Proračun institucija Bosne i Hercegovine usvojen je i u Domu naroda, čime su stvoreni uvjeti da on stupi na snagu – kazao je danas ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Amidžić ističe da su “najveća vrijednost proračuna ljudi na koje se taj novac odnosi”.

– Najveći dio proračuna odnosi se na plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno 1.162.000.000 KM, a povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi 125 milijuna konvertibilnih maraka, s obzirom na to da će se primjenjivati veća osnovica i da ćemo retroaktivno svim zaposlenicima u institucijama isplatiti veće plaće po toj osnovi od 1. siječnja 2026. godine – kazao je. Amidžić.

Napominje da je procedura usvajanja proračuna krenula prije godinu dana, ali da premijer Federacije BiH nije prisustvovao sjednicama Fiskalnog vijeća, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme.

– Kašnjenje je izazvalo Fiskalno vijeće, a nakon što je usvojen proračun je otišao na Predsjedništvo, gdje ga je Bećirović porazio i držao ga dva mjeseca da se kiseli, bez ikakvog objašnjenja zašto se proračun ne kreće dalje i zašto zaposlenici institucija neće dobiti ono što im sljeduje – rekao je.

Amidžić napominje da usvojeni proračun u potpunosti odgovara dokumentu koji je izdalo Ministarstvo financija i trezora, te da nakon “mjesečnog gunđanja” u njemu nije promijenjeno niti jedno slovo.

Istaknuo je da u proračunu nema iznosa za BHRT ili sedam institucija kulture.

– Razlog tome nije nečiji hir, već ne postoje zakonske pretpostavke da postanu proračunski korisnici, jer nemamo donesenih zakona koji bi to omogućili – dodao je Amidžić.

Proračun institucija Bosne i Hercegovine usvojen je i u Domu naroda, čime su stvoreni uvjeti da on stupi na snagu – kazao je danas ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Amidžić ističe da su “najveća vrijednost proračuna ljudi na koje se taj novac odnosi”.

– Najveći dio proračuna odnosi se na plaće i naknade zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno 1.162.000.000 KM, a povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosi 125 milijuna konvertibilnih maraka, s obzirom na to da će se primjenjivati veća osnovica i da ćemo retroaktivno svim zaposlenicima u institucijama isplatiti veće plaće po toj osnovi od 1. siječnja 2026. godine – kazao je. Amidžić.

Napominje da je procedura usvajanja proračuna krenula prije godinu dana, ali da premijer Federacije BiH nije prisustvovao sjednicama Fiskalnog vijeća, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme.

– Kašnjenje je izazvalo Fiskalno vijeće, a nakon što je usvojen proračun je otišao na Predsjedništvo, gdje ga je Bećirović porazio i držao ga dva mjeseca da se kiseli, bez ikakvog objašnjenja zašto se proračun ne kreće dalje i zašto zaposlenici institucija neće dobiti ono što im sljeduje – rekao je.

Amidžić napominje da usvojeni proračun u potpunosti odgovara dokumentu koji je izdalo Ministarstvo financija i trezora, te da nakon “mjesečnog gunđanja” u njemu nije promijenjeno niti jedno slovo.

Istaknuo je da u proračunu nema iznosa za BHRT ili sedam institucija kulture.

– Razlog tome nije nečiji hir, već ne postoje zakonske pretpostavke da postanu proračunski korisnici, jer nemamo donesenih zakona koji bi to omogućili – dodao je Amidžić.

Srđan Amidžićministar financija i trezora Bosne i Hercegovine (BiH), prije političkog angažmana na državnoj razini, godinama je gradio poslovnu mrežu s kolegom Sinišom Kurtešom, danas njegovim savjetnikom u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, i Draganom Mikerevićem, bivšim premijerom Republike Srpske (RS).

Njihove poslovne veze i posao razvijali su se zajedno s Amidžićevim političkim usponom, piše CIN.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrili su da su Amidžić i Kurteš suvlasnici pet tvrtki iz oblasti konzaltinga, financijskih usluga, osiguranja i posredovanja u BiH i jedne u Švicarskoj. Amidžić je sve dionice prenio na Kurteša bez i uz naknadu, a posljednji put tri mjeseca prije nego što ga je imenovao svojim savjetnikom u Ministarstvu financija.

On u imovinskim knjigama koje je 2014. i 2019. godine, na početku i na kraju zastupničkog mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), dostavio Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (CIKBH) nije prijavio četiri poduzeća.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani dužnosnici dužni su SIP-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju imovinu i imovinu članova uže obitelji čija je vrijednost veća od 5.000 KM.

CIK ne provjerava sadržaj imovinskih knjiga, niti postoji sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

Na općim izborima 2014. godine Amidžić je izabran za zastupnika u NSRS. U imovinskom kartonu koji je dostavio CIK-u na početku mandata u Narodnoj skupštini RS-a, Amidžić se nije izjasnio da je suvlasnik konsultantske kuće A&K Konsalting, iako je to bio dužan učiniti.

On je formalno napustio ovo poduzeće sedam dana nakon što je CIK-u predao imovinski list.

A&K Consulting prvi je zajednički projekt Amidžića i Kurteša, kolega s banjalučkog Ekonomskog fakulteta. Amidžićev udio je bez naknade prenesen na Kurteša. Nakon toga su prihodi tvrtke višestruko porasli.

Suradnja se nastavlja 2015. godine kroz mikrokreditno društvo FinCredit koje su osnovali s Draganom Mikerevićem, njegovim sinom Dejanom i tvrtkom Finrar.

Amidžić nije prijavio suvlasništvo u FinCreditu u imovinskom kartonu popunjenom na kraju mandata u Narodnoj skupštini RS-a 2019. godine.

Bio je suvlasnik do 2023. godine kada je svoj udio za 1,5 milijuna maraka prepisao na Kurteša. Tijekom godina poslovanja FinCredit bilježi višemilijunski rast prihoda.

Poslovno partnerstvo Amidžića i Kurteša prošireno je na tvrtku Smart Solution, a potom i na osiguravajuće društvo Euros osiguranje.

Oni su te tvrtke osnovali 2015. godine, neposredno prije nego što je Amidžić imenovan za zamjenika gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića, tada stranačkog kolege iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Na ovoj funkciji bio je pet godina.

Već 2016. Amidžić i Kurteš su vlasništvo nad firmom Smart Solution prenijeli na Euros osiguranje za 2 KM.

Amidžić se u dokumentima Euros osiguranja posljednji put spominje 2019. godine, kada je imao pet posto udjela. Nakon što je izbrisan iz vlasničke strukture, udio Siniše Kurteša porastao je za pet posto. Iz sudske dokumentacije u koju su novinari CIN-a imali uvid nije se moglo utvrditi kada je tačno Amidžić dao ostavku u firmi i za koju naknadu je prepisao svoj udio.

U godinama nakon toga, Euros osiguranje ostvaruje višemilijunske prihode i preuzima vodeću poziciju unutar grupe tvrtki koje povezuju Amidžića, Kurteša i Mikerevića.

U zajedničkim projektima sudjelovala je i Amidžićeva supruga Vanja. Iste godine kada su osnovani Smart Solution i Euros osiguranje, postala je suvlasnica brokerske kuće Finos, zajedno s Kurtešom, Dejanom Mikerevićem, Sretenom Kesićem, Nebojšom Torbicom i Nemanjom Gojšinom.

Po prokušanom receptu kasnije je promijenjena vlasnička struktura Finosa jer je Vanja Amidžić svoj udio prenijela na Kurteša. Time je dodatno ojačao kontrolu nad tvrtkama koje su godinama bile povezane s obitelji Amidžić, navodi CIN.

U 2017. godini poslovna suradnja Amidžića i Kurteša proširena je i izvan granica Bosne i Hercegovine. S Predragom Đuraševićem osnovali su tvrtku Perfect’eau Sàrl u Švicarskoj koja se bavi sanitarnim i toplinskim instalacijama. Amidžić i Kurteš imali su po 25 posto udjela, a Đurašević 50 posto. Prema dostupnim podacima, Amidžić je 2021. godine izašao iz vlasništva, a njegov udio je prebačen na Kurteša. Četiri godine kasnije tvrtku je napustio i Kurteš, a Đurašević je sada jedini vlasnik.

Amidžić 2019. nije prijavio da je suvlasnik švicarske tvrtke, kao ni suprugin udio u Finosu.

U kolovozu 2023. godine postao je državni ministar financija i trezora BiH, a mjesec dana kasnije Kurteš je imenovan njegovim savjetnikom.

U imovinskim kartonima koje je 2014. i 2019. godine dostavio CIK-u BiH, Amidžić je naveo da on i supruga posjeduju po jedan stan. Iako su 2019. godine imali udjele u pet tvrtki, prijavio je samo suvlasništvo u Euros osiguranju.

Podaci iz imovinske knjige koju je dostavio 2021. pokazuju da je prije dolaska na mjesto ministra prijavio vlasnički udio u FinCreditu, stan u Banjoj Luci i kredit. Za suprugu je uknjižio stan i vlasništvo u tvrtki Finos.

U izjavi koju je predao 2023. godine prilikom preuzimanja ministarske funkcije naveo je suvlasništvo stana u Banjoj Luci, suvlasništvo u FinCreditu i suvlasništvo supruge u Finosu. Obojica su iste godine svoje udjele prenijeli na Kurteša.

Time je prekinuta poslovna povezanost obitelji Amidžić s tvrtkama koje su obilježile njihovo poduzetničko razdoblje.

Pola godine je izbjegavao razgovor sa novinarima CIN-a o svojoj imovini.

Iako je Amidžić – dok je bio zastupnik, dogradonačelnik i vijećnik – bio suvlasnik više tvrtki, to se prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a ne smatra sukobom interesa, jer nije obnašao funkciju direktora niti je bio član uprave ili nadzornog odbora tvrtke.

Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno će saslušati ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) u vezi s načinom trošenja sredstava tekuće proračunske rezerve, te predstavnike institucija Bosne i Hercegovine kojima su ova sredstva dodijeljena, Miru Pekić, zamjenicu predsjedavajućeg ovog povjerenstva i predstavnika PDP u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kazali su za Faktor.

– Ministar Amidžić je odgovoran za ispunjavanje uvjeta sadašnjih korisnika pričuve. Iako kaže da postupa po zahtjevima, mislim da mora kontrolirati zakonitost. Iz tekuće pričuve dali su 1,5 milijuna KM za nabavku dezinfekcije na graničnim prijelazima, 1,5 milijuna KM za neke ugovorne obveze. Pa tekuća pričuva služi za hitne i nepredviđene slučajeve, a njima se popravlja proračun tamo gdje nije dobro planiran.

Dali su po 1.000 KM iz tekuće pričuve za sve uposlene u institucijama BiH, a garantiram da su te institucije, barem većina, imale vlastita sredstva za isplatu ove jednokratne pomoći. To nije namjena proračunske rezerve – rekao je Pekić.

Kazala je da Komisiju zanima koja je pravna osnova za dodjelu novca, odnosno ispunjavanje takvih zahtjeva.

– Koristi li se tekuća pričuva za nepredviđene stvari ili za popravak proračuna tamo gdje nije dobro isplaniran ili dogovoren. To je također igranje sa Saborom. Izvješća o tekućoj pričuvi samo prolaze kroz Sabor, primaju se na znanje, formalno, a revizija je prema njima blaga – dodao je Pekić.

Naglasila je da je u 2023. godini iz tekuće pričuve različitim neprofitnim organizacijama raspoređeno 3,5 milijuna KM.

– Išao sam ih tražiti u Bosanski Brod. Nema ih. Oni koriste taj novac pred izbore, a toliko je onih kojima je stvarno potreban. Bilo je požara, poplava. Za katastrofalne poplave koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo ​​nije bilo puno, a novac se daje proračunskim institucijama – komentirao je Pekić.

Datum javne rasprave još nije određen. Pekić smatra da bi to moglo biti već ovaj mjesec, ili ne do kraja mandata.

Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra financija, potvrđeno je za Detektor.

Ista potvrda ranije je stigla i iz Federalnog tužiteljstva, pa se sada prijave protiv ministra Amidžića za govor mržnje, nakon uvreda na račun Zijada Krnjića, nalaze u tri pravosudne institucije. Odvjetnici za Detektor analiziraju procedure postupanja u takvim slučajevima.

Josip Aničić, bivši tužitelj Tužiteljstva Zapadnohercegovačkog kantona, navodi da bi Tužiteljstvo BiH trebalo postupiti u ovom predmetu, s obzirom da se radi o prijavi protiv visokopozicioniranog dužnosnika.

Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine propisano je da će se za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinitelj kaznenog djela koji je službena ili odgovorna osoba ili zaposlenik u državnoj instituciji ili tijelu koje se financira iz državnog proračuna kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

– Mjesto počinjenja krivičnog djela je mjesto gdje je počinitelj radio ili gdje je nastupila posljedica. Kod kaznenih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje ne možemo govoriti u smislu da je žrtva bila žrtva – da bi posljedice tog djela postojale dovoljno je to reći. Prema mjestu gdje je nastala šteta, stradale bi u cijeloj BiH – kaže Aničić za Detektor.

Iako u kantonalnim i entitetskim zakonima postoje odredbe koje tretiraju ovo kazneno djelo, s obzirom na to da se u ovom slučaju ne mogu sva tužiteljstva proglasiti nenadležnim, najlogičnije je, zaključuje Aničić, da predmet preuzme Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

Problem vidi u tome što ne postoji koordinacijsko tijelo između ovih institucija:

– S obzirom na to da Federalno tužiteljstvo nema prvostepenu nadležnost, ono ne može provoditi istrage, ali mogu kantonalna tužiteljstva. U slučajevima kada Tužiteljstvo BiH, na primjer, “prebaci” predmet kantonalnom tužiteljstvu, ne može ga vratiti Tužiteljstvu BiH. Čak i da ga vrati, nema tko odlučiti tko je glavni. Iako postoje neke provizije, to je u praksi neizvedivo. U svakom slučaju, netko mora biti glavni.

Tijekom rada u tužiteljstvu imao je, kaže, nekoliko predmeta u vezi s ovim kaznenim djelom, ali su samo u rijetkim slučajevima podignute optužnice.

– Dogodilo se to jer su se ljudi malo uplašili i onda priznali – kaže Aničić.

Odvjetnica Senka Nožica za Detektor objašnjava da će se nadležnom smatrati institucija koja postupa po prijavi.

– U slučaju prijava više tužiteljstava, onda na to upozorava osoba koja brani prijavljenu osobu. Ne postoji centralno mjesto gdje se čuvaju svi podaci o prijaviteljima, ne postoji takav vid suradnje između ovih institucija. Dakle, onaj tko je sposoban će raditi, a onaj tko nije – bit će proglašen nesposobnim. Scenarij u kojem će sva tri tužiteljstva postupati po istoj prijavi protiv iste osobe nije moguć. Nekoga će morati proglasiti nesposobnim da bi drugi radili – kaže.

Bivši sudac Suda BiH Branko Perić smatra da bi se ovaj postupak trebao voditi u Tužiteljstvu BiH, s obzirom da je ministar Srđan Amidžić uposlenik državne institucije:

– Pojavio se u tom svojstvu. S mjesta ministra počinio je djelo izazivanja nacionalne mržnje i nesnošljivosti koje postoji u svim kaznenim zakonima – kaže Perić za Detektor.

Mišljenja je da federalno izvješće treba proslijediti nadležnom tužiteljstvu.

– Ne mogu se formalno proglasiti nesposobnima, dužni su podnijeti nadležnoj instituciji. Sud se može proglasiti nenadležnim jer je podložan kontroli višeg suda, a tužiteljstva mogu, ali ne bi trebala, donositi formalne odluke o nenadležnosti – kaže Perić.

Hoće li i kako reagirati pravosudne institucije, teško je procijeniti, kaže za Detektor banjalučka analitičarka Tanja Topić, koja je i sama bila izložena govoru mržnje kada se našla na meti bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

– Čak smo na državnoj razini imali neke napade na ustavni poredak čiji su akteri bili visoki političari, pa je to zatvoreno i slučaj stavljen u prašnjavu ladicu. Tim slučajevima se pristupa jako selektivno i ne vjerujem da bi se moglo nešto pokrenuti. Hoće li pravosudne institucije reagirati, pokrenuti se s mrtve točke, teško je reći, pogotovo jer smo u izbornoj godini i tada se u “naše” ne dira – kaže Topić.

Upozorava da, iako nema previše slučajeva govora mržnje, vidi upotrebu klevete koja je, na njezino iznenađenje, procesuirana, čak iu slučajevima političkih moćnika.

U slučaju istupa ministra Amidžića, neprihvatljivim smatra izostanak reakcije javnosti u Republici Srpskoj, osim malog broja medija:

– Ali nismo mogli vidjeti nikakvu reakciju nevladinih udruga kojima je cilj reagirati na svaku naznaku govora mržnje. Mislim da su se svi povukli pred tim pragmatizmom, zapravo se vagalo što je bitnije, je li granični prijelaz otvoren, pa je pod važnošću tog događaja zanemaren strašni govor mržnje koji je došao iz usta državnog ministra – kaže Topić.

Amidžić prozvao Krnjića, stručnjaka Federacije u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje, musliman koji mrzi.

– U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i dosta Muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, a Srbe doživljava kao Židove u Drugom svjetskom ratu. Da može, vjerojatno bi sebi stavio žute zvjezdice na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda – rekao je Amidžić.

Iz Vijeća ministara BiH ranije je Detektoru potvrđeno da neće reagirati na Amidžićeve javne izjave usmjerene protiv Krnjića.

Na članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ne odnosi se Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji sadrži pravila i načela lijepog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika.

Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je danas Uputu za osiguranje 24 milijuna KM za provedbu Općih izbora 2026. godine, nakon što to očekivano nije učinio ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić iz SNSD-a.

Središnje izborno povjerenstvo BiH uputilo je 7. svibnja Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za osiguranje 24,23 milijuna KM za provedbu Općih izbora. Zakonski rok za osiguranje novca bio je 22. svibnja.

Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija BiH, koje je ranije nametnuo visoki predstavnik u BiH, propisano je da, ako ministar odbije izvršiti svoju obvezu, to treba učiniti zamjenik.

Ovo nije prvi put da Amidžić odbija ispuniti zakonsku obvezu, ali nikada zbog toga nije bio kažnjavan.

Opći izbori 2026. zakazani su za 4. listopada.

Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca objavio je novu kolumnu posvećenu Planu rasta povodom izjave ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) da BiH nitko ne daje milijun eura u novcu, već milijun eura u kreditima.

Amidžić je rekao da mu je priče o gubitku milijuna eura preko glave.

U kolumni pod naslovom “Cijena kiselog grožđa” Soreca nigdje ne spominje Amidžića, ali je iz nje jasno da je razlog SNSD-ov ministar.

Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.

– U poznatoj Ezopovoj bajci, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući da je ionako vjerojatno kiselo. Nevjerojatna je sličnost sve češćeg narativa u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim nedostatkom aktivnosti, neki pribjegavaju argumentu “kiselog grožđa”, sugerirajući da je za Bosnu i Hercegovinu beznačajan rizik od gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 milijuna eura.

Primjerice, navodi se da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta irelevantna jer su to “samo zajmovi”, a ne bespovratna sredstva. Takve su tvrdnje krajnje pogrešne.

Od ukupno 976,6 milijuna eura koliko je izdvojeno za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, 280,3 milijuna eura ili 548,21 milijun KM su isključivo bespovratna sredstva.

Ili da to stavim u određenu perspektivu. Naime, Nacrt godišnjeg državnog proračuna koji je usvojilo Vijeće ministara 21. svibnja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Dakle, dio Plana rasta koji čine grantovi iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbijanje takve podrške. U ovoj fazi Bosna i Hercegovina ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.

Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uvjetima koji daleko nadmašuju uvjete bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti ovim ulaganjima višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi zajmovi imaju maksimalno dospijeće od 40 godina, s izdašnim razdobljem počeka koji osigurava da otplata glavnice ne započne prije 2034. (pod pretpostavkom da se potrebni ugovori završe ove godine). U kombinaciji s iznimno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU pruža iznimno povoljnu financijsku ponudu. Ponuda koju druge zemlje u regiji uspješno koriste za postizanje dobrobiti za svoje građane.

Međutim, usred rasprava o kamatama i paketima vrijednim više milijuna dolara, važno je upamtiti da plan rasta nije samo stvar financijskog ulaganja. Financiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Agendi reformi osmišljeni su kao katalizator sveobuhvatne gospodarske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno europsko tržište.

Bosna i Hercegovina ima ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za poticanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.

Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izoliran, već je dio šireg okvira europske potpore. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru postojećeg IPA okvira za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu bespovratnu potporu putem drugih mehanizama, kao što je 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć u oporavku od razornih poplava 2024. Sveukupno, od 2020. EU je mobilizirao 2,4 milijarde eura ukupnih ulaganja za Bosnu i Hercegovinu, uz potporu od 820 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a i bilateralnih donatora.

Iza ove gomile brojki stoji činjenica da su Europska unija i njene zemlje članice i dalje daleko najveći davatelji potpore Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju.

Za razliku od bespomoćne lisice u Ezopovoj bajci, domaće vlasti zapravo imaju sposobnost iskoristiti dostupne prilike. Iako dosljedno pokazuje fleksibilnost u uzimanju u obzir složenih domaćih procesa donošenja odluka, Europska unija također djeluje prema strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme curi.

Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u Jedinstveno europsko tržište je sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji dopuštaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pristupanje SEPA-i znatno bi smanjilo troškove prekograničnih prijenosa novca, uključujući nove članice SEPA-e Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i EU. To su očite koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji.

Drugi test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebice donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.

Sada je krajnje vrijeme da se napreduje u finalizaciji Ugovora o zajmu i Ugovora o instrumentu, kao pravne osnove za isplatu sredstava iz Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u sklopu Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Ugovor o zajmu i Ugovor o instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgodu. I nikakvi izgovori o “kiselom grožđu” neće moći opravdati tužnu stvarnost da nerad ima visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine – napisao je Soreca.

Federalno tužiteljstvo zaprimilo je prijavu protiv državnog ministra financija i trezora Srđana Amidžića zbog govora mržnje, nakon uvreda na račun Zijada Krnjića, potvrđeno je za Detektor. Odvjetnici tvrde da unatoč mehanizmima za kažnjavanje takvih radnji, malo je vjerojatno da će se to dogoditi u ovom slučaju.

Iz Federalnog tužiteljstva potvrdili su da su zaprimili prijavu protiv visokog dužnosnika SNSD-a Amidžića zbog izjava nakon Krnjićevog odbijanja da odobri otvaranje graničnog prijelaza Bosanska Gradiška dok se ne dogovori raspodjela prihoda po subjektima Uprave za neizravno oporezivanje.

– Daljnje postupanje će se provoditi u skladu sa zakonskim propisima i nadležnostima Federalnog tužiteljstva FBiH – naveli su.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podnijelo je kaznenu prijavu Tužiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz Kaznenog zakona Federacije BiH.

Istovremeno, potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je Okružnom tužiteljstvu kaznenu prijavu protiv Amidžića zbog govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti.

U banjalučkom tužiteljstvu nisu mogli potvrditi da li je utvrđen slučaj.

Krnjića, eksperta Saveza u Upravnom odboru UIO, Amidžić je nazvao muslimanom koji mrzi.

– U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i dosta Muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, a Srbe doživljava kao Židove u Drugom svjetskom ratu. Da može, vjerojatno bi sebi stavio žute zvjezdice na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda – riječi su koje je izgovorio Amidžić.

Unatoč stvaranju slučaja, odvjetnici kažu da je vrlo malo vjerojatno da će biti podignute optužnice.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se Amidžićeva izjava može okarakterizirati kao govor mržnje, ali da je, smatra, važnije pitanje zašto se ovakvi slučajevi u BiH gotovo uopće ne procesuiraju.

“- Razlozi mogu biti višestruki, duboko sistemski – može biti politička kontrola nad pravosuđem. Progon visokopozicioniranog političara iz RS-a ili Federacije često se doživljava kao politički čin, a ne kao primjena zakona. Čini se kao da tužitelji izbjegavaju vruć krumpir kako ne bi ugrozili svoju karijeru. Godinama smo svjedoci da postoji kultura nekažnjivosti političara – govor mržnje od svih službenika rijetko završava optužnicom, a još rjeđe presudom – kaže.

Tužitelji se u postupcima često skrivaju iza teza da je teško dokazati namjeru ili da je riječ o političkom govoru koji je zaštićen slobodom izražavanja, upozorava profesor Trlin.

– Ukoliko Tužiteljstvo BiH ovaj put ozbiljno ne reagira, po mom mišljenju, to će samo pokazati da je govor mržnje u našoj zemlji postao profitabilna i nekažnjena politička strategija. Mislim da su građani BiH uglavnom shvatili tu poruku, nažalost – objašnjava Trlin.

Na ove izjave reagirala je Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini, navodeći da su takve huškačke izjave neprihvatljive i ne promoviraju atmosferu povjerenja. Upozoravaju da političari u Bosni i Hercegovini imaju odgovornost suzdržati se od retorike koja dovodi do podjela.

– Umjesto toga, trebaju se fokusirati na pružanje konkretnih koristi građanima – uključujući pitanja vezana uz neizravno oporezivanje i raspodjelu prihoda između entiteta, te održivo, dugoročno rješenje za osiguranje potpunog i predvidljivog funkcioniranja graničnog prijelaza Bosanska Gradiška – stoji u reagiranju.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, a sadašnji predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, kaže da su predrasude i stereotipi masovno rašireni u javnom prostoru.

– Govor mržnje je svojevrsna bolest. Govor ministra Amidžića dokazuje, prije svega, nekulturu dijaloga, obraćanja, a onda iza toga pokazuje da on nema političku kulturu, koja je sastavni dio života. To pokazuje njegov primitivizam i populizam, jer ako misli da će na ovaj način pridobiti simpatije birača, vara se. Kratkoročno da, ali dugoročno ne. Zato ne treba ozbiljno shvaćati njegov način komunikacije, to mu jedino preostaje da skrene pažnju na sebe – kaže Šehić..

U ovom slučaju, kaže Šehić, Središnje izborno povjerenstvo ne može reagirati, ali etička povjerenstva zakonodavne i izvršne vlasti, koja bi mogla sankcionirati takve postupke, svakako mogu. Među njima je i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

No, iz Vijeća ministara BiH potvrdili su da neće reagirati na Amidžićeve javne izjave usmjerene protiv Krnjića.

Na pitanje hoće li pokrenuti proceduru provjere eventualne odgovornosti, iz Vijeća ministara navode da rade u skladu s ustavnim i zakonskim nadležnostima, te da su “pojedinačne izjave članova Vijeća ministara BiH u domeni osobne odgovornosti”.

– Od 2013. godine u institucijama Bosne i Hercegovine na snazi ​​je Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji sadrži pravila i principe lijepog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika, kao i upoznavanje građana s ponašanjem koje imaju pravo očekivati ​​od državnih službenika. Ovaj kodeks se ne odnosi na članove Vijeća ministara BiH – stoji u odgovoru.

Ovakva odluka je, smatra Šehić, razočaravajuća s obzirom da smo u izbornoj godini, pa se, očekivano, zaoštrava i retorika na javnoj sceni.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da će ove godine fokus političara biti na takvim istupima.

– Kad dođe do ovakvih situacija, radi se zapravo o tome da je postalo važnije pljuvati jedni po drugima, ne mareći za posljedice. Time se fokus javnosti pomiče s krucijalnih problema na taj konkretan događaj. Općenito, ljudi koji imaju poluge moći i koji su u javnosti moraju njegovati kulturu dijaloga jer njihova riječ ima veću odgovornost od nas pojedinaca. Sloboda govora i izražavanja ne znači da svojim izjavama možemo bilo koga vrijeđati i ponižavati. Sloboda govora može ići dotle dok ne ugrožava integritet druge osobe ili drugog naroda, vjerske zajednice – kaže Vasić.

Izjava ministra Srđana Amidžića uslijedila je nakon nepostizanja dogovora o otvaranju novog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška. Uvjet za otvaranje graničnog prijelaza bio je da Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH usvoji pravilnik o unutarnjoj organizaciji UIO, na koji član Zijad Krnjić nije dao suglasnost na sjednicama Upravnog odbora, uvjetujući ga donošenjem novih koeficijenata za raspodjelu novca od PDV-a među entitetima.

Međutim, ovaj prijelaz je otvoren u večernjim satima 19. svibnja, nakon što je Ministarstvo sigurnosti BiH donijelo rješenje o preusmjeravanju prometa na novi granični prijelaz Bosanska Gradiška. Iz UIO su priopćili da se ne radi o privremenom otvaranju prijelaza, već “privremenom izmještanju postojećeg prijelaza Bosanska Gradiška na novu lokaciju”.

Ispunjavanje uvjeta za povlačenje novca iz Plana rasta Zapadnog Balkana ide malo po malo jer je dogovor da Plan rasta ne radi prije izbora. To se vidi iz aviona, ne može se sakriti, rekao je danas ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto komentirajući činjenicu da je Europska komisija odobrila 159 milijuna eura europskog novca Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok je BiH opet ostala bez novca.

– Danas smo u Vijeću ministara BiH dobili kratku informaciju od ministra Srđana Amidžića koji će predložiti dva sporazuma koje moramo ratificirati s EU. Amidžić je danas potvrdio da je jedan od ugovora u mišljenju entitetskih vlada. To ćemo dalje provjeriti gdje je proceduralno.

Radi se malo po malo jer je dogovor da se Plan rasta neće raditi prije izbora, to se iz aviona vidi, ne može se sakriti. Plan je odavno mogao ići u proceduru, ali ne postoji volja SNSD-a da se rade reforme jer plan funkcionira na način da „napravite određenu reformu i za nju se veže grupa mjera, zakona i cijena“ i onda bi morali odgovoriti narodu RS-a zašto neće dati stotine miliona KM za reforme koje ne žele – rekao je Forto (Naša stranka).

S njim se složio i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) koji je rekao da je “sve na vagi”.

– Nejasno je da ne ispunjavamo minimalne tehničke uvjete, a da dobivamo ozbiljna sredstva, ozbiljnija od onoga kako se RS zadužuje na berzama uz velike kamate – dodao je Konaković.

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) pak kaže da mu je priče o Planu rasta preko glave.

– Preko glave mi je tih priča “BiH će izgubiti milijardu eura europskog novca”. Nećemo izgubiti milijardu eura novca, nego milijardu kredita. Nitko nam ne poklanja milijardu eura, nego nam daje kredit od milijardu eura. Doduše, tu je 280 milijuna eura bespovratnih sredstava, ostalo je kredit, na način da nam kažu u koje stvari možemo to uložiti, da mi u ovom trenutku nemamo ni visinu kamata, ni način ni naknadu koju moramo platiti – rekao je Amidžić.

Rekao je da se, što se tiče EU i imovine Europske unije, slaže s uspostavom standarda u području prava i gospodarstva.

– Puno je veća korist od toga hoće li nam EU ove godine dati 200 milijuna eura kredita ili neće. Novac nije problem, postoji višak novca, kada niste visoko zaduženi onda vam nije problem osigurati financiranje. To ste imali priliku vidjeti kada je u pitanju Vlada RS, a Vlada FBiH je izašla na Londonsku berzu sa 800 miliona eura. Želim uspjeh, vjerujem da će završiti za investicijske projekte – stav je Amidžića.

Proračun institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu veći je od prošlogodišnjeg zbog povećanja iznosa za plaće bh. uposlenika. institucija za gotovo sto milijuna KM.

Zaposlenici će imati povećanu plaću, kao i naknade za topli obrok, prijevoz i godišnji odmor.

– Prijedlog proračuna odražava realnost. A realnost je takva da moramo obratiti pozornost na one najvažnije, a to su zaposlenici. Povećanje proračuna odnosi se prvenstveno na plaće radnika. Taj iznos je 130,8 milijuna KM.

Sve plaće bit će isplaćene po osnovici uvećanoj na 690 KM od 1. siječnja ove godine. Čim Dom naroda Parlamenta BiH usvoji usuglašeni tekst izmjena i dopuna Zakona o plaćama, stvorit će se pretpostavka da retroaktivno isplaćujemo plaće po toj većoj osnovici – kazao je ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić.

Kazao je da će topli obrok sa 12,6 KM biti povećan na 13,8 KM.

Povrat će ove godine iznositi 690,83 KM.

Amidžić je naveo da su zbog poskupljenja goriva povećane i naknade za prijevoz za 15 posto. Riječ je o povećanju sa 400 KM na 460 KM mjesečno, pojasnila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

– Bilo je još nekih stavki u proračunu. Postoje sredstva za obnovu prekograničnih mostova sa Srbijom i Hrvatskom. Drago mi je da je bilo razumijevanja za četiri miliona KM granta Nogometnom savezu BiH koji će biti usmjereni u izgradnju infrastrukture u RS i FBiH. Što se tiče Uprave za neizravno oporezivanje, osigurat će se sredstva za nastavak projekta uvođenja ncts sustava, čime će se smanjiti čekanja na graničnim prijelazima – dodao je Amidžić.

Pozvao je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i oba doma Parlamentarne skupštine BiH da usvoje proračun po hitnom postupku, iako je bio dužan dostaviti proračun u proceduru još prošle godine.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković također se osvrnuo na proračun, rekavši da je proračun u 2022. godini iznosio nešto više od milijardu KM, te da je u četiri godine porastao za gotovo 50 posto, odnosno za 500 milijuna KM. Tih 500 milijuna KM, dodao je, uglavnom znači povećanje plaća, ali i jačanje državnih institucija.

U proračunu nema ni BHRT-a ni institucija kulture.