Hipertenzija ili visoki krvni tlak jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Ono što ga čini izuzetno opasnim je to što se obično razvija bez simptoma, zbog čega ga često nazivaju i “tihim ubojicom”. To znači da osoba može godinama živjeti s hipertenzijom, a da toga nije ni svjesna sve dok ne počnu doživljavati komplikacije.

Statistike pokazuju da više od 1,5 milijardi ljudi u svijetu živi s hipertenzijom, a gotovo polovica njih toga nije svjesna.

Kada je u pitanju smrtnost, podaci su poražavajući. Više od 10 milijuna ljudi godišnje umre od posljedica neliječene ili loše kontrolirane hipertenzije.

Esencijalna (primarna) hipertenzija je u 2023. godini zabilježena među pet vodećih uzroka smrti u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao četvrti vodeći uzrok smrti kod muškaraca i kao drugi vodeći uzrok smrti kod žena, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Tema ovogodišnje globalne inicijative, koju je 2005. pokrenuo Svjetska liga za hipertenziju (Svjetska liga za hipertenziju – WHL), glasi „Zajedno kontroliramo hipertenziju“.

Provjere krvnog tlaka i edukacija o promjenama načina života i smanjenju unosa soli pomažu smanjiti rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega.

Procjenjuje se da je oko 14 posto smrtnih slučajeva u svijetu posljedica povišenog krvnog tlaka ili njime izazvanih komplikacija, što je iznimno velik broj, kaže premijer. mr.sc. sci. dr.sc. Mirsad Đugum, internista, kardiolog i akupunkturolog.

– Ako tome dodamo da 1,5 milijardi ljudi u svijetu, od 30 do 80 godina, ima povišeni krvni tlak, onda je to ogromna populacija koja je izložena riziku, a kojoj mnogi ne pridaju potrebnu pozornost jer niti ne znaju koja je dopuštena razina krvnog tlaka. Prije se smatralo da je gornja granica 140 mmHg, a sve iznad toga smatralo se povišenim krvnim tlakom. No, danas svi zdravstveni stručnjaci u svijetu smatraju da normalan tlak treba biti do 120/80 mmHg. Sve iznad 130/85 mmHg zahtijeva individualan pristup prehrani i životnim aktivnostima, a sve iznad te brojke potrebno je medicinski liječiti i redovito kontrolirati – ističe Đugum povodom Svjetskog dana hipertenzije 17. svibnja.

Simptomi hipertenzije su brojni, a najčešći su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, tjeskoba, prekomjerno znojenje, crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u prsima slični angini pektoris, krvarenja iz nosa, lupanje srca, zujanje u ušima.

Kada je riječ o komplikacijama, prema riječima Đuguma, visoki tlak je vodeći uzrok oštećenja srca i krvožilnog sustava.

– Vrlo često je hipertenzija okidač za moždani udar koji nastaje zbog naglog porasta tlaka, a zahvaćeni su i bubrezi te oštećenje arterija krvnih žila koje krv od srca dovode do svih organa. Zbog toga dolazi do slabijeg protoka krvi kroz krvne žile, što dovodi do daljnjeg povećanja tlaka i razvoja drugih komplikacija koje se očituju oštećenjem očiju, bubrega, krvnih žila mozga, srčanim i moždanim udarom – kaže Đugum.

U 95 posto slučajeva povišenog tlaka nepoznat je uzrok (tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija), kaže Đugum, dok je u pet posto njih uzrok poznat (suženje bubrežne arterije, upala bubrežnog tkiva…), a to je tzv. sekundarna hipertenzija.

– Kod većine pacijenata nema pokazatelja što je dovelo do porasta tlaka, ali imamo posljedice i komplikacije toga. Što se tiče godina obolijevaju svi, pa i mladi. Raspon je od 30 do 80 godina i to je zaista ogromna populacija – dodaje Đugum.

Ističe da srce najviše opterećuje visoki tlak.

– Kao i motor automobila, srce je motor u našem tijelu koji mu daje svu snagu i pritisak. Srce napravi blizu 100.000 otkucaja u 24 sata. Protok krvi koji izbaci u samo jednom danu je između 6000 i 7000 litara. Ako bismo radili usporedbu, riječ je o spremniku od šest tona koji prolazi kroz tako mali organ težak otprilike 350 grama. Povišeni tlak vrši pritisak na sve krvne žile koje imaju masu u tijelu i uzrokuje oštećenje njihovih stijenki. S vremenom postaju kruti i uzrokuju probleme s protokom krvi u svim dijelovima tijela. Veće promjene na krvnim žilama, posebice u bubrezima, dovode do slabijih bubrežnih komplikacija (slabija funkcionalnost i filtracija). Oštećenjem krvnih žila oštećuje se i samo srce, ono gubi elastičnost, što uzrokuje zatajenje srca, a zatim povećanje srca i zadebljanje stijenki organa – objašnjava Đugum.

Osim što uništava ljudsko zdravlje, nekontrolirana hipertenzija golem je ekonomski teret za zdravstveni sustav i obitelji oboljelih.

– Povišeni krvni tlak dovodi do komplikacija koje smanjuju radnu i funkcionalnu sposobnost te uzrokuju invaliditet. Vrlo često takve osobe imaju i psihičkih problema. Da ne govorimo o dodatnim komplikacijama koje opterećuju prije svega obiteljski proračun, a onda i cijeli zdravstveni sustav – dodaje.

Zato je, smatra naš sugovornik, vrlo važno raditi na stalnoj prevenciji hipertenzije.

– Visoki krvni tlak u većini slučajeva može se spriječiti ili odgoditi usvajanjem zdravih životnih navika, što prije svega podrazumijeva zdravu prehranu sa što manje natrija u obrocima (manje od pet grama soli dnevno), tjelesnu aktivnost (barem 150 minuta tjedno), izbjegavanje sjedilačkog načina života, pušenje i konzumaciju alkohola. Za one koji već imaju dijagnozu hipertenzije, nakon uspostave adekvatne terapije koju je potrebno poduzeti na vrijeme, preporučuje se stalan liječnički nadzor i naravno sve ono što smo već nabrojali – zaključila je Đugum.

Euromelanoma je paneuropska, neprofitna udruga i mreža europskih dermatologa posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka kože.

Bosna i Hercegovina je njena punopravna članica od 2011. godine, a ove godine Euromelanoma BiH slavi 15. rođendan.

Ovogodišnja akcija ranog otkrivanja raka kože, koja se organizira u mjesecu svibnju, provodit će se u više od 30 gradova širom naše zemlje, u 57 javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, uključujući četiri klinička centra u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci.

Prema riječima dr. Kerima Alendara, specijaliste dermatologije i venerologije i potpredsjednika Euromelanoma BiH, pregledat će 83 liječnika, među kojima su dermatolozi i plastični kirurzi.

– Bit će besplatnih pregleda za rak kože, a između ostalog, javne preglede imat ćemo iu Sarajevu, Tuzli, Istočnom Sarajevu i ove godine po prvi put u gradu sunca – Trebinju – kaže Alendar.

U središtu ovogodišnje kampanje su mladi, a moto je „Namaži se, SPF te štiti“.

– Ovaj moto je dan s razlogom, jer na internetu i društvenim mrežama ima puno dezinformacija – kako pripremiti kožu za nadolazeće godišnje odmore. Društvenim mrežama šire se savjeti nestručnjaka – kako se treba postupno izlagati suncu kako bismo kožu pripremili za nadolazeće ljeto, zatim kako su kreme sa zaštitnim faktorom kancerogene te da kožu trebamo pripremiti u solariju kako bismo ljeto dočekali s najljepšim tenom. Cilj kampanje je skrenuti pozornost mladima da to nije istina i da vjeruju provjerenim informacijama koje daju liječnici, te na društvenim mrežama i obučene osobe – ističe Alendar.

Iako ne postoji registar oboljelih na razini države, naš sugovornik kaže da se svake godine broj novootkrivenih slučajeva raka kože poveća u prosjeku za pet posto.

– Kampanja Euromelanoma u posljednje je dvije godine provela istraživanje u 30 europskih zemalja, a rezultati su pokazali da samo 48 posto ispitanih koristi kremu za sunčanje tijekom namjernog izlaganja suncu, što je pad od 34 posto u odnosu na 10 godina ranije. Također, na pitanje – koriste li zaštitnu kremu tijekom rekreativnog i profesionalnog izlaganja suncu – samo 41 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, dok je prije 10 godina ta brojka iznosila 64 posto. Ono što posebno zabrinjava je rast korištenja solarija. Prije 10 godina koristilo ga je osam posto ispitanika, u posljednje dvije godine solarij je išlo 12 posto sudionika istraživanja – objašnjava Alendar.

Među malignim bolestima kože ističe se melanom – zloćudni tumor koji nastaje iz melanocita, specijaliziranih stanica koje proizvode melanin uslijed izlaganja kože ultraljubičastim zrakama.

– Maligni melanom karakterizira brzi rast, mogućnost metastaza i visok stupanj smrtnosti ako se ne otkrije na vrijeme. Najčešće se dijagnosticira na koži, ali se može pojaviti i na sluznici, oku i noktima (akralni melanom). Znanstveno je dokazano da je najčešći uzrok melanoma ultraljubičasto zračenje, ali i opekline nastale u djetinjstvu, svijetla koža i kosa, plave ili zelene oči, broj madeža na tijelu veći od 50, broj atipičnih displastičnih nevusa, pozitivna obiteljska anamneza i, naravno, korištenje solarija – naglašava Alendar.

Navodi zabrinjavajući trend rasta malignog melanoma iz godine u godinu, što pokazuje i globalno istraživanje iz 2022. godine, kada je u svijetu zabilježeno 330.000 novodijagnosticiranih slučajeva bolesti i 60.000 umrlih od posljedica zloćudne bolesti.

Usporedbe radi, sedam godina ranije (2015.) zabilježeno je 290.000 slučajeva i 61.000 umrlih.

Ono što također zabrinjava, kako kaže naš sugovornik, jest dobna granica koja se značajno pomiče, pa obolijevaju mlađi ljudi, uglavnom između 20. i 40. godine, a prednjače žene.

– Iz rezultata istraživanja vidimo da raste broj oboljelih, ali se smanjuje smrtnost, što je posljedica ranog dijagnosticiranja melanoma in situ, ali i pametnih lijekova koji uspješnije liječe melanom koji je zahvatio limfne i krvne žile. Naglasio bih da je ova terapija dostupna i našim pacijentima, ali i ona ima važnu ulogu u svemu tome kada se otkrije rak – zaključuje Alendar.

U veljači ove godine negativan prirodni priraštaj zabilježen je u svih deset kantona u Federaciji BiH.

U tom mjesecu rođeno je 1.168 beba, a umrlo 1.633 stanovnika, što znači da je prirodni priraštaj iznosio 465, a vitalni indeks 72.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u istom mjesecu ove godine sklopljeno je 426 brakova, dok je zabilježeno 110 razvoda.

Prirodni priraštaj u prošloj godini bio je negativan u devet kantona FBiH, a pozitivan samo u Zapadnohercegovačkom kantonu.

U 2025. godini u Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, dok je u istom razdoblju umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj stanovništva u tom razdoblju iznosio minus 5.154.

U 2025. godini u Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, dok je u istom razdoblju umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj stanovništva u tom razdoblju iznosio minus 5.154.

Najviše djece u tom periodu rođeno je u Kantonu Sarajevo – 3.776 i Tuzlanskom kantonu – 3.007.

Najviše osoba umrlo je u promatranom razdoblju u Kantonu Sarajevo – 4.223 i Tuzlanskom kantonu – 4.136, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Prirodni priraštaj u prošloj godini bio je negativan u devet kantona FBiH, a pozitivan samo u Zapadnohercegovačkom kantonu.

U 2025. godini u Federaciji BiH sklopljen je 9.971 brak, dok je registrirano 905 razvoda.

Najviše sklopljenih brakova bilo je u KS – 2.023, a najmanje u Posavskom kantonu – 77. Najviše razvoda brakova registrirano je u Unsko-sanskom kantonu – 229, a najmanje u Zapadnohercegovačkom kantonu – 5.

Bosna i Hercegovina već godinama tone u demografski ponor, a posljednji podaci to u potpunosti potvrđuju. Prema evidenciji Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), u razdoblju od 2023. do 2025. godine u cijeloj zemlji bilježi se kontinuirani pad nataliteta, uz istovremeni porast mortaliteta.

U 2023. rođeno je 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, dok je do 27. listopada 2025. zabilježeno tek 23.663 novorođenih – gotovo 9500 manje nego prije samo dvije godine. Najviše beba rođeno je u Federaciji BiH (15.341), zatim u Republici Srpskoj (7.738) i Brčko Distriktu (584).

Istodobno, negativan prirodni priraštaj zabilježen je u gotovo svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, s izuzetkom Zapadnohercegovačkog i Sarajevskog. U razdoblju siječanj-listopad 2025. godine u Federaciji je rođeno 12.519 beba, dok je umrlo 17.016 stanovnika. Godinu dana ranije razlika je bila još poraznija – 15.375 rođenih naspram 20.195 umrlih, što je rezultiralo prirodnim padom od 4.820 stanovnika.

Ovaj scenarij nije došao iznenada, a na njega je prije više od 20 godina upozorio prof. dr.sc. Jusuf Žiga

– Unutar bosanskohercegovačkog društva već su tada bili vidljivi alarmantni negativni demografski trendovi – pad fertiliteta i nataliteta, porast mortaliteta i ubrzano starenje stanovništva – kazao je Žiga za Faktor, podsjećajući da su ratni demografski slom, ubistva i progoni mladih trajno osiromašili biološki potencijal zemlje.

Kako naglašava, malo je tko, pa i sam profesor, tada upozoravao da treba krenuti u ozbiljnu, dugoročnu pronatalitetnu politiku.

– Oni koji su to trebali čuti nisu htjeli čuti, a kamoli cijeniti. Sve je napravljeno kampanjski, a demografija ne trpi improvizaciju. To je posao koji daje rezultate tek za 20 ili 30 godina – upozorava Žiga.

Danas, kaže, živimo posljedice tog ignoriranja.

– Stalno sam govorio – ovo će postati zemlja staraca i staraca. To nas čeka, pa danas političke priče o “mojem entitetu”, “mojem kantonu” zaista zvuče degutantno. Čija, kad postanemo država staraca. Tko će tu sutra živjeti – pita Žiga.

Uz pad nataliteta, ključni problem je masovni odlazak mladih, posebice obrazovanih ljudi.

– Stvara se ambijent u kojem mladi ljudi nemaju ni ekonomsku, ni socijalnu, ni političku sigurnost. Prijetnje ratovima, krizama, nestabilnošću – mladi imaju jedan život i neće se s njim kockati – naglašava profesor, dodajući kako nema većeg gubitka za jedno društvo od odlaska mlade i obrazovane osobe.

– Ali kome ćeš to pričati, ja to godinama ponavljam kao papagaj i dosta sam sebi, kad oni koji to trebaju čuti neće, a kamoli da te cijene – ističe Žiga.

Iako je pad nataliteta svjetski trend, Žiga naglašava da je BiH mogla proći prirodnu demografsku tranziciju i stabilizirati se blizu pozitivne nule.

– Umjesto toga, otišli smo u provaliju. Druge zemlje stvaraju sustav u kojem se ljudi ne boje imati djecu – da majka neće ostati bez posla, da će imati vrtić, sigurnost i podršku. Kod nas na natjecanju prva ispada trudnica – upozorava.

To su, kaže, najgori mogući demografski trendovi koji se mogu dogoditi.

– Nažalost, mi smo među njima – zaključuje profesor.