Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine vrijeme kao da je stalo.

Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa bi trebala biti negdje na jugu, na osunčanom hercegovačkom kršu.

Plave zone su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često dožive stotinu godina u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u suradnji s National Geographicom, identificirajući pet mjesta na planetu koja su pravi “džepovi dugovječnosti”.

U svijetu ih je pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.

Ako pogledamo našu državu, možemo slobodno reći da je Hercegovina „Plava zona“ Bosne i Hercegovine.

Statistički podaci statističkih agencija već godinama potvrđuju isti trend: stanovnici hercegovačkih općina u prosjeku žive nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje.

Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke općine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa čak i 90 godina.

Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji Hercegovinu čine idealnom za dug život:

Mediteranska prehrana na domaći način: Maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija, već nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: Regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D koji je ključan za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “tvrdoglavost”: Ne treba zanemariti genetski kod, ali ni specifičan mentalitet – hercegovački humor i druženje uz kavu, koji su najbolji lijek protiv samoće i stresa.

Rad u vinogradu i masliniku (prirodno kretanje)

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje s ponosom nosi titulu „grada dugovječnosti“, to je nedvojbeno Ljubuški.

Ovaj grad na Trebižatu već godinama drži neslužbeni rekorder po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika.

Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem stotog rođendana na ovim prostorima. Mještani u šali kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nitko nikamo ne žuri.

Dok dugovječnošću dominira jug, planinska područja poput Romanije i okolice Sarajeva također imaju svoje “rekordere”.

Dugovječnost se tamo pripisuje čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima, no hercegovački krš ipak ostaje neupitan ukupnim prosjekom.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca, u prosjeku oko pet do šest godina više, piše Večernji list.

Federalni zavod za statistiku objavio je podatke o registraciji cestovnih motornih vozila u 2025. godini. Kako se navodi u izvješću, u 2025. godini registrirana su ukupno 794.942 vozila, što je za 1,8 posto više u odnosu na 2024. godinu, kada su registrirana ukupno 781.084 vozila.

Od toga 85,6 posto odnosi se na osobna vozila, 9,2 posto na teretna vozila, a 5,2 posto na ostale kategorije vozila.

Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila, 6,9 posto je u kategoriji do pet godina, 32,8 posto u kategoriji od šest do 15 godina, dok je 60,3 posto starijih od 15 godina.

Također, ukupno je registrirano 11.094 vozila starosti do godinu dana, dok je registrirano 479.290 vozila starijih od 15 godina.

Je li Bosna i Hercegovina svojevrsno odlagalište automobila ili groblje automobila? O tome smo razgovarali sa Mirzetom Sarajlićem, sudskim vještakom saobraćajne struke.

– Činjenica da je više od 60 posto vozila starije od 15 godina prvenstveno je odraz ekonomskog standarda, ali i duboke nesigurnosti uzrokovane globalnim geopolitičkim previranjima i nedavnim sukobima. Ti su čimbenici destimulirali građane da ulažu u modernizaciju privatne flote. Ipak, sa stanovišta struke, moramo naglasiti da vozila stara 15 godina, uz redovito i stručno održavanje, još uvijek posjeduju zadovoljavajuću razinu uporabne kvalitete i tehničke ispravnosti za naše prometne uvjete – kaže Sarajlić.

Iako otrovni plinovi čine samo jedan posto ukupne emisije ispušnih sustava, problem u Bosni i Hercegovini je prostorna koncentracija.

– Na relativno malom teritoriju, posebno u urbanim središtima sliva poput Sarajeva, Zenice i Banje Luke, imamo kritičnu masu velikog broja registriranih vozila. Često zanemarujemo opasnost od istrošenosti guma i kočionih mehanizama. Te su nanočestice dovoljno male da prodiru duboko u dišni sustav, uzrokuju astmu i teške kronične bolesti, što je direktna posljedica pretjerane frekvencije prometa – smatra naš sugovornik.

Koštaju li stariji automobili više od novijih? S obzirom da cijene goriva rastu, to je ovih dana vruća tema.

Inženjer Sarajlić smatra da je poskupljenje goriva idealna prilika da se ljudi okrenu drugim ekološkim prijevoznim sredstvima, da izbjegnu odlazak u trgovinu automobilom, kako svako domaćinstvo ne bi imalo dva ili tri automobila.

– Tehnički gledano, konvencionalna vozila te starosti ne troše dramatično više goriva, prosjek od pet do sedam litara na 100 km i dalje je standard. Problem nije tehnologija, već statističko opterećenje. Prosječno kućanstvo danas ima dva automobila.

Iako je gorivo poskupjelo za oko 20 posto, vidljivo je da građani još nisu spremni žrtvovati osobni komfor. Kao struka, rješenje vidimo u promjeni paradigme kretanja: korištenje bicikla i romobila za svakodnevno kretanje tijekom proljeća i ljeta. To nije samo ekološka poruka, već civilizacijski iskorak ka zdravijem društvu i smanjenju urbane gužve – kaže inženjer Sarajlić.

Prema njegovim riječima, rješenje bi bilo u električnim automobilima, ali to je “daleko”.

– Mali broj električnih vozila u Bosni i Hercegovini izravna je posljedica visokih početnih troškova nabave, ali i neadekvatne politike poticaja i nerazvijene mreže punjača, što u kombinaciji s ekonomskom neizvjesnošću drži kupce fokusiranima na provjerene, konvencionalne tehnologije – zaključuje Sarajlić.