Dok Savezno ministarstvo trgovine slavi “statistički trijumf” nad inflacijom, ekonomski analitičari tvrde da vlasti žive u paralelnoj dimenziji u kojoj se kozmetičko zaključavanje cijena prodaje kao ekonomski prosperitet.

Tko je u pravu – vlast koja u poskupljenju hrane od 1,1 posto vidi spas za kućne proračune ili struka koja upozorava da su građani i dalje žrtve nerealno visokih cijena i nedostatka sustavnih mjera?

Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića smanjene za 1,1 posto, što predstavlja izravno rasterećenje kućnih budžeta, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

Analiza Federalnog ministarstva trgovine pokazuje da je projekt “Zaključane cijene”, kojim je obuhvaćeno 100 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, te odluka o ograničenju maksimalne cijene pšeničnog kruha na 4 KM po kilogramu, dao mjerljiv doprinos stabilizaciji tržišta i ublažavanju inflatornih pritisaka, posebno u segmentu prehrane.

Mjere su, kako tvrde u Federalnom ministarstvu trgovine, djelovale kroz dva ključna mehanizma.

Prvo, izravno su utjecali na proizvode koji čine značajan dio potrošačke košarice, zaustavljajući ili usporavajući rast njihovih cijena.

Drugo, posredno su utjecali na tržišno ponašanje trgovaca i proizvođača kroz discipliniranje marži i usporavanje prijenosa povećanih troškova na krajnje potrošače.

– Restrikcija cijena pšeničnog kruha posebno je djelovala stabilizirajuće. Pekare i trgovci koji su prodavali kruh po cijenama iznad 4 KM/kg morali su ih uskladiti s propisanim maksimumom, dok je za one koji su već poslovali ispod tog nivoa mjera spriječila nova poskupljenja. Time je zaustavljen rast cijena jednog od osnovnih prehrambenih proizvoda i dodatno zaštićen standard građana – kažu u Ministarstvu.

Tvrde da je istovremeno proširenjem liste “Zaključane cijene” na 100 proizvoda omogućen znatno širi obuhvat prehrambenih i higijenskih potrepština, čime je postignut kumulativni učinak na segment potrošnje koji najviše utječe na svakodnevni život građana.

– Ipak, važno je naglasiti da, iako ove mjere imaju vidljiv utjecaj na cijene hrane, one ne obuhvaćaju sve kategorije koje sudjeluju u ukupnoj inflaciji, poput energenata, goriva, stanovanja i usluga – ističu u Ministarstvu.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor je oštro kritizirao tvrdnje Federalnog ministarstva trgovine o uspješnosti u borbi protiv inflacije, nazvavši ih životom u drugoj dimenziji gdje se kozmetičko “zaključavanje” cijena lažno predstavlja kao ekonomsko blagostanje.

Gavran je istaknuo da je pad cijena od 1,1 posto statistička varka koja se temelji na visokoj osnovici iz prethodnog razdoblja, dok su troškovi života i dalje nerealno visoki, a pravih sustavnih mjera i potpore domaćoj proizvodnji nema.

Rezultati potvrđuju da su mjere Federalnog ministarstva trgovine bile pravovremene i učinkovite. Ostvarili su glavni cilj – stabilizirali su cijene proizvoda od najveće važnosti za svakodnevni život građana, ublažili inflatorne pritiske i spriječili daljnje poskupljenje osnovnih životnih namirnica, hvale se u federalnoj Vladi.

– Ministarstvo trgovine inače živi u jednoj drugoj dimenziji gdje je zabrana rada nedjeljom genijalna i donosi blagodat svima, dok tzv. zaključavanje cijena magično ruši inflaciju (iako sam naziv kaže zaključavanje, a ne smanjenje cijena).

Dakle, nema smisla komentirati stvarnost kada je puno ljepše i lakše usporediti podatke od prije sto godina i onda mudro zaključiti da su od kamenog doba do danas svi mogući parametri bolji nego prije. Naravno, cijene se neće uspoređivati ​​s, recimo, razdobljem od prije pet godina kada su bile puno niže, ali će se naći neki kratki trenutak, iako su, primjerice, goriva privremeno pala, pa možete statično maštati da cijene generalno padaju… – ističe Gavran.

I dok u Federalnom resornom ministarstvu s ponosom ističu kako su njihove mjere opravdane, unatoč izazovima na međunarodnim tržištima i inflatornim pritiscima koji još uvijek postoje u Europi te da je inflacija u Federaciji BiH usporena na 3,9 posto, Gavran tvrdi da ozbiljne mjere nisu poduzete, pa nisu mogle ni dati rezultate.

– A one neozbiljne koje su poduzete, poput zaključavanja cijena prema listama želja trgovaca ili “ograničavanja” marži na razinu koja odgovara trgovcima i distributerima goriva, omogućuju enormno bogaćenje. Jedino lažno usporavanje inflacije koje imamo je u smislu da stopa postaje niža jer je osnovica viša pa cijene i dalje rastu, a statistički to izgleda blaže. Ili ovulacije cijena goriva privremeno dovode do statističkog usporavanja. Bitnih poboljšanja nema.

Cijene su i dalje nerealno visoke, troškovi života i dalje rastu, nadležni i dalje pričaju sami o sebi. Nitko ništa ne poduzima po pitanju robnih rezervi i rezervi goriva, kontrole cijena, podrške domaćoj proizvodnji, sankcioniranja zlouporaba tržišnog položaja i ekstraprofita… – zaključio je Gavran.

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2025. godini, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, rođeno je 16.312 djece, više nego u 2024. godini, kada je rođeno 15.375 djece.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska u 2025. godini rođeno je 8.825 djece, što je manje u odnosu na 2024. godinu, kada je bilo 9.227 živorođene djece.

Najčešća ženska imena koja daju djeci rođenoj u 2025. godini u Federaciji BiH su Merjem, Sara, Asja, Esma, Hana, Amina, Lejla, Una.

Inače, Marija je bilo ime majke Poslanika Isusa, a ona je jedina žena koja se imenom spominje u Časnom Kur’anu, u kojem postoji cijela jedna sura nazvana po njoj.

Supruga poslanika Ibrahima zvala se Sara, za koju kažu da je bila najljepša žena na svijetu, dok se Asya bint Muzahim ili Asya, žena faraona u islamu, smatra jednom od najplemenitijih žena u povijesti čovječanstva.

Najčešća muška imena koja se daju djeci rođenoj 2025. godine u Federaciji BiH su Hamza, Ali, Ahmed, Davud, Omar, Amar, Harun, Imran, Adian, Adin.

U manjem bh. entitetu RS najčešća ženska imena upisana u matične knjige rođenih su Milica, Sofija, Dunja, Marija, Teodora, Nađa, Anastasija, Mila, Katarina, Ana.

Najčešća muška imena su Vasilije, Lazar, Luka, Stefan, Jovan, Pavle, Dušan, Matej, Aleksa, Nikola.

Kritike ekonomske politike Vlade Federacije BiH uputio je federalni zastupnik SDA Salko Zildžić, optužujući aktualnu vlast za ozbiljne propuste koji urušavaju domaći gospodarski sustav.

U svom priopćenju Zildžić navodi da se u entitetu trenutno odvija “ekonomski autogol stoljeća i fiskalna sabotaža vlastite ekonomije”. Tvrdi da su službeni statistički pokazatelji potpuno suprotni onome što izvršna vlast prezentira javnosti.

Zildžić u svojoj publikaciji pravi izravnu usporedbu između dva bosanskohercegovačka entiteta, ukazujući na nelogičnosti u punjenju proračuna i poreznim opterećenjima.

– Federacija BiH – s duplo većom ekonomijom, značajno većim brojem stanovnika i većim poreznim opterećenjem plaća od 36,5 posto – u prva četiri mjeseca 2026. bilježi nominalni pad i ubire manje prihoda, dok RS s nižim poreznim opterećenjem plaća od 31 posto puni fondove i bilježi povijesni rast – kaže Zildžić.

Zildžić iznosi podatke o naplaćenim doprinosima za prva četiri mjeseca ove godine, ističući da su to poražavajući podaci za Federaciju BiH.

– Porezna uprava FBiH od doprinosa prikupila milijardu i 970 milijuna KM. Na prvi pogled ogroman novac. Ali istina se krije u minusu – riječ je o nominalnom padu od čak 79,7 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine! Istovremeno, Porezna uprava RS-a, uz znatno manju osnovicu, bilježi naplatu doprinosa od 971,7 milijuna KM, što za njih predstavlja čist financijski plus i rekordan rast od 102 milijuna KM ili fantastičnih 12 posto – navodi.

Postavljajući pitanje kako je moguće da entitet s manjom bruto osnovicom i nižim poreznim opterećenjem bilježi toliki rast dok Federacija “krvari milijune”, Zildžić odgovornost prebacuje na Vladine odluke o minimalnoj plaći i pratećim mjerama.

– Zato što je ova Vlada preko noći populistički proglasila minimalnu plaću, a onda svjesno kalkulirala, odugovlačila i odgađala donošenje popratnih davanja za poslodavce punih šest mjeseci. Cijena bahatosti i zakašnjelih mjera ne mjeri se samo markama, već i ljudskim sudbinama – kazao je Zildžić.

Kao ključni dokaz pogoršanja ekonomske situacije Zildžić navodi službene podatke Porezne uprave FBiH o broju zaposlenih u posljednje dvije godine.

– Na dan 31. prosinca 2024. imali smo 551.440 zaposlenih. Godinu dana kasnije, 31. prosinca 2025., taj broj je pao na 545.404 radnika. Uklonili ste više od 6000 radnih mjesta u jednoj godini! Negativan trend nastavljen je i ove godine, pa prema posljednjim podacima od 1. svibnja 2026. godine u Federaciji je svega 542.449 radnika – kazao je.

Iz ovih pokazatelja Zildžić izvodi zaključak o ukupnom gubitku radnih mjesta i izravnoj financijskoj šteti za javna sredstva.

– Za nepune dvije godine Vlade Trojke Federacija BiH trajno je izgubila točno 8.991 radno mjesto! Hiljade naših građana otjerano je na biroe ili izvan granica ove zemlje. Zbog ovog gubitka žive radne snage proračun i fondovi Federacije svaki mjesec gube blizu 6 milijuna KM izravnih prihoda, što je samo za prva četiri mjeseca ove godine neto gubitak od 24 milijuna KM – kaže zastupnik.

Zildžić ocjenjuje da ovakvi koraci ne predstavljaju ekonomsku politiku, već “plansko uništavanje porezne baze i tjeranje gospodarstva u sivu zonu i neoporezovana plaćanja”. Dodaje i kritike na račun zakona o unutarnjoj trgovini.

– Kada tome dodamo nepromišljeno uvođenje neradne nedjelje, čime je trgovinama u RS direktno poklonjen granični promet, slobodno možemo reći da je napravljena ekonomska katastrofa -.

Na kraju priopćenja Zildžić je poručio o vladajućoj koaliciji i rastu javnog duga, uspoređujući sadašnje stanje s ranijim razdobljima.

– ‘Tko su ti ljudi – za koga rade?’ Ovo je onih jedanaest stranaka koje su nam ponosno prodale Denisa Bećirevića u miraz i naslijedile 3 milijarde novih zaduženja u FBIH (za trećinu toga smo mogli izgraditi brzu cestu Žepče-Tuzla, za pola autocestu Žepče-Tuzla, a za drugu polovinu autocestu Tuzla-Orašje), to su isti oni koji su u samo zadnje dvije godine doveli nekadašnjeg privrednog giganta Federacije BiH i Hercegovine, do stanja gdje RS sve više počinje ličiti na “Zapad” a ne tako davno bio je mali miš za FBIH. Ako želite produžiti borbu za jaču RS i slabiju FBIH, nastavite podržavati Denisa Bećirevića i njegovih 14 hakova za ekonomiju Federacije BiH – zaključio je Zildžić.