Federalni zastupnik Damir Nikšić na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH uputio je pitanje Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike o izradi socijalne karte u Federaciji BiH, što je u više navrata najavljivano iz ovog ministarstva.

Svrha socijalne karte je “objediniti razbacane evidencije i dati jasan uvid u stvarne socioekonomske potrebe građana i kućanstava, tko je u potrebi, zašto, koje se mjere koriste i kakav je njihov stvarni učinak”.

Time se smanjuju preklapanja prava i mjera, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez odgovarajuće podrške.

Socijalna politika u FBiH više se neće temeljiti na nagađanjima nego na činjenicama.

Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine jer uvodi prijelaz s politike procjena i pretpostavki na politiku utemeljenu na činjenicama i pouzdanim podacima.

– U siječnju 2026. godine dopunjeni tekst Nacrta zakona dostavljen je Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH, svim federalnim ministarstvima, nadležnim federalnim upravama, zavodima… Nacrt je 2. veljače dostavljen Vladi FBiH na razmatranje – priopćeno je, između ostalog, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Nakon razmatranja u Vladi FBiH, tekst prijedloga zakona bit će upućen u Parlament FBiH.

Iznoseći kronologiju izrade socijalne karte, Ministarstvo je navelo da je Vlada FBiH 10.03.2025. godine imenovala međuresornu radnu skupinu za izradu Prednacrta zakona o jedinstvenoj metodologiji za izradu socijalne karte u FBiH. Zadaća Međuresorne radne skupine bila je izraditi prednacrt zakona u roku od tri mjeseca od donošenja odluke.

– Tekst prednacrta bio je javno dostupan na službenim stranicama ovog Ministarstva, zajedno s objašnjenjem ključnih instituta prava i standardiziranim obrascem za podnošenje primjedbi, čime je osiguran jednak i nediskriminirajući pristup informacijama svim zainteresiranim subjektima.

Kako se radi o zakonu čija primjena nije vezana isključivo za jedno upravno područje, već uključuje socijalnu politiku, fiskalno planiranje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, demografski razvoj, prostorno planiranje i druge segmente javne djelatnosti, njegova se izrada nije mogla ograničiti na uži institucionalni ili stručni krug – stoji u odgovoru Ministarstva.

Dodaju kako je predviđeno da sustav društvenih karti omogućuje prikupljanje, preuzimanje, razmjenu, povezivanje, obradu, analitičko korištenje i pohranu važnih društvenih, ekonomskih, obrazovnih, zdravstvenih, stambenih, demografskih, sigurnosnih i drugih karakteristika pojedinaca, kućanstava i lokalnih zajednica.

Projekt izrade socijalne karte u Kantonu Sarajevo, najavljivan kao ključni korak u reformi sustava socijalne zaštite i boljem planiranju davanja stanovništvu u stanju potrebe, ostao je gotovo u potpunosti neispunjen.

Iako su za angažirane stručnjake isplaćene naknade vrijedne desetke tisuća maraka, nema praktičnih rezultata – centralne baze podataka i jedinstvene evidencije socijalno ugroženih.

Socijalna karta je zamišljena kao jedinstvena statističko-informacijska baza koja bi sadržavala precizne podatke o socijalnom i ekonomskom statusu kućanstava i građana, omogućavajući učinkovitije utvrđivanje prava iz socijalne zaštite i bolju raspodjelu socijalnih davanja.

Predviđeno je da metodologija obuhvati detaljno evidentiranje prihoda, materijalnih i nematerijalnih uvjeta života, kako bi se utvrdilo tko stvarno pripada socijalno ugroženoj kategoriji.

Vlada KS je još 2018. i 2019. godine formirala radnu grupu i utvrdila metodologiju, a isplaćene su značajne naknade stručnjacima angažiranim na projektu.

Među njima su Žarko Papić (5.600 KM za 2019. i 3.500 KM za 2020.), Dino Nikšić (9.500 KM za 2019. i 6.000 KM za 2020.), te Mirnes Telalović, Fahrudin Memić, Fikret Zuko i Suada Buljubašić, kojima su isplaćeni slični iznosi. Ukupno je na naknade za izradu socijalne karte potrošeno 65.837 KM.

Međutim, ključni korak projekta – prikupljanje i obrada podataka s terena – nikada nije realiziran.

Vedrana Vujović, zastupnica u Skupštini KS, ranije je pitala Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i raseljena lica i izbjeglice KS u kojoj je fazi ovaj projekat, a kazali su da nisu provedene nikakve aktivnosti u cilju realizacije projekta „Socijalne karte u KS“.

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS ranije je potvrđeno da je terensko istraživanje izostalo, dijelom zbog pandemije, ali i zbog administrativnih i političkih problema.

Sve aktivnosti trenutno su zaustavljene, a Vlada KS nikada nije dala jasan odgovor kada će i da li će projekat biti nastavljen.

Projekt je tako ostao “zamrznut” nakon isplate naknada vještacima, što je izazvalo kritike u Skupštini KS.

Miomirka Melank, zastupnica Naše stranke, u raspravi na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo spomenula je bivšeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića, implicirajući njegovu odgovornost za neizradu socijalne karte, što je naišlo na reakcije zastupnika koji tu tvrdnju smatraju neutemeljenom.

Jasmina Biščević-Tokić (SDA), bivša zastupnica u Skupštini KS, a sada zastupnica u Parlamentu FBiH, za Faktor je naglasila da Novalić nema nikakve veze s projektom, te da je za nejasnoće i neispunjene aktivnosti odgovorna tadašnja kantonalna uprava.

– Mislim da je zlonamjerna izjava da je Fadil Novalić kriv što socijalna karta nije napravljena u Kantonu Sarajevo. Osobno sam nekoliko puta u Skupštini KS dovodio u pitanje izradu socijalne karte i zašto smo izdvajali tolika sredstva, ali nismo imali rezultata.

Da bi zastupnica Melank dobila točan odgovor, morala je pitati svog stranačkog kolegu Edina Fortu, koji je tada bio premijer, za što su izdvojena ta sredstva, jer karta nikada nije napravljena? Da li se izdvajaju da bi se popravio nečiji lični budžet ili da bi građani KS imali koristi od toga? Netko je potrošio 70 tisuća KM, a nitko ništa. Pojedini članovi su u jednoj godini dobili 9.500 KM. Navikli smo da Fadil Novalić i SDA za sve krive Trojku, ali samo oni mogu nekoga optužiti na ovako sraman način – ističe Biščević-Tokić.

Projekt socijalne kartice u KS tako ostaje simbol političkih i administrativnih nesporazuma, dok građani, koji su trebali imati koristi od jasne i transparentne evidencije socijalno ugroženih, ostaju bez odgovora na pitanje šta je s utrošenim sredstvima i kada će kartica konačno biti izdata.

I dalje su otvorena pitanja o troškovima, izboru stručnjaka i budućnosti projekta, a povjerenstvo i radna skupina, iako formalno formirani, praktički više ne funkcioniraju.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Zakon o metodologiji izrade socijalne karte i uputilo ga Vladi Federacije Bosne i Hercegovine na daljnje razmatranje i usvajanje.

Socijalna karta predstavlja jedan od najvažnijih sistemskih iskoraka u oblasti socijalne politike u Federaciji Bosne i Hercegovine jer uvodi prijelaz s politike procjena i pretpostavki na politiku utemeljenu na činjenicama i pouzdanim podacima. Riječ je o alatu koji omogućuje da se postojeći podaci, koje institucije već posjeduju, konačno povežu i iskoriste za donošenje pravednijih, učinkovitijih i financijski odgovornijih javnih politika, priopćeno je iz Ministarstva.

Socijalna iskaznica nije nova baza podataka, niti uvodi nova prava niti ukida postojeća. Svrha mu je objediniti razbacane evidencije i dati jasan uvid u stvarne socioekonomske potrebe građana i kućanstava, tko je u potrebi, zašto, koje mjere koriste i kakav je njihov stvarni učinak. Time se smanjuju preklapanja prava i mjera, ali i rizik da ranjive kategorije ostanu neprepoznate i bez odgovarajuće podrške.

Zakon definira socijalnu kartu kao integrirani informacijski sustav koji povezuje podatke iz oblasti socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i stambene politike, uz jasno propisanu podjelu nadležnosti između federalne, kantonalne i lokalne razine vlasti. Posebna pažnja posvećena je zaštiti osobnih podataka, pri čemu je zakonom propisano da se koriste samo oni podaci koje institucije već posjeduju, uz strogo poštivanje propisa o privatnosti i ograničavanje pristupa samo na ovlaštene institucije i svrhe.

Socijalna karta je od posebne važnosti u kriznim situacijama jer omogućuje brzo i precizno prepoznavanje ranjivih skupina te pravovremenu reakciju institucija. Ona je važna ne samo za socijalnu politiku, već i za tržište rada, demografsku politiku, obrazovnu i stambenu politiku jer bez pouzdanih podataka nije moguće planirati ozbiljne reforme, niti odgovoriti na izazove odlaska stanovništva i socijalne nejednakosti.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je kako je socijalna karta jedan od najvažnijih projekata koje je Ministarstvo pokrenulo.

– Ovo je najvažniji projekt Ministarstva rada i socijalne politike. Učinili smo sve što smo mogli; pripremio zakon, uspostavio jasnu metodologiju i ugradio jake mehanizme zaštite podataka. Sada očekujemo da socijalna iskaznica bude prepoznata kao prioritet. Usvajanjem ovog zakona stvorili bi se preduvjeti da se on konačno počne provoditi i da se socijalna politika u Federaciji BiH prestane temeljiti na nagađanjima i počne počivati ​​na činjenicama – kazao je Delić.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da društvo koje želi ostati i opstati mora znati gdje su mu stvarni problemi jer bez pouzdanih podataka nema pravednih odluka, samo dobrih namjera koje često promašuju cilj.