Oporbeni zastupnik stranke Za pravdu i red u NSRS Nebojša Vukanović iznio je tvrdnje o nastavku tenzija unutar vladajućeg SNSD-a nakon dženaze ocu predsjednika PDP-a Branislava Borenovića, koja je prije nekoliko dana održana na Gradskom groblju u Banjoj Luci.

Prema riječima Vukanovića, među prisutnima su bili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, kao i Nedeljko Elek, koji je nedavno izgubio sve stranačke funkcije i članstvo u SNSD-u, nakon sukoba s Igorom Dodikom.

Tijekom dženaze Elek je pokušao prići Dodiku i razgovarati s njim, ali mu, kako tvrdi, pripadnici Dodikovog osiguranja to nisu dopustili.

Vukanović smatra da to pokazuje koliko je odnos dvojice nekada bliskih suradnika potpuno narušen.

Elek je ranije skinut sa kandidatske liste SNSD-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske, a potom i razriješen svih stranačkih funkcija.

Vukanović također tvrdi da Elek nije jedini dužnosnik koji bi mogao biti smijenjen iz vrha SNSD-a, ističući da bi u narednom periodu moglo doći do novih kadrovskih promjena među ljudima koji više nemaju povjerenje stranačkog vrha.

Ove tvrdnje Vukanović je iznio na na svoj blogdok se SNSD i osobe koje se spominju u njegovoj objavi nisu službeno oglašavale.

Saopćenje Demokratske fronte (DF) o “apsolutnom jedinstvu” HDZ-a i SNSD-a i njihovom planu “razbijanja države” ponovno otvara priču o patriotizmu i izdaji pred izbore.

Nakon sastanka Milorada Dodika i Dragana Čovića prije dva dana u Mostaru, DF u svom priopćenju ističe kako je jedini način otpora sprezi HDZ-a i SNSD-a spriječiti ih da većinom u Predsjedništvu BiH određuju tko će biti nova državna vlast.

– Svaki drugi ishod predstavlja otvoreno kockanje s državom Bosnom i Hercegovinom. Naivna uvjerenja svojstvena Trojci, a nerijetko i SDA, kako je moguće odvojiti Čovića i HDZ od Dodika i SNSD-a odavno više nisu smiješna, već opasna i štetna – zaključuju iz DF-a.

DF se postavlja kao jedini zaštitnik države od saveza SNSD-a i HDZ-a. Međutim, stvarna politička i ustavna pravila pokazuju nešto sasvim drugo. Otvara se pitanje radi li se o pravoj borbi za državu ili samo o skretanju pozornosti s vlastite nemoći. Fiksacija Dodikom i Čovićem razotkriva nedostatak autentične vizije unutar tzv. probosanskog bloka. Pretvarajući ova dva lidera u stalni izgovor za vlastitu inertnost, taj blok zapravo parazitira u sukobu, svjesno odgađajući trenutak kada će morati ponuditi stvarna rješenja za zemlju.

Glavna premisa priopćenja DF-a počiva na tvrdnji da se nadolazeći otpor sprezi Čović-Dodik mora pružiti u Predsjedništvu BiH, jer bi u protivnom oni određivali tko će biti nova državna vlast. Ova priča zvuči dobro za privlačenje glasova, ali potpuno zanemaruje kako država zapravo funkcionira.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine predlaže predstavnika za Vijeće ministara, ali stvarnu političku moć i potvrdu te ovlasti imaju Državni parlament BiH i entitetski parlamenti. Dakle, računica je jasna. Onaj tko ima svoje ruke u državnom i entitetskim parlamentima, te kontrolira ključne klubove u Domu naroda – politički je partner.

Bez toga svaka priča o sastavljanju vlade i donošenju zakona ostaje prazno slovo na papiru.

Guranjem Predsjedništva u prvi plan DF svjesno pojednostavljuje stvari. Naravno da to rade iz svojih političkih razloga. Objektivno, stranka postoji samo zbog Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sitnog sićarija nakon izbora.

Blokada države se ne radi u zgradi Predsjedništva, nego u saborskim klupama.

DF oštro kritizira Trojku i SDA što su uopće razgovarali s Draganom Čovićem. Za njih je svaki dijalog ravan kapitulaciji.

Tu se postavlja važno pitanje kako stranka koja se predstavlja kao građanska i širokogrudna zamišlja funkcioniranje države bez ikakvog razgovora s nositeljima stvarne političke moći koja proizlazi iz izbornih rezultata, broja njihovih glasova, sviđalo se to nekome ili ne.

Zatvaranje vrata i svaki razgovor proglašavanje izdajom vodi izravno u jednoumlje.

U složenoj državi odbijanje razgovora ne slabi Čovića i Dodika. Naprotiv, daje im savršenu izliku za nove blokade i tvrdnje da je zajednički život nemoguć.

Zanimljivo je i vidjeti kako je podijeljena odgovornost u sadašnjem Predsjedništvu BiH i vanjskopolitičkom resoru općenito. Denis Bećirović i Elmedin Konaković konstantno su na udaru javnosti zbog svojih poteza, susreta i posjeta. Posebno su se našli na udaru ukidanja sankcija Miloradu Dodiku. Bećirović, koji nedvojbeno ima afere, na meti je niza kritika, kao da je i sam iz takozvanog probosanskog bloka u Predsjedništvu BiH. Željko Komšić je za to vrijeme mirno sjedio u zavjetrini.

U Ustavu BiH jasno stoji da Predsjedništvo vodi vanjsku politiku zemlje, ali Komšić se uspijeva kloniti svakog propusta na tom polju.

Ako je stanje u državi zaista tako loše, kako tvrdi DF, gdje je odgovornost njihovog lidera? Već godinama sjedi u državnom vrhu. Čini se da je njegov zadatak samo da ga se čuva kao mimozu, a za sve neuspjehe su krivi drugi. Naravno, prema planu DF-a, fotelju u toj fotelji trebao bi naslijediti Slaven Kovačević, bez efektivne političke moći, s istom metom, istom distancom, ali spremnošću da iz pozicije samoproglašenih i samo “pravovjernih” podučava na putu prema tzv. građanskim državama. Taj legitimni politički cilj, međutim, ne postiže se posezanjem za političkom konkurencijom u sarajevskom bazenu. Treba pridobiti neke “građane” izvan bošnjačkog korpusa, recimo malo dalje od sarajevskih mejhana.

Iza teških riječi o obrani domovine često se kriju obični interesi. Javna je tajna da su oštre podjele na domoljube i izdajnike u našoj politici uglavnom paravan za ekonomske afere.

Stoga je pošteno zapitati se koliko je ova priča iskrena. Je li Dragan Čović neprijatelj samo u predizbornoj kampanji? Istovremeno, tvrtke simpatične njegovoj stranci prije su financijski pomagali oni koji se javno kunu da s njim nikada neće biti u istoj prostoriji.

Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Mostaru da je potrebno otvoriti pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, izbora članova Predsjedništva BiH i uloge visokog predstavnika, uz ocjenu da dosadašnja suradnja dvije stranke dobro funkcionira te da je žele nastaviti i nakon izbora.

Dodik je izjavio da SNSD neće dati suglasnost za promjenu načina izbora člana Predsjedništva BiH iz RS-a, navodeći da vidi mogućnost da se o tom pitanju razgovara samo u kontekstu neposrednih izbora u Republici Srpskoj.

Govoreći o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Dodik je rekao da se “na sadašnjem načinu izbora Željka Komšića ne može graditi suverenitet”.

Ponovio je stav da se “BiH mora vratiti Ustavu” te da, po njegovom mišljenju, sve odluke visokih predstavnika treba proglasiti ništavnim.

Dodao je da Vijeće za provedbu mira (PIC) “nema utemeljenje i da je svojim odlukama protiv dugoročne stabilnosti i prava konstitutivnih naroda”.

Dodik je također ponovio kako je “Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma propisan način izbora visokog predstavnika, odnosno da ga biraju potpisnice Sporazuma, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Govoreći o predstojećim izborima, kazao je da SNSD očekuje jedan od najboljih izbornih rezultata u svojoj historiji.

Ocijenio je kako je sastanak bio prilika da se analizira dosadašnja suradnja i dogovore budući koraci, istaknuvši da su “SNSD i HDZ BiH surađivali na način da nisu djelovali jedni protiv drugih ili protiv drugih političkih aktera”. Dodao je da su, po njegovom mišljenju, “doprinijeli očuvanju mira i ostvarenju onoga što je bilo moguće u postojećim okolnostima”.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je nakon sastanka kako je riječ “o nastavku kontinuiranih razgovora dviju stranaka, s ciljem sagledavanja dosadašnjeg rada i dogovora o prioritetima u narednom razdoblju”.

Ocijenio je da suradnja dviju stranaka, uspostavljena prije nekoliko godina, dobro funkcionira.

– Čini mi se da suradnja koju smo davno uspostavili, a posljednji sporazum potpisan u prosincu 2022., jako dobro funkcionira i želimo da tako ostane do idućih izbora, a naravno i nakon izbora ako to okolnosti dopuste – rekao je, prenosi N1.

Čović je naveo da su tijekom sastanka razmijenjene informacije o radu institucija Bosne i Hercegovine.

– Predsjedatelj Vijeća ministara nas je informirao o tome što bismo još eventualno mogli zajedno napraviti u Vijeću ministara, a razgovarali smo i o tome što još možemo završiti u Zastupničkom domu i Domu naroda tijekom ovog mjeseca, jer nakon toga slijedi pauza i predizborne aktivnosti, kada vjerojatno više neće biti takvih sjednica – kazao je.

Dodao je da je zahvalan Dodiku i njegovim kolegama na razumijevanju problema za koje su zajednički tražili rješenja proteklih godina.

– Nikada na štetu treće strane koja danas nije među nama, nego smo htjeli pokazati da se može tražiti dogovor za rješenje svih problema koji danas među nama postoje – istaknuo je Čović.

Govoreći o odnosima HDZ-a BiH i SNSD-a, Čović je rekao da postoje razmimoilaženja između dvije stranke u određenim pitanjima, ali da ih pokušavaju riješiti dijalogom.

– Postoje razlike između dviju stranaka u nekim pitanjima, ali smo se trudili da one ne budu vidljive niti da budu predmet naših razgovora, bez obzira radi li se o vanjskoj politici za koju nemamo ni strategiju ni zakon koji to definira, ili o unutarnjim pitanjima i međunarodnim institucijama koje ovdje djeluju – rekao je.

Prema njegovim riječima, dosadašnja praksa je pokazala da je moguće postići dogovor.

– Čini mi se da smo do sada uvijek znali naći način da se preko naših suradnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dogovorimo. Drago mi je da su kolege koji su danas bili ovdje bili u stalnoj komunikaciji i tako ćemo nastaviti i ubuduće – rekao je.

Čović je rekao da je do izbora ostalo još oko 80 dana te da sastanak nije vezan uz predizbornu kampanju.

– Ostalo nam je još osamdesetak dana do izbora, pa ne smijemo o tome previše govoriti kako ne bismo prekršili zakon. To je prvenstveno bilo posvećeno tome kako što bolje iskoristiti naredna dva mjeseca do početka predizborne kampanje. U kampanji ćemo moći otvorenije govoriti o političkim ciljevima – rekao je.

Dodao je kako su obje strane iznijele svoje planove i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

– Ukratko smo predstavili što HDZ BiH planira napraviti u ovom razdoblju i kakav rezultat očekuje. To smo čuli i od kolega iz SNSD-a i nastavljamo s radom. Čini mi se da postoji dobra osnova za planiranje vremena pred nama – zaključio je Čović.

Odgovarajući na pitanja novinara, Čović je rekao da je “najrealnije za sve u BiH da se ponište sve odluke koje su donijeli visoki predstavnici”.

Govorio je i o deklaraciji koja će se naći u Hrvatskom saboru te kazao kako niti jedna nije provedena do kraja.

– Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja i ustavne ravnopravnosti. Na nama je, nakon uspostave vlasti, da to riješimo. Bez tog pitanja imat ćemo još četiri izgubljene godine u Bosni i Hercegovini – rekao je Čović.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine oglasilo se priopćenjem za javnost povodom, kako navode, brojnih pitanja o eventualnoj odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u vezi s izvršenjem posljedica pravomoćne kaznene presude Suda BiH u predmetu Milorad Dodik.

Kako su naveli, VSTV je pisanim putem obaviješten od Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) da je UDT razmatrao postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu koji je formiran na temelju informacije i zaključka Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova.

– Analizom navedene dokumentacije koju je Uredu dostavilo Stalno povjerenstvo za učinkovitost i kvalitet rada sudova, te dokumentacije koju je Uredu dostavio predsjednik VSTV-a Bosne i Hercegovine, kao i dokumentacije pribavljene od Ureda, Ured je zaključio da u postupanju sudaca izvanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja, te da u konkretnom slučaju ne postoji obilježje disciplinskog prekršaja. slučaju radi se o sudskoj odluci – stoji u obavijesti UDT-a.

Nakon toga slijedi obrazloženje ove odluke:

Analizom dokumentacije pribavljene od Suda BiH proizlazi da je presudom Suda BiH, koja je postala pravomoćna presudom Apelacionog vijeća Suda BiH, optuženom, uz kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, izrečena i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Navedena presuda dostavljena je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, a pravne posljedice osude razjasnio je i Sud BiH, navodeći da one „…nisu kaznenopravne sankcije, zbog čega se ne određuju, izriču niti unose u presudu te da postupaju po zakonu. automatski, odnosno po sili zakona, u slučaju pravomoćnosti osude za kazneno djelo iz članka 203.a stavak 1. KZ BiH“.

Sud BiH je poduzeo sve mjere i radnje u vezi sa izvršenjem presude, odnosno izvršenjem kaznenopravnih sankcija izrečenih presudom i to kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, koja je na zahtjev osuđenog odlukom Suda BiH zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera sigurnosti zabrane predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. godine, od dana pravomoćnosti presude, izvršeno je dostavljanjem pravomoćne presude SIP-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske u odnosu na optuženog. Također, naplaćeni su i troškovi kaznenog postupka, uz zaključak da Sud BiH nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osuđujuće presude.

Dana 09.03.2026. dana 13. ožujka 2026. godine, po zahtjevu VSTV-a Bosne i Hercegovine za dostavu informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s brisanjem osuđenog Milorada Dodika kao predsjednika političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija Osnovnog suda u Banjoj Luci, dana 13. ožujka 2026. godine, dostavio odgovor u kojem je, između ostalog, navedeno: Sud Bosne i Hercegovine je poduzeo sve mjere i radnje iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, te da nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude koje nastaju po sili zakona, a koje je dužan izvršiti organ kod kojeg je pravomoćno osuđena osoba evidentirana kao službena, odnosno odgovorna osoba.

Postupajući sudija je naveo da prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske, registarski sud može pokrenuti vanparnični postupak po službenoj dužnosti: “u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom”.

U postupanju Osnovnog suda u Banjoj Luci odbijen je prijedlog SIP-a BiH koji je dostavio podnesak Sudu BiH, a kojim je od SIP-a traženo poduzimanje svih radnji u cilju evidentiranja i provođenja mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na pravomoćno osuđenog Milorada Dodika.

Donošenju navedene odluke prethodio je sljedeći postupak Osnovnog suda u Banjoj Luci: Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci, sud je vratio podnesak SIP-u BiH na ispravku i dopunu s nalogom da CIK BiH u roku od osam dana jasno utvrdi da li se radi o prijedlogu tog organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi sud, a koji se odnosi na političke stranke SNSD, uz napomenu da će podnesak biti odbačen ukoliko ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku ili se vrati bez ispravke.

SIP BiH je navedenu odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio Sudu BiH, na što je Sud BiH odgovorio SIP-u BiH, također dopisom, koji se u svom sadržaju pita da li je SIP BiH postupio po naredbi registarskog suda iz navedene odluke, uz ponovno pojašnjenje da se pravne posljedice osude ne izvršavaju u kaznenom sudu jer nisu kaznenopravne sankcije, već da postoje kaznene sankcije. svakako je razlog da se izvrši od Osnovnog suda u Banjoj Luci, kao nadležnog registarskog suda.

Nakon prijema navedenog dopisa Suda BiH, SIP BiH je uputio dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci s odgovorom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama, te navodi da nije u nadležnosti CIK-a BiH da podnosi prijedlog, odnosno pokreće vanparnični postupak za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku. Isti dopis CIK BiH dostavio je Sudu BiH kao odgovor na zahtjev za informaciju o postupanju po zahtjevu Osnovnog suda u Banjoj Luci za postupanje po podnesku.

Nakon prijema dopisa SIP-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci donio je rješenje kojim se odbija prijedlog SIP-a BiH.

U obrazloženju se, između ostalog, navodi da SIP BiH nema aktivnu legitimaciju za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku, pa ni za SNSD, te da izvršenje pravnih posljedica kaznene presude u dijelu prestanka oblika unutarnjeg organiziranja političke organizacije nije u nadležnosti SIP-a BiH niti SIP-a. da li je to primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da je Milorad Dodik stranački dužnosnik, ali ne i sama politička organizacija ili njen organizacijski oblik.

Rješenjem je odlučeno i o zahtjevu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za brisanje Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje i zastupanje političke organizacije SNSD iz registra političkih organizacija koji vodi Osnovni sud u Banjoj Luci, jer se Osnovni sud u Banjoj Luci pozvao na Zakon o vanparničnom postupku koji propisuje da se postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe, tijela određenog ovim zakonom, te da je propisano da izuzetno sud pokreće vanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a koji prijedlog nije podnijelo lice ili tijelo propisano zakonom, niti je Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske, niti Zakonom o političkim organizacijama, niti drugim zakonom, da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje osobe ovlaštene za zastupanje političke organizacije iz registra.

Protiv navedenog rješenja nije uložena žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci.

Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavljen je podnesak Suda Bosne i Hercegovine u kojem se Sud BiH poziva na podneske CIK-a BiH ranije dostavljene registarskom sudu, a dostavljene su prvostupanjska i drugostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine. Povodom navedenog dopisa kao podneska sudu, a prema informacijama koje je predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio na zahtjev predsjednika VSTV-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci je podneskom Sudu BiH odgovorio da su poduzete radnje po prijedlogu SIP-a BiH i dostavio rješenje.

Stoga je stav Suda Bosne i Hercegovine da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravomoćnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH kazneni sud koji izriče sankcije, ali nema pravni mehanizam niti ovlasti samostalno vršiti administrativne upise ili brisanja u registre političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da su postupci pred Sudom BiH krivični. Bosne i Hercegovine završila uručenjem presude SIP-u BiH, te da je isto tako navedene presude dostavila registarskom sudu, a da punu provedbu presude trebaju provesti druga tijela (kao što je SIP, odnosno registarski sudovi).

Stav Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registarskog suda koji vodi registar političkih organizacija, je da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštene osobe, da Zakonom o političkim organizacijama i Zakonom o vanparničnom postupku nije predviđena mogućnost da sud samoinicijativno izbriše dužnosnika, u konkretnom slučaju. slučaju predsjednika političkog subjekta, na temelju dopisa drugog suda ili treće strane (kao što je CIK), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke.

Prema dokumentaciji i informacijama do kojih je Ured došao, proizilazi da ni Sud BiH ni SIP BiH nisu donijeli pravomoćnu presudu političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagača za promjenu podataka u registru.

Ured je također razmatrao odredbe o mogućem sukobu nadležnosti u smislu Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske, a one ukazuju na sukob nadležnosti u pogledu vođenja kaznenog postupka, koji u konkretnom slučaju nije primjenjiv.

Pribavljena je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena u postupku odlučivanja o apelaciji Milorada Dodika, kojom se odbija i djelimično odbija apelacija Milorada Dodika protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine i odluka SIP-a Bosne i Hercegovine (u kojem dijelu se apelacija odbija), u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naveo u pogledu primjene čl. 203.a KZ-a Bosne i Hercegovine: „Iz stanja spisa proizlazi da su redovni sudovi prvi put primijenili i protumačili član 203.a u apelantovom predmetu KZBiH, te se stoga ne može govoriti o usporednim situacijama/presedanima…“.

– Dakle, prema stavu Suda BiH, registarski sud je nadležan postupati po službenoj dužnosti u slučajevima promjene podataka iz registra, dok s druge strane, Osnovni sud u Banjoj Luci, pozivajući se na član 3. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, svojom odlukom daje drugačije stajalište.

U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim stajalištima raznih sudova u BiH, zbog čega se, a uzimajući u obzir dosadašnju praksu stegovnih tijela u odnosu na ovakva pravna pitanja, ne može tvrditi da je počinjen stegovni prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH.

S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine, Ured nema ovlasti da razmatra sudske odluke i konačan stav izražen u rješenju vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da i tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u konkretnom slučaju dao Osnovni sud u Banjoj Luci rješenjem. protiv kojeg nije izjavljena žalba – stoji u obavijesti UDT-a.

Dodaje se i da je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da sudija ili tužitelj nije odgovoran za mišljenje koje daje niti za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti.

– Prema stavu VSTV-a Bosne i Hercegovine od 18.07.2014. godine: “Člankom 87. Zakona o Vijeću propisan je funkcionalni imunitet nositelja pravosudnih funkcija u kaznenom i parničnom postupku, u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koje donose u okviru službene dužnosti, što je jedno od jamstava njihove neovisnosti. Dakle, zakonodavac je svim nositeljima pravosudnih funkcija dao imunitet u svakom predmetu u kojem postupaju, bez ikakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužitelja svojom odlukom, odobrenjem ili stavom utječe na primjenu ovog instituta u praksi” – navodi se u obavijesti.

Navode i raniju praksu kroz stajalište izneseno u odluci Drugostupanjske disciplinske komisije “PDK (Prvostupanjska disciplinska komisija) je prilikom donošenja Odluke o zaključenju likvidacionog postupka pravilno utvrdila da je tužena, s obzirom na odredbu članka 87. Zakona o VSTV-u BiH kojom je propisano da sudac ne može odgovarati za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti. dužnosti, a posebice jer je postojala mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka, pa ako je sudac pogriješio, to se moglo ispraviti kroz žalbeni postupak na navedeno rješenje…”.

– Cijeneći sve navedeno Ured je donio rješenje kojim se prigovor odbija primjenom članka 82. stavka 1. točke e. Poslovnik o radu Vijeća – navodi se.

Nedeljko Elek večeras je razriješen svih funkcija koje je obnašao, priopćio je RTVBN.

Dodaju da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izdao nalog za smjenu Eleka.

Elek je bio na čelu Olimpijskog centra Jahorina, a obnašao je i dužnost direktora poduzeća “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva.

Kako BN saznaje, Elek je isključen i iz SNSD-a.

Inače, Dodik i Elek imali su blizak odnos, čime se on često hvalio u javnosti.

Za razliku od starijeg Dodika, Elek je bio u lošim odnosima s Igorom Dodikom.

Elek je danas kritizirao ministra policije RS-a Željka Budimira zbog akcije na Palama prije dvije večeri, kada je izvršena racija u jednoj diskoteci, kada je, prema riječima očevidaca, desetine mladih ljudi pretučeno od strane policije, koja ih je uhapsila.

Elek je Budimira, među ostalim, nazvao nesposobnim. Budimir je uzvratio oštrom izjavom, ali na račun načelnika Pala Dejana Kolića, koji je također kritizirao upad.

Upad u diskoteku na Palama izazvao je verbalni sukob između načelnika Pala Dejana Kojića i predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina i generalnog direktora “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo Nedeljka Eleka s jedne, te ministra unutrašnjih poslova RS Željka Budimira s druge strane.

Budimir je SNSD-ovac, a Elek je vrlo blizak toj stranci.

Kojić je prvo reagirao saopćenjem u kojem je postavio niz pitanja, između ostalog, “zašto je više od 40 građana Pala brutalno maltretirano”, “jesu li pripadnici MUP-a tjerali građane da potpisuju prekršajne naloge uz prijetnje da će biti privedeni ako to ne učine”…

Elek je jutros pristupio svom računu X Network.

– Nesposobni ministar, jak u teoriji, a slab u praksi, i korumpirani lokalni šerif nisu smislili ništa pametnije od batinanja paljanske djece. Sram.

Svim oštećenicima platit ću sve prekršajne kazne i troškove postupka. Pozivam na smirivanje tenzija između Paljana i MUP-a – napisao je Elek.

Potom je u poslijepodnevnim satima stiglo vrlo oštro priopćenje iz MUP-a RS u kojem su izneseni frapantni detalji.

– Ugostiteljski objekat na Palama, koji je kontrolisan preksinoć na Palama, nema dozvolu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, što je policijskim službenicima MUP-a potvrdio i sam vlasnik objekta ML, koji je policijskim službenicima rekao da je objekt iznajmio i da nema dozvolu za rad.

Imajući u vidu pitanja koja je načelnik općine Pale Dejan Kojić javno uputio MUP-u, pitamo ga da li je moguće da nije znao da zgrada u kojoj se okuplja pet stotina ljudi nema dozvolu za rad?! Da nema sve potrebne suglasnosti kao i svi drugi ugostitelji, od protupožarnog do brojnih drugih koje gostima jamče da je to sigurno mjesto. Zna li ima li organizator dozvolu za organiziranje ovih koncerata, jer Ministarstvo ima informaciju da navedeni organizator nije registriran kao agencija za obavljanje ove djelatnosti te je sam događaj prijavljen Policijskoj postaji na dan koncerta, a obveza je najmanje 72 sata prije? – navedeno je u priopćenju MUP-a.

Nadalje, pitaju načelnika je li znao da poslove osiguranja u objektu “obavljaju osobe koje prolaze kroz službene evidencije MUP-a i da te poslove nikako ne bi mogle obavljati, kao i da postoje operativna saznanja da se neki od njih bave ilegalnom prodajom narkotika na području njegove općine”.

– Nesreće poput one u noćnom klubu u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je stradalo puno mladih, upozorenje su svima da treba učiniti sve da se takve stvari više ne ponove. Ministarstvo će o svom utvrđenom činjeničnom stanju obavijestiti nadležne službe Porezne uprave, Inspektorat RS i druge, kako bi i oni poduzeli sve zakonom propisane mjere i radnje iz svoje nadležnosti – dodaju.

Odbacuju “manipulacije vezane uz prekomjernu uporabu sile, jer se i na snimkama koje su objavili mediji jedino čuje galama i jasne naredbe policijskih službenika onima koji su se tijekom kontrole ponašali na način da su se oglušili o upute policije ili pokušali pobjeći”.

– Nisu privedena “djeca”, jer najmlađi među sankcioniranim osobama ima 21 godinu i svaki od njih je kažnjen isključivo zbog odbijanja postupanja po policijskim naredbama. Obavještavamo vas da će iu narednom razdoblju nastaviti s pojačanim kontrolama javnih okupljanja i dosljednom primjenom zakona, s ciljem zaštite sigurnosti svih građana i očuvanja javnog reda i mira – ističu iz MUP-a.

Zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije razmatralo Prijedlog odluke o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

– Za predloženu točku dnevnog reda bilo je osam glasova, dok dva člana (ministri iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske) nisu iskoristila mogućnost glasovanja – priopćeno je iz Vijeća ministara.

Stoga su SNSD-ovi ministri Srđan Amidžić i Staša Košarac bili protiv.

Inicijativu za donošenje ove odluke zajednički su podnijeli Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine na čelu s Elmedinom Konakovićem (NiP), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice na čelu s Sevlidom Hurtić (Zeleni BiH) i Ministarstvo obrane BiH na čelu s Zukanom Helezom (SDP).

SNSD-ov Dragojub Reljić do daljnjeg ostaje na mjestu direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZLP) BiH, iako mu je mandat istekao u novembru prošle godine. On će dužnost direktora, ako to zatraži SNSD, obnašati do općih izbora u listopadu i formiranja nove parlamentarne većine.

Isti je slučaj i sa zamjenikom ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Antom Borasom, kojem je mandat istekao u veljači ove godine.

Naime, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici održanoj u utorak nije usvojio zaključak o osnivanju privremenog parlamentarnog povjerenstva za provođenje postupka imenovanja ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Protiv formiranja ovog povjerenstva bilo je 18, a za 17 zastupnika. Protiv su bili zastupnici SNSD-a, SDA, DF-a i iz Mješovitog kluba (Naprijed i NSZ). Da je SNSD bio za, odluka bi bila donesena.

Za članove ove komisije u ime Zastupničkog doma, Zajednički kolegij oba doma Bosne i Hercegovine. Parlament je predložio Albinu Muslić (SDP), Predraga Kožula (HDZ) i Branislava Borenovića (PDP), dok su u ime Doma naroda Parlamenta BiH bili predloženi Marina Pendeš (HDZ), Sredoje Nović (SNSD) i Šefik Džaferović (SDA).

Sanja Vulić, šefica Kluba zastupnika SNSD-a, na pitanje zašto su bili protiv osnivanja komisije koja će provesti natječaj, odgovorila je da je to stav kluba te da “ne dopuštamo da nova većina pozicionira svoje ljude pred izbornu kampanju”.

Kazala je da je sastav povjerenstva neprihvatljiv.

– To treba učiniti nova većina i novi saziv Sabora – dodao je Vulić.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, odgovorio je da su oni opozicija i da je onaj tko predloži povjerenstvo trebao osigurati većinu.

– Upravo smo dobili dnevni red. Nitko nas nije konzultirao – istaknuo je Špago.

Dodao je da se ponašaju oporbeno jer se biraju kadrovi ove parlamentarne većine.

Ustavni sud BiH ocijenio je da su izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH 2023. godine, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH odlučivao je o apelaciji 32 zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a koji su tražili ocjenu ustavnosti članka 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

Osporavali su izmjene koje je tada nametnuo Christian Schmidt, a koje se odnose na to da je neprovođenje odluka visokog predstavnika kazneno djelo.

– U osporeni Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH dodan je osporeni članak 203a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine koji inkriminira ponašanje u kojem “službena osoba u organu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba ne primjenjuje, ne provodi, ne izvršava ili na drugi način ne poštuje odluku”. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ili tko onemogućuje ili na drugi način ometa primjenu, provedbu ili izvršenje takve odluke”.

Kontroverzni Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine nametnuo je Visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. srpnja 2023. godine.

Ustavni sud je utvrdio da članak 203.a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i članka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine sukladno članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članka 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, konkretne i predvidive, a propisana kaznenopravna zaštita usmjerena na legitimne pravne vrijednosti koje se odnose na očuvanje vladavine prava i funkcioniranje pravnog poretka Bosne i Hercegovine – priopćeno je nakon završetka dvodnevne sjednice Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda BiH. Hercegovine.

Prema tim odredbama koje je nametnuo Schmidt, pred Sudom BiH osuđen je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik RS-a i lider SNSD-a. Osuđen je na godinu dana zatvora, kaznu koju je otkupio, i šest godina zabrane obnašanja dužnosti.

Igor Dodik, organizacijski tajnik SNSD-a, potvrdio je da će na predstojećim izborima biti nositelj liste te stranke u Izbornoj jedinici 3 za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Kako je naglasio, velika mu je čast biti na čelu liste SNSD-a, za koju je naveo da je čine “ljudi od integriteta, obrazovani, iskusni i dokazani, te odani i posvećeni Republici Srpskoj”.

– Odavno sam navikao na obveze, davno prihvatio odgovornost. U izbornu utakmicu ulazimo da pobijedimo časno i dostojanstveno. Program, ideje, rad, principi, principi – napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

Dodao je kako će se “na politiku odgovarati politikom, na stavove stavovima, dok se na osobne napade neće uzvraćati na isti način, niti će se na uvrede odgovarati uvredama”.

– Respektiram sve koji će sudjelovati u toj utakmici. Smatram ih političkim suparnicima, a ne neprijateljima. Politiku sam učio od najboljih, od svog oca. Naučio sam kako pobjeđivati. Želim čistu i uvjerljivu pobjedu Banje Luke, Republike Srpske – rekao je Dodik.