čaša.

I nisu pivske boce jedini problem, problem je što je sve oko vas zaraslo u grmlje i trnje, a sve to dodatno “ukrašeno” plastičnim vrećicama koje se vijore poput zastava.

Tu su i automobili parkirani uz vodu, gomile zemlje koju je nekoć netko iskopao i ostavio da doživite duh planinarenja do obale Bunice.

– Ovo nije ničija stvar, ne mogu se dogovoriti tko će to preuzeti, kao ni svi u Mostaru. Nekada ga je držala HVIDRA, ali su jedva naplaćivali ulaz, a ništa nisu poduzeli da bazen dovedu u red. Sada je sve otvoreno, ali možete vidjeti kako izgleda. Dođem ovdje da se rashladim, a Bunica je zdrava, puna joda… Ovo neće niko da sredi – rekla nam je jedna Mostarka.

U općini Ilidža, na autobuskom stajalištu Kobiljača, u mjestu Rakovica, stanovnici ovih naselja ne mogu prići autobuskom stajalištu zbog gomile smeća koje se tu odlaže.

U redakciju Faktora jutros su stigle fotografije zabrinutih mještana koji ističu da osim što je smeće na pogrešnom mjestu, problem predstavljaju i djeca koja idu u školu i čekaju autobus na cesti jer je smeće na autobuskom stajalištu.

Mnogim dokonim Sarajlijama korpe na šetalištima iu parkovima služe za bacanje kućnog otpada, vreća za smeće koje spadaju u kontejnere. Tako jutros možete vidjeti nagomilane vreće kućnog otpada u korpama za otpatke u ulici Zmaja od Bosne na Pofalićima.

I nažalost opet se događa. Kad se smeće iz kanti razbaca, krive su ptice, a ne bezobrazni stanari obližnjih zgrada koji su lijeni otići do kontejnera. Možda nisu na putu prema automobilu koji su parkirali na pločniku…

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović javno je kritizirala stanje s otpadom u Zagrebu, objavivši fotografije smeća razbacanog po podzemnim kontejnerima ispred svoje zgrade.

Na svom službenom Instagram profilu objavila je nekoliko fotografija na kojima se vidi desetak vreća smeća postavljenih izvan kontejnera. Uz fotografije je u svojim objavama rekla kako je smeta dosadašnji način organiziranja odvoza otpada, posebice zbog vremena promjena.

– Jutros sam se vratio iz Budimpešte. Teško za vjerovati gdje. Sretan Uskrs svim genijalcima u gradskoj vlasti koji su usred Velikog tjedna imali ideju promijeniti sustav kontejnera za smeće. Godinama šutim, ali ne mogu više. Danas mi je stvarno dosta – napisala je.

Na fotografijama koje je objavila vidi se nered oko kontejnera, odnosno smeće razbacano oko njih.

– Ima neka nova aplikacija, ali ljudi su stajali uz mene i pokušavali otvoriti kontejnere i nitko nije mogao. Ovo smeće koje vidite su nažalost neki građani ostavili kraj kontejnera. Valjda su se i oni zasitili. Ali ne može se sve prebaciti na građane – rekla je vidno razočarana bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

– Stvarno mi je već beskrajno neugodno pred strancima koji komentiraju kako je grad prljav, neugledan, zapušten i pun grafita. Mnogi mi kažu da kao da nisu u Hrvatskoj. To je svugdje u Hrvatskoj tako drugačije – dodala je.

Na mjestu nekadašnje Tvornice čokolade Zora, koja je kasnije preimenovana u “Sarabon”, u sarajevskom naselju Stup, iza Heco marketa, nalaze se divlje deponije. Gomile smeća, boca, guma, šuta nalaze se tik uz nogostup.

Ovo nije samo ruglo nego i izvor zaraze koji nadležni očito ne vide. Ovaj horor nalazi se u neposrednoj blizini glavne prometnice u ulici Džemala Bijedića i pripada općini Ilidža.

Čovjek u Cataniji na Siciliji istrenirao je svog psa da stavlja vreće za smeće uz cestu kako bi izbjegao nadzorne kamere.

Taj su potez gradske vlasti nazvale lukavim, ali i dvostruko pogrešnim, jer osim što je zagadila grad, iskoristila je i životinju, piše The Guardian.

Policija grada Catanije objavila je video incidenta na svojoj službenoj Facebook stranici.

Prikazuje malog psa kako trči ulicom Via Pulacara u četvrti San Giorgio s vrećom smeća u ustima, a zatim je uredno ispušta uz rub ceste.

Uz video su poručili da “domišljatost nikada ne smije postati izgovor za neciviliziranost”.

Vlasti su priopćile da snimka ne ostavlja mjesta sumnji: životinja je istrenirana da poštedi vlasnika snimke dok je ilegalno odlagao otpad.

Rekli su da je takvo ponašanje “pronicljivo jer je dvostruko pogrešno” jer zagađuje grad i iskorištava životinje kako bi zaobišle ​​pravila.

– Poštivanje gradskog reda i okoliša dužnost je svih – poručili su.

Muškarac je navodno identificiran i kažnjen.

Ilegalno odlaganje otpada je dugogodišnji problem u Italiji, posebno na jugu zemlje, i ima značajne ekološke i ekonomske posljedice.

Tijekom 2023. godine evidentirano je više od 9300 prekršaja vezanih uz otpad, što predstavlja povećanje od 66 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kao odgovor na ovaj problem, općine sve više postavljaju nadzorne kamere, takozvane foto zamke i pametne sustave nadzora kako bi suzbile ilegalno odlaganje i zlouporabu reciklažnih dvorišta.

Strategija se oslanja na videosnimku kao dokaz za izricanje visokih kazni, a često je povezana s naporima da se poboljšaju sustavi prikupljanja otpada.

Na primjer, u Palermu su stotine kamera i fotozamki postavljene u svim gradskim četvrtima.

Prema riječima dužnosnika, čak 93 posto kazni za ilegalno odlaganje otpada u tom gradu temelji se na video snimkama.

Prema talijanskom zakonu, za neovlašteno odlaganje otpada, što uključuje i vreće kućnog smeća, predviđene su novčane kazne u rasponu od 1500 do 18.000 eura, uz mogućnost kaznene prijave.

Mandy Pruna s osmijehom punim nostalgije prisjeća se navale američkih turista koji su počeli dolaziti na Kubu nakon što je tadašnji američki predsjednik Barack Obama obnovio diplomatske odnose s otokom 2015. godine.

Pruna i njegov svijetlocrveni Chevrolet iz 1957. bili su u stalnoj potražnji. Kaže da su mnogi posjetitelji, uključujući slavne osobe poput Willa Smitha, Rihanne i Kim Kardashian, platili velike svote za vožnju u starinskim automobilima. Njegov automobil bio je među odabranima da stoje u pozadini ceremonije podizanja zastave u američkom veleposlanstvu u Havani, čime je formalizirana obnova odnosa nakon desetljeća neprijateljstva, piše CNN.

– Tada su svi profitirali. Ljudi su obnavljali kuće, otvarali obrte. Bilo je to najbolje vrijeme za turizam na Kubi – kaže Pruna.

Danas se, međutim, Kuba suočava s možda najvećom gospodarskom neizvjesnošću u desetljećima. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pritiskom vezanim uz Venezuelu i trgovinskim mjerama ograničila je dotok nafte na otok, nastojeći primorati vlasti na političke i ekonomske reforme.

Zemlja trenutačno nema saveznike spremne osigurati gorivo potrebno za održavanje gospodarstva, a postojeće zalihe brzo se troše. Gubitak goriva i turista pokazao se katastrofalnim za ljude poput Prune.

– Treba mi gorivo za rad i trebaju mi ​​turisti – kaže.

Kriza polako paralizira život na otoku od gotovo deset milijuna stanovnika. U brojnim školama obustavljena je nastava, radnici su poslani na prisilne odmore radi uštede energije, hoteli se zatvaraju, a neki međunarodni letovi otkazani su zbog nedostatka avio goriva. Velika Britanija i Kanada upozorile su građane da izbjegavaju putovanja koja nisu neophodna.

Neke rudarske operacije obustavljene su zbog nestašice goriva, dok bolnice smanjuju usluge, a smeće se gomila jer nema goriva za kamione. U Havani su česti nestanci struje pa je grad noću često u potpunom mraku.

Američke vlasti tvrde da kubanska vlada mora otvoriti centralizirano gospodarstvo kako bi izbjegla kolaps. Državni tajnik Marco Rubio vodi pregovore, dok neki političari kubanskog podrijetla u SAD-u pozivaju na potpunu obustavu financijske pomoći i turizma.

Humanitarna kriza sve je stvarnija prijetnja. Većina hrane na Kubi je iz uvoza, ali i taj lanac opskrbe dolazi u pitanje zbog političkih pritisaka i svakodnevnih nestanaka struje. Privatne tvrtke koje uvoze hranu iz SAD-a već se zatvaraju jer ne mogu držati proizvode u hladnjaku.

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel pozvao je građane da “kreativno izdrže” i prilagode se ratnim uvjetima, upozorivši da će nestašica goriva još više otežati prijevoz hrane između regija.

Na lokalnim tržnicama, prodavači kažu da cijene rastu i da je sve teže dopremiti voće i povrće u Havanu.

– Nema hrane. Posljedice će biti strašne – kaže jedna prodavačica.

Pruna sada razmišlja o odlasku s obitelji u Španjolsku. Nakon dva desetljeća rada s turistima, na Kubi više ne vidi budućnost.

– Sve je neizvjesno. Nema goriva, nema turista. Ako moram platiti gorivo u dolarima, kako to kompenzirati? – kaže i dodaje da mu je to jutro suspendirana dozvola za obavljanje poslova turističkog vozača.

Život u rijeci Bregavi ubrzano nestaje, a uzgoj voća i povrća postaje nemoguć, što direktno ugrožava egzistenciju brojnih obitelji, a ozbiljno je ugroženo i zdravlje ljudi, upozorili su danas iz neformalne grupe građana Badnja, ponovno ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju Stocu koju vlast, ističu, godinama ignorira.

– Samo 30 metara od korita rijeke Bregave nalazi se gradska deponija kod špilje Badanj, koja nema valjanu dozvolu. Otpad se godinama gomila uz obalu, a svaka veća kiša ispire otrove izravno u rijeku Bregavu, vodu koju lokalno stanovništvo koristi za život i poljoprivredu. Posljedice su već vidljive: život u rijeci ubrzano nestaje, uzgoj voća i povrća postaje nemoguć, što izravno ugrožava egzistenciju brojnih obitelji, zdravlje ljudi je ozbiljno ugroženo – ističu iz neformalne skupine Badanj.

Ističu da ovo više nije upozorenje već ekološka bomba uz rijeku koja je prirodni resurs, izvor života i dio nacionalnog spomenika.

– Unatoč brojnim upozorenjima, Grad Stolac, Vlada HNK, Vlada FBiH i nadležne inspekcije i dalje šute – dodaju.

U videu koji je objavila neformalna grupa građana Pokret protiv divljih deponija Stolac, govori mještanin koji Bregavu poznaje cijeli život, a danas svjedoči njenom nestanku.

Njegovo svjedočenje je, napominju, glas lokalne zajednice koji institucije godinama ignoriraju.

– Ja kao dijete… Ovdje smo čuvali stoku i kupali se. Bila je dubina i skakali smo s ovog brda u rijeku. Sada se nitko ne kupa niti može kupati, staklo je, sve je u kadi. Ne smiješ ni stajati.

Stotinjak metara dalje je izvor vode žive koju smo pili. Danas ga ne smijemo piti, zagađeno je, smetlište je. Ne možete ga koristiti, možete se otrovati. Ja sam ribar. Sve sam to pješice prešao do Čapljine. Ribe koliko hoćeš. Sada nema ničega, nema ničeg živog u rijeci, sve je popijeno i pobjeglo – rekao je mještanin.

Na prijedlog ministra komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Mladena Pandurevića, Vlada Kantona Sarajevo jednoglasno je utvrdila Nacrt zakona o komunalnom redarstvu KS i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Ovim zakonom predviđena je uspostava Kantonalne uprave za komunalne poslove, čime se uvodi učinkovitije rješenje za održavanje komunalnog reda i čistoće.

– Donošenjem ovog zakona direktan je odgovor na pritužbe građana koji se tiču ​​odlaganja otpada van za to predviđenih mjesta i vremena, nepropisnog parkiranja na zelenim površinama, zagađivanja prometnica vozilima s gradilišta, uklanjanja ledenica s krovova, nelegalnog plakata – priopćeno je iz Vlade KS.

Profesionalno komunalno redarstvo bit će prisutno na terenu 24 sata dnevno. Predviđeno je da dosadašnji komunalni redari postanu kantonalni komunalni policajci sa statusom ovlaštenih osoba. Za razliku od dosadašnje prakse, imat će zakonsku moć samostalno utvrđivati ​​identitet prekršitelja i izdavati prekršajne naloge neposredno na mjestu događaja, uz preventivno djelovanje.

Dosadašnjim komunalnim redarima u tvrtkama Rad i Park, koji ne prođu natječajnu proceduru ili ne ispunjavaju uvjete za komunalnog redara, ponudit će se novi ugovori o radu na odgovarajućim radnim mjestima u tim tvrtkama, čime se osigurava socijalna zaštita tih radnika.

Svima je jasno da je Sarajevo prljav grad i sramota za metropolu. A za one koji jednog dana dođu posjetiti Sarajevo, turisti, a posebno stanovnici koji moraju preskakati smeće, prepune vreće i kontejnere poredane pored prepunih kontejnera.

O tome je Faktor pisao više puta, a čitatelji su nam redovno slali slike zatrpanog centra grada i svih ostalih dijelova. Trebamo policijske službenike u zajednici, nema sumnje.

No, postavlja se pitanje kako će sve to funkcionirati u praksi.

Tim povodom kontaktirali smo Ministarstvo komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

– Ovim zakonom uređuje se obavljanje poslova komunalne policije i nadzora komunalne inspekcije iz nadležnosti Kantonalne uprave za komunalne poslove, s ciljem osiguranja izvršavanja kantonalnih i općinskih komunalnih propisa i zaštite javnog interesa u oblasti komunalnih djelatnosti u Kantonu Sarajevo.

Zakonom se uređuje djelokrug i organizacija kantonalne uprave, prava, obveze i ovlaštenja komunalnih policajaca i komunalnih inspektora, postupak kontrole i nadzora, mjere koje se poduzimaju, prava i obveze subjekata nadzora, kao i pravni lijekovi i izvršavanje upravnih mjera.

Kontrolu komunalnog redarstva provode komunalni policajci, a komunalni inspekcijski nadzor komunalni inspektori, uz obavezno poštivanje načela zakonitosti, objektivnosti, profesionalne nepristranosti i razmjernosti mjera težini povrede propisa – kaže za Faktor Sanela Topčić iz Ministarstva.

Glavni cilj zakona je dovesti područje komunalne čistoće i pružanja komunalnih usluga na zadovoljavajuću razinu, kroz jasno definiranu ulogu i ovlasti komunalnih redara i komunalnih inspektora.

Komunalni policajci će vršiti nadzor komunalne policije u cilju osiguranja komunalnog reda i nepravilnog korištenja javnih površina u Kantonu Sarajevo. Njihova je zadaća nadzor nad primjenom propisa iz područja komunalne čistoće, uređenja i korištenja javnih i zelenih površina, prometa u mirovanju, zbrinjavanja otpada, zaštite komunalne infrastrukture i javnog dobra.

Prema riječima našeg sugovornika, komunalni redari će poduzimati preventivne, korektivne i represivne mjere.

– Ove mjere bit će usmjerene protiv nepropisnog odlaganja svih vrsta otpada i onečišćenja javnih površina, nepropisnog parkiranja, posebice na zelenim površinama, nogostupima, hidrantima, odvodima i mjestima za osobe s invaliditetom.

Osim toga, komunalni redari imat će ovlasti poduzimanja mjera u slučaju neodobrenog zauzimanja i oštećivanja javnih površina, prljanja, uništavanja i vandalizma nad objektima, zelenilom i komunalnim uređajima, ispuštanja otpada i opasnih tvari na javne površine, nepropisnog držanja i uklanjanja životinja, obavljanja pranja, popravaka i drugih radova na javnim površinama, spaljivanja otpada i loženja vatre izvan dopuštenih mjesta – kaže Topčić.

Komunalni redari imat će ovlasti obavljati nadzor komunalnog redarstva, izdavati upozorenja i naredbe, provjeravati identitet osoba, zaustavljati i pregledavati vozila i predmete te prikupljati obavijesti i dokaze radi utvrđivanja prekršaja. Ovlašteni su pregledavati, fotografirati i snimati javne i druge prostore, privremeno oduzimati predmete, uzimati izjave od stranaka i svjedoka, zahtijevati dostavu podataka i dokumentacije te poduzimati preventivne mjere.

U slučaju utvrđenih nepravilnosti komunalni redari mogu izdavati prekršajne naloge ili podnijeti zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka, postupati po prijavama građana, upotrijebiti sredstva prisile i po potrebi zatražiti pomoć nadležnog redarstva, kao i poduzeti druge mjere sukladno zakonu. Pored svih ovlasti koje imaju kantonalni policajci, komunalni inspektori imaju i ovlasti date Zakonom o inspekcijama KS.

Komunalni policajci bit će opremljeni kamerama na uniformama, a na raspolaganju će imati službena vozila, uređaje za snimanje i dronove. Njihova saradnja s MUP-om KS bit će regulirana posebnim sporazumom, kojim je predviđeno pružanje policijske asistencije na terenu u situacijama kada je potrebno osigurati nesmetano vršenje komunalne kontrole.

Kako je pojašnjeno, važeći propisi su zastarjeli i neusklađeni s normama Europske unije, a često su počiniteljima prekršaja omogućavali izbjegavanje odgovornosti, što se novim zakonskim rješenjem ukida. Novi zakon to mijenja.

– Zakonom su propisane novčane kazne kao mjera prisile i sankcioniranja nepoštivanja upravnih mjera i komunalnih propisa. Ukoliko subjekt nadzora ne izvrši naloženu nenovčanu upravnu mjeru, komunalni inspektor izriče mu novčanu kaznu od 50 KM uz određivanje novog roka, uz prijetnju novčanom kaznom od 200 KM. Ukoliko se ni tada mjera ne izvrši, u svakom narednom nadzoru može se izreći novčana kazna do 500 KM.

Za prekršaje koji se odnose na nesaradnju i nepoštivanje odluka komunalnih organa propisane su prekršajne novčane kazne u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM za pravne osobe, od 1.000 do 3.000 KM za odgovorne osobe u pravnoj osobi, te od 1.000 do 1.500 KM za fizičku osobu – poslodavca.

Fizičke osobe građani mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM, au posebnim slučajevima od 300 KM do 1.500 KM. Za izvršenje prinudnih upravnih mjera predviđene su strože novčane kazne koje za pravna lica iznose od 5.000 KM do 15.000 KM, a za ostale subjekte u rasponima utvrđenim zakonom – zaključuje za Faktor Sanela Topčić iz Ministarstva komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Predlaže se da Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027. godine. A što kaže naš narod, do tada tko živ, tko mrtav. Ako se do tada ne ugušimo u smogu i smeću.