Brojke su zapanjujuće. Više od tri milijuna ljudi u Somaliji napustilo je svoje domove nakon što je razorna suša pogodila ruralne dijelove zemlje. Procjenjuje se da u ovoj istočnoafričkoj zemlji pomoć treba gotovo šest milijuna ljudi.

Dok američki predsjednik Donald Trump, koji negira klimatske promjene, svakodnevno dominira svjetskim medijima, ogromna humanitarna kriza izazvana sušom prolazi gotovo nezapaženo.

Od onih kojima je potrebna pomoć 1,85 milijuna su djeca, navodi yahoo.com

Posljedice četiri uzastopne neuspješne kišne sezone uništile su usjeve i ubile stoku u velikim dijelovima Afrike.

Iako su najgori uvjeti dosegli vrhunac u Somaliji, susjedne zemlje Etiopija i Kenija također trpe. Samo u Keniji više od dva milijuna ljudi suočava se s gladovanjem zbog suše zbog koje je stoka u stočarskim zajednicama osiromašena.

Islamic Relief je globalna humanitarna organizacija osnovana 1984. u Velikoj Britaniji koja pruža pomoć potrebitima u više od 40 zemalja, bez obzira na vjeru, etničku pripadnost ili podrijetlo.

Nedavno izvješće organizacije, pod naslovom “Hitna akcija potrebna za spašavanje života dok se teška suša pogoršava diljem Roga Afrike”, upozorila je da djeca koja su potražila pomoć u kampovima “pokazuju vidljive znakove pothranjenosti i iscrpljenosti”, navodi Associated Press.

Veliki gubitak stoke budi sjećanja na još jednu, još razorniju sušu koja je pogodila neke od istih zemalja koje su sada pogođene. Tijekom suše koja je trajala od 2020. do 2023. milijuni životinja uginuli su u dijelovima Kenije, Etiopije i Somalije.

Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda izvijestio je da je gotovo 10 milijuna stoke uginulo tijekom te dugotrajne suše. Uzgoj stoke čini 45 posto somalijskog bruto domaćeg proizvoda.

– Klimatske promjene uzrokuju sve češće ekstremne vremenske prilike na Rogu Afrike — ova najnovija suša dolazi dok se regija još uvijek oporavlja od najgore suše u 70 godina zbog uzastopnih neuspješnih kišnih sezona između 2021. i 2023., praćenih smrtonosnim poplavama, navodi se u izvješću Islamic Reliefa.

Somalija, Etiopija i Kenija proizvode samo 0,1 posto globalnih emisija ugljika, no ljudi tamo plaćaju najveću cijenu globalne klimatske krize.

– Uvjeti tijekom trenutne suše su izuzetno teški i izgledi su i dalje mračni. Situacija je očajna, ali bojimo se da najgore tek dolazi. Naši timovi diljem Somalije već su svjedoci uginuća stoke, nestašice vode i rastuće pothranjenosti. Mase ljudi napuštaju ruralna područja i odlaze u kampove gdje se nadaju pomoći, ali pomoći nema dovoljno za sve – rekao je Aliow Mohamed, direktor Islamic Reliefa za Somaliju.

U mnogim mjestima lokalne zajednice pridošlicama osiguravaju hranu i vodu, iako oni jedva da imaju dovoljno za sebe. Nadolazeći mjeseci su ključni, ističe Mohamed i ističe: “Moramo djelovati sada kako bismo spriječili da se ova suša pretvori u glad.”

Kenija i ostale zemlje istočne Afrike vrlo su izložene raznim oblicima ekstremnih vremenskih uvjeta, koje dodatno pogoršava zagrijavanje našeg planeta.

– Ranjivost Kenije na klimatske promjene pogoršavaju česte i intenzivne suše, oluje, poplave, toplinski valovi, podizanje razine mora, otapanje ledenjaka i zagrijavanje oceana, što dovodi do izravnog uništavanja bioloških sustava i prirodnih staništa, s ozbiljnim socioekonomskim posljedicama – zaključuje se u izvješću Nacionalnog vijeća za stanovništvo i razvoj.

Drugi po veličini grad u Keniji, Mombasa, suočava se s kombinacijom klimatskih prijetnji koje bi mogle preplaviti niske četvrti i ključne prometne rute, upozoravaju znanstvenici.

Poplave, gubitak mangrova i salinizacija vode ugrožavaju živote, sredstva za život i okosnicu kenijskog obalnog gospodarstva.

Somaliland je odbacio optužbe da je pristao smjestiti izraelske vojne objekte i preseliti raseljene Palestince iz Gaze u zamjenu za priznanje od strane Izraela.

Foreign Office je u četvrtak odbacio tvrdnje kao neutemeljene, rekavši da je njegov angažman s Izraelom bio “čisto diplomatski” i proveden “uz puno poštovanje međunarodnog prava”.

Izazov je došao kao odgovor na optužbe somalijskog predsjednika Hassana Sheikha Mohamuda, koji je za Al Jazeeru rekao da je Somaliland prihvatio tri uvjeta Izraela: preseljenje Palestinaca, uspostavu vojne baze na obalama Adenskog zaljeva i pridruživanje Abrahamovom sporazumu za normalizaciju odnosa s Izraelom.

Ranije ove godine počela su kružiti izvješća da je Somaliland zainteresiran za pomoć Izraelu u njegovom široko osuđivanom cilju etničkog čišćenja Palestinaca, dok su dužnosnici u Hargeisi inzistirali na priznanju.

Ministar vanjskih poslova Somalilanda rekao je da o tome nisu vođeni nikakvi razgovori, ali nije isključio tu mogućnost, za razliku od drugih zemalja za koje se priča da su od interesa za Izrael.

Javno je priznat samo posljednji uvjet, javlja Al Jazeera.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu potvrdio je u utorak da će se Somaliland pridružiti sporazumu, rekavši za američki medij Newsmax da želi “podržati demokratsku, umjerenu zemlju, muslimansku zemlju, koja se želi pridružiti Abrahamovom sporazumu”.

Izrael je prošlog tjedna postao prva zemlja koja je priznala Somaliland kao neovisnu državu, okončavši više od tri desetljeća neuspješne pokušaje separatističke regije Somalije.

Predsjednik Somalilanda Abdurrahman Mohamed Abdullahi, poznat kao Cirro, planira službeni posjet Izraelu u nadolazećim tjednima, prema Khanu, izraelskom javnom servisu.

Izvori su rekli Khanu u srijedu navečer da bi se posjet mogao dogoditi već u drugom tjednu siječnja, tijekom kojeg bi se Abdullahi službeno pridružio Abrahamovom sporazumu.

Netanyahu je prvo pozvao Cirroa tijekom video poziva u kojem je najavio uzajamno priznanje.

Predsjednik Somalije upozorio je da izraelsko priznanje “nije samo diplomatska gesta, već paravan za specifične, visoke izraelske strateške ciljeve”.

Ustvrdio je da će Izrael “odnijeti svoj problem Gaze” na Rog Afrike i opisao taj potez kao otvaranje “kutije zla u svijetu”.

Motivi Izraela za iznenadno priznanje Somalilanda ostaju nejasni, iako analitičari ukazuju na strateški položaj regije na ulazu u Crveno more, nasuprot jemenskih Hutija, koji su nametnuli pomorsku blokadu brodovima povezanim s Izraelom prije prekida vatre u Gazi uz posredovanje SAD-a i ispalili projektile na Izrael.

Prema izvješću Instituta za studije nacionalne sigurnosti, izraelskog think tanka, u studenom, “teritorij Somalilanda mogao bi poslužiti kao isturena baza” za obavještajno praćenje Hutija i “platforma za izravne operacije” protiv njih.

Hutiji su ranije ovog tjedna rekli da bi svaka izraelska prisutnost bila meta, što je bivši šef obavještajne službe Somalilanda, Mostafa Hassan, rekao da predstavlja objavu rata.

Čini se da je ministar vanjskih poslova Somalilanda u srijedu umanjio regionalnu zabrinutost, rekavši za izraelski i24NEWS da dok neke zemlje “osjećaju da će uspostavljanje odnosa s Izraelom uzrokovati njihovu propast”, takvi strahovi su neutemeljeni.

Priznanje je izazvalo veliko zgražanje diljem Somalije, s desecima tisuća ljudi koji su 30. prosinca izašli na ulice u Mogadišu, Baidoi, Dhusamarebu, Las Anodu i drugim gradovima, mašući somalijskim zastavama i zahtijevajući jedinstvo.

Više od 50 zemalja osudilo je potez Izraela, dok su Afrička unija i Europska unija poručile da treba poštivati ​​teritorijalni integritet Somalije.

Unatoč reakciji, predsjednik Somalilanda je u novogodišnjoj noći izrazio uvjerenje da će “mnogo više nacija uskoro službeno priznati Republiku Somaliland”.

Regija je proglasila neovisnost od Somalije 1991. tijekom građanskog rata, ali nikada nije osigurala međunarodno priznanje, unatoč tome što je zadržala vlastitu vladu, valutu i vojsku.

Somalija i dalje tvrdi da je Somaliland dio njezinog teritorija.

Odluka Izraela da prizna Somaliland je nelegitimna i neprihvatljiva, rekao je turski predsjednik u utorak.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji sa svojim somalijskim kolegom Hassanom Sheikhom Mohamudom u Istanbulu, Recep Tayyip Erdogan rekao je da je u Somaliji postignut značajan napredak u sigurnosti unatoč raznim sabotažama od strane onih koji ne žele da se Somalija ponovno digne.

Turska planira započeti operacije bušenja 2026. godine, rekao je Erdogan, dodajući da će te aktivnosti značajno doprinijeti dobrobiti somalijskog naroda.

Ankara je svojoj floti dodala dva nova broda za dubinsko bušenje, dodao je.

Dok se Somalija suočava s prijetnjama svom teritorijalnom integritetu i suverenitetu, osjetila je potporu Turske i turskog naroda, rekao je Mohamud.

Dodao je da je agresivan stav izraelskog premijera Netanyahua protiv teritorijalnog integriteta Somalije neprihvatljiv.

Izrael je u petak priznao otcijepljenu regiju Somalije, Somaliland, kao neovisnu suverenu državu.

Somaliland, koji nije dobio službeno priznanje od proglašenja neovisnosti od Somalije 1991., djeluje kao de facto neovisna administrativna, politička i sigurnosna cjelina, pri čemu središnja vlada ne može uspostaviti kontrolu nad regijom, a njezino vodstvo ne može osigurati međunarodno priznanje neovisnosti.

Somalijska vlada odbija priznati Somaliland kao neovisnu državu, smatra ga sastavnim dijelom svog teritorija i svaki izravni sporazum ili angažman s njim smatra kršenjem suvereniteta i jedinstva Somalije.