starenje – EX YU VIJESTI

Znanstvenici su razvili novi biološki sat koji pokazuje koliko brzo organizam stari

admin — Fri, 05 Jun 2026 07:19:45 +0000

Znanstvenici su razvili novi biološki sat temeljen na aktivnosti gena koji točno procjenjuje biološku dob i rizik od smrtnosti te otkriva pokazatelje kroničnih bolesti. Iako ovaj alat ne može točno predvidjeti kada će netko umrijeti, pokazao se vrlo uspješnim u procjeni u kojoj se fazi života nalazi osoba ili životinja, kaže Znanstvena uzbuna.

Prema istraživačkom timu, algoritam temeljen na biomarkerima bit će koristan za analizu stopa biološkog starenja kod različitih vrsta, uključujući ljude, te za razumijevanje kada se proces ubrzava ili usporava.

Novi pristup mjerenju starenja

Trenutačni alati za procjenu biološkog starenja, takozvani epigenetski satovi, prate kemijske oznake na DNK koje se nakupljaju s godinama, ali nisu uvijek potpuno pouzdani. Novi sat je transkriptomičan, što znači da analizira molekule RNA koje nose genetske upute za stvaranje proteina.

Na taj se način utvrđuje koji su geni aktivni, a koji neaktivni, a kako se njihova aktivnost mijenja tijekom godina, ti podaci mogu poslužiti kao pokazatelj procesa starenja.

Istraživanje četiri vrste sisavaca

Jedna od ključnih inovacija ovog istraživanja je činjenica da su znanstvenici prikupili velik skup podataka za četiri vrste – miševe, štakore, makakije i ljude – te usporedili procese starenja kod životinja i različitih dijelova tijela.

– Starenje i vanjski utjecaji utječu na zdravlje i smrtnost, ali osnovni molekularni mehanizmi tih procesa još uvijek nisu dovoljno razjašnjeni – navode istraživači u svom radu.

– Razvili smo transkriptomske satove za kronološku dob i rizik od smrtnosti za više vrsta i tkiva, na temelju više od 11.000 uzoraka četiriju vrsta sisavaca. Time smo odgovorili na potrebu za biomarkerima starenja koji se mogu primijeniti na različite organe i vrste, a ujedno odražavaju zdravstveno stanje organizma – navodi se.

Što geni otkrivaju o starenju?

Istraživački tim otkrio je da su geni povezani sa zdravom diobom stanica i zacjeljivanjem rana pokazatelji sporijeg molekularnog starenja. S druge strane, geni povezani sa staničnim odumiranjem i upalnim procesima ukazuju na brže starenje i veću biološku starost.

Novi molekularni sat, prilagođen ovim nalazima, pokazao se vrlo točnim u procjeni sporijeg ili ubrzanog biološkog starenja, kao i rizika od smrtnosti. U uzorcima ljudske krvi procijenio je rizik smrtnosti jednako uspješno kao i najbolji postojeći epigenetski satovi.

Osim toga, identificirao je poznate čimbenike koji pridonose starenju, poput kroničnih bolesti, u životinjskim modelima i uzorcima tkiva ljudskih pacijenata.

Iznenađujuća sličnost između vrsta

Znanstvenike je iznenadila činjenica da su genetski pokazatelji starenja vrlo slični kod sve četiri promatrane vrste. Ta je dosljednost također potvrđena u različitim vrstama stanica, uključujući mišićne i krvne stanice.

– Isti geni povezani su sa starenjem, primjerice, u jetri i srcu štakora i ljudi – rekao je za Scientific American glavni autor studije, bioinformatičar Alexander Tyshkovskiy s Harvard Medical School.

– Iako stanice imaju potpuno različite funkcije i podrijetlo, još uvijek dijele iste biomarkere povezane sa starenjem – rekao je.

Uzrok, posljedica ili prilagodba?

Ove zajedničke značajke sugeriraju da biomarkeri mogu predstavljati stvarne pokazatelje starenja, iako još nije jasno doprinose li samom procesu starenja ili su njegova posljedica.

– Odavno je poznato da se s godinama povećava aktivnost gena koji štite stanice od stresa i reagiraju na njega, što više ukazuje na prilagodbu nego na uzrok starenja – napisao je u komentaru studije molekularni biolog João Pedro de Magalhães sa Sveučilišta u Birminghamu.

– Zbog toga ostaje nejasno pokreću li transkriptomski indikatori starenje, nastaju li kao njegova posljedica ili predstavljaju kompenzacijske mehanizme – rekao je.

Moguća primjena novog alata

Iako ne možemo izravno utjecati na većinu procesa starenja, određeni čimbenici poput prehrane, bolesti ili zagađenja mogu ubrzati ili usporiti naše biološke satove. Novi analitički alat mogao bi biti osobito koristan za ispitivanje učinaka različitih intervencija.

Moglo bi se koristiti za praćenje kako promjene u životnim navikama ili lijekovi utječu na biološko starenje, bez potrebe za dugotrajnim kliničkim ispitivanjima. No, važno je naglasiti da se radi o alatu za procjenu koji u mnogim slučajevima ne bi zamijenio klasično testiranje, već bi služio za ranu procjenu učinaka.

Znanstvenike čeka još puno posla na razvoju ove tehnike, uključujući dodatna testiranja na raznolikijim ljudskim populacijama i preciznije definiranje mjerenja starenja. Ipak, čini se da bi ovo moglo postati važan alat u istraživanju procesa starenja.

Istraživači vjeruju da su otkrili zajedničke obrasce biološkog starenja u različitim vrstama i tkivima.

– Ova studija otkriva očuvane obrasce i modularnu arhitekturu regulacije mortaliteta, pružajući okvir za kvantificiranje i ciljanje starenja staničnih podsustava u različitim vrstama i tkivima – zaključuju autori rada objavljenog u časopisu Nature.

Mislite da su ovo “najbolje godine”? Evo što kaže stručnjak

admin — Sat, 13 Dec 2025 21:38:19 +0000

Omiljeno predavanje prof. Laure Karstensen je ona u kojoj govori studentima na Sveučilištu Stanford da – suprotno onome što im se vjerojatno govorilo i u što su vjerovali – nisu u “najboljim godinama” svojih života, već dolaze mnogo kasnije. Profesorica psihologije i osnivačica Stanford Longevity Centera Laura Karstensen ističe da ne samo da su tinejdžerske godine i dvadesete najgore razdoblje u našim životima – s najvišim stopama usamljenosti, anksioznosti i depresije – nego i da griješimo kada mladima kažemo da su ovo njihove najbolje godine, prenosi RTS.

Istraživanje Laure Karstensen dosljedno pokazuje da počevši od srednjih dvadesetih ljudi počinju doživljavati manje negativnih emocija. To ne znači da imaju češće ili intenzivnije pozitivne emocije, već da se njihova emocionalna ravnoteža poboljšava kako stare.

Trebamo li se veseliti starosti?

Postoje mnoge stvari koje ne treba voljeti kod starenja, napominje prof. Karstensen u intervjuu koji je dala časopisu Time. Fizički nije ugodno, ali emocionalno jest.

– Ne postoji savršena faza u životu – uvijek postoje kompromisi. Kad si mlad i jadan, i fizički si na vrhuncu, i to je divno. Imati neograničenu budućnost također je uzbudljivo. Stariji ljudi to nemaju, ali imaju osjećaj za fokus i ono što im je u životu važno. Postoji taj kontrast između fizičke vitalnosti i emocionalnog bogatstva, a događa se na različite načine u različitim fazama – objašnjava profesor.

S godinama gradimo bolje emocionalno iskustvo. Zadovoljniji smo svojim odnosima i mirniji sami sa sobom. Također, kako starimo, prestajemo toliko mariti za trivijalne stvari koje su nas izluđivale ranije u životu.

– Osim toga, što se kognitivne obrade tiče, doslovno smo skloniji vidjeti, čuti i zapamtiti pozitivne informacije nego negativne – dodaje profesor.

Stariji ljudi nisu sretniji, ali se značajno smanjuje ljutnja, tuga, strah i tjeskoba. Zato se kaže da se emocionalna ravnoteža popravlja s godinama – nismo sretniji, ali naš emocionalni život postaje bogatiji.

Kada dolazi do ove promjene?

Provedeno je veliko longitudinalno istraživanje koje se bavi ovim problemom, a rezultati pokazuju da su dvadesete najgore. Zatim dolazi do određenog smanjenja negativnih emocija do četrdesete i pedesete godine.

Emotivno gledano, šezdesete i sedamdesete su vrhunac života. Stoga se smatra da se glavna promjena događa između 40. i 60. godine života.

Još jedno pouzdano otkriće povezano je s onim što nazivamo prosocijalnim ponašanjem – u osnovi davanjem i činjenjem stvari za druge ljude. Stariji su ljudi skloniji prosocijalnom ponašanju i osjećaju se bolje kada to čine, pa daju više i dobivaju više zauzvrat.

Mit o sukobu generacija

Jedna od iznenađujućih spoznaja o starenju koje je prof. Karstensen je također da stariji ljudi vole mlađe te da po prvi put u ljudskoj povijesti, budući da živimo duže, imamo relativno ravnomjernu raspodjelu godina u populaciji, što omogućuje kombiniranje vještina, snage i ambicija mladih s prosocijalnošću, iskustvom i emocionalnom ravnotežom starijih ljudi.

Mnogo je zabrinutosti zbog starenja društava: da će stariji ljudi smanjiti produktivnost, da će biti teret i tako dalje.

– Dokaza za to ima vrlo malo – ističe profesorica, “ali ne može se poreći da postoji nesklad između načina na koji živimo, društvenih politika i struktura koje nas vode kroz život i duljine života”.

Svijet su gradili mladi za mlade

Današnje generacije rađaju se u svijetu koji su doslovce izgradili mladi za mlade – od znanja pronađenog u knjižnicama medicinskih fakulteta do visine stepenica kojima se svakodnevno penjemo. Ciljani korisnik je mlada osoba i to je jedan od razloga zašto postoji toliko problema povezanih sa starenjem.

– Kako bi trebalo izgledati obrazovanje kad doživimo 100 godina i radimo do 80? Kako bi obitelji trebale razmišljati o definiciji obitelji, koja se dugo smatrala nuklearnom obitelji? Sada većina obitelji ima barem tri ili čak četiri generacije koje žive u isto vrijeme. Tko je odgovoran za koga i kada dajemo financijsku potporu našoj djeci? Trebamo li čekati dok ne umremo? Pa, ako ćete umrijeti sa 100 godina, vaša djeca moraju čekati do 80. da, primjerice, naslijede obiteljsku imovinu – naglašava profesor.

Međugeneracijska suradnja

Međugeneracijska suradnja nešto je o čemu nedovoljno razmišljamo, napominje dr. Laura Karstensen. Uglavnom smo razdvojeni po godinama, tako da mladi nemaju starije za prijatelje. Imamo rodbinu, tako da komuniciramo samo između generacija unutar obitelji.

Jedan od načina da se te veze povežu jest da ljudi različite dobi rade zajedno na nečemu što treba riješiti — da postoji neka vrsta zajedničkog izazova, bilo da se radi o distribuciji hrane, izgradnji društvenog centra ili nečemu gdje se ljudi okupljaju i rade zajedno na projektu.

Višnje i sva čuda koja čine protiv starenja

admin — Tue, 26 Jul 2022 17:37:55 +0000

Višnje su izvrstan izvor beta-karotena (provitamin vitamina A), što znači da pružaju prirodnu zaštitu od sunčevih zraka.

Osim toga, ovaj provitamin djeluje kao antioksidans, podstiče imunitet, ima povoljan uticaj na kožu i oči i djeluje antikancerogeno.

Višnje mogu da se nazovu i “moždanom hranom”, jer su odlične za očuvanje zdravlja mozga, a pogotovo pamćenja. Ovo kiselkasto voće djeluje i protiv upalnih procesa, umanjuje bolove sportista nakon napornih treninga, isto kao i simptome artritisa i gihta. Sok od višanja bitno umanjuje nivo mokraćne kiseline koja je čest uzrok nastanka bolova u zglobovima.

Zahvaljujući biljnom pigmentu – antocijaninu, višnje su prirodni lijek koristan u prevenciji srčanih bolesti, anemije i kancera. Redovna konzumacija višanja može da umanji rizik od nastanka dijabetesa, a zbog niskog sadržaja šećera, potpuno su bezbjedne i za ishranu oboljelih od šećerne bolesti.