Povodom sve učestalijih nesreća na gradilištima u Federaciji BiH, među kojima su posljednjih dana zabilježeni smrtni slučajevi i teške ozljede radnika, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić uputio je Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kao i kantonalnim inspekcijama rada, uputu kojom poziva na pojačan i ciljani inspekcijski nadzor na gradilištima u cijeloj FBiH.

Uputom je zatraženo da se posebna pozornost posveti primjeni propisa iz područja zaštite na radu, uporabi osobnih zaštitnih sredstava i opreme, osposobljavanju radnika za siguran rad, zdravstvenim pregledima, donošenju internih akata zaštite na radu, kao i drugim zakonskim obvezama u cilju zaštite života i zdravlja radnika.

– Posljednje nesreće na gradilištima, u kojima je jedan radnik izgubio život, a drugi zadobio teške tjelesne ozljede, još su jednom upozorile na važnost dosljedne primjene propisa iz područja zaštite na radu. Nijedan rok, projekt ili poslovni interes ne može biti važniji od ljudskog života. Zbog toga sam od nadležnih inspekcijskih organa zatražio pojačane kontrole i dosljedno korištenje svih zakonom propisanih mehanizama kako bi se utvrdilo poštuju li se propisi koji štite sigurnost radnika – rekao je Delić.

Dodao je kako je dužnost svakog poslodavca osigurati sigurne uvjete rada, odgovarajuću zaštitnu opremu i osposobljenost radnika za poslove koje obavljaju te da zaštita na radu ne smije biti formalnost koja se provjerava tek nakon što se nezgoda dogodi.

– Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će i dalje, u okviru svojih nadležnosti, inzistirati na dosljednoj primjeni propisa i unapređenju standarda zaštite na radu, s ciljem smanjenja broja ozljeda i sprječavanja tragičnih posljedica na radnom mjestu – navode iz Ministarstva.

Broj slučajeva hantavirusa u Argentini gotovo se udvostručio u protekloj godini, a zemlja je zabilježila 32 smrtna slučaja, s najvećim brojem infekcija od 2018. CNN.

Povećanje dolazi dok argentinske vlasti pokušavaju ući u trag kretanju bračnog para koji je putovao kroz nekoliko dijelova zemlje i kasnije umro tijekom izbijanja virusa na kruzeru MV Hondius. Brod je isplovio iz Ushuaije, na krajnjem jugu Argentine, 1. travnja.

Za porast broja oboljelih od ove bolesti, koja se najčešće prenosi kontaktom s urinom ili izmetom zaraženih glodavaca, stručnjaci krive klimatske promjene i uništavanje prirodnih staništa.

Trenutna sezona, koja je započela u lipnju 2025., donijela je već 101 potvrđen slučaj hantavirusa, objavilo je argentinsko Ministarstvo zdravstva. U istom razdoblju prošle sezone zabilježeno je 57 slučajeva.

Ne samo da je ove godine zabilježen neuobičajeno velik broj oboljelih, nego je zabilježena i jedna od najviših stopa smrtnosti u posljednjih nekoliko godina. Broj umrlih veći je za deset postotnih bodova nego prethodne godine.

Te brojke ne uključuju slučaj zaraze na brodu MV Hondius čije podrijetlo još nije utvrđeno. Iako u Ushuaiji posljednjih desetljeća nisu zabilježeni slučajevi hantavirusa, virus je endemičan u drugim dijelovima Argentine.

Argentinske vlasti vjeruju da je par iz Nizozemske posjetio nekoliko regija Argentine, prešao granicu s Čileom u oba smjera, te boravio u Urugvaju prije ukrcaja na kruzer.

Četiri geografske regije u Argentini povijesno su se smatrale područjima visokog rizika od infekcije: sjeverozapad, sjeveroistok, središnji dio zemlje i jug.

Prema dostupnim informacijama, nizozemski par koji je preminuo tijekom epidemije na brodu posjetio je pokrajine Misiones i Neuquén. Godinama se hantavirus povezivao s regijom Patagonije, nakon smrtonosne epidemije 2018. koja je ubila 11 ljudi i zarazila desetke drugih.

Ove sezone najveći broj slučajeva zabilježen je u središnjem dijelu zemlje, a prednjači pokrajina Buenos Aires s 42 potvrđena slučaja.

Infekcija na brodu povezana je s andskim sojem hantavirusa, rijetkim, ali potencijalno vrlo opasnim oblikom virusa koji se u nekim slučajevima može prenijeti s osobe na osobu bliskim kontaktom.

U Argentini se hantavirus najčešće javlja u ruralnim i prigradskim područjima, posebno tamo gdje ima usjeva, guste vegetacije, vlage ili suptropske klime.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da degradacija okoliša uzrokovana klimatskim promjenama i ljudskim djelovanjem pogoduje širenju glodavaca koji prenose virus na nova područja.

– Sve veći kontakt ljudi s divljom prirodom, uništavanje staništa, širenje manjih urbanih naselja u ruralnim područjima, kao i posljedice klimatskih promjena, pridonose pojavi slučajeva izvan područja gdje je virus tradicionalno prisutan – navodi argentinsko Ministarstvo zdravstva.

Ekstremne vremenske prilike, kao što su suše i obilne kiše posljednjih godina, dodatno pogoršavaju situaciju.

Porast temperature utječe na ekosustav i populaciju dugorepog miša, glavnog prijenosnika virusa u Argentini i Čileu.

Eduardo Lopez, specijalist za zarazne bolesti i savjetnik argentinske vlade tijekom pandemije COVID-19, rekao je da su ti glodavci prilagodljiviji klimatskim promjenama, što može objasniti porast slučajeva.

Šumski požari također su prisilili i ljude i divlje životinje da se presele u nova područja, povećavajući rizik od kontakta.

Roberto Debbag, potpredsjednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju, također je upozorio na utjecaj turizma.

– Ako osoba ide na turistički rizično područje, a teren nije očišćen od gustog raslinja, opasnost je vrlo velika – rekao je Debbag.

Argentinsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da će timovi stručnjaka otputovati u Ushuaiju, pokrajina Tierra del Fuego, kako bi uhvatili i analizirali glodavce na lokacijama povezanim s rutom nizozemskog para.

Međutim, Juan Petrina, direktor epidemiologije u Tierra del Fuego, rekao je da vremenska linija ne podupire teoriju da su se ondje zarazili virusom, napominjući da su prema evidenciji odlazaka iz zračne luke i brodova ostali u regiji samo od 29. ožujka do 1. travnja.

Također je odbacio tvrdnje da su prije ukrcaja posjetili odlagalište otpada u Ushuaiji, odbacivši takve tvrdnje kao glasine.

Izbijanje virusa na brodu MV Hondius izazvalo je zabrinutost da bi mogla uslijediti nova pandemija jer su putnici na brodu iz različitih zemalja.

Charlotte Hammer, asistentica profesora zdravstvene sigurnosti i zaraznih bolesti na Sveučilištu Cambridge, rekla je za CNN da razumije zašto ljudi povlače paralele s pandemijom, ali naglašava da se radi o potpuno drugom virusu.

Objasnila je da je soj Andes obično povezan s vrlo bliskim kontaktom sa zaraženim glodavcem, dok je prijenos s čovjeka na čovjeka ograničen i zahtijeva produljeni bliski kontakt.

“Kruzer je, nažalost, jedno od onih mjesta gdje ljudi borave blizu jedni drugih u relativno malim prostorima”, rekao je Hammer.

No, naglasila je da se virus ne može prenijeti samo prolaskom pored zaražene osobe te da je mogućnost širenja neusporediva s COVID-19.

Neobičnim potezom Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, uputio je poruku građanima Tenerifa.

– Znam da si zabrinut. Znam da riječ “epidemija” i pogled na brod koji plovi prema tvojoj obali budi sjećanja koja još nisu izblijedjela. Ali želim da me jasno čujete: ovo nije novi COVID-19 – rekao je.

Dodao je kako je napravljen detaljan plan kako bi se zaštitili i putnici i otočani, te istaknuo da je rizik od prijenosa nizak jer na brodu trenutno nema putnika sa simptomima bolesti.

Tedros je zahvalio i premijeru Španjolske Pedru Sanchezu na spremnosti da primi brod, ocijenivši to činom solidarnosti i moralne odgovornosti.