Samo sedam tužitelja na više od 1200 slučajeva – sustav koji je trebao biti udarna šaka protiv korupcije i organiziranog kriminala sada puca pod teretom vlastite nadležnosti. Tužiteljstvo Federacije BiH otvoreno poručuje: bez hitnih zakonskih izmjena POSKOK neće moći dati rezultate u razumnim rokovima.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog kriminala i međukantonalnog kriminala (POSKOK), koji djeluje pri Tužiteljstvu Federacije BiH, suočava se, kako sami ističu, s velikim brojem predmeta koje osam tužitelja ne može riješiti u razumnom roku.

Stoga je Tužiteljstvo Federacije BiH sredinom travnja uputilo inicijativu Ministarstvu pravde Federacije BiH i zatražilo pokretanje izmjene zakona koji regulira nadležnost Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK).

Ovim izmjenama bitno bi se smanjio broj predmeta koji bi bili u nadležnosti POSKOK-a, koji je godinu dana nakon formiranja doslovno zatrpan predmetima preuzetim od kantonalnih tužiteljstava.

Čini se da su kantonalna tužiteljstva iskoristila priliku i sve predmete koji su godinama “skupljali prašinu u ladicama” predala POSKOK-u.

Iz analize koju je uradilo Tužiteljstvo FBiH proizlazi da mnogi od tih predmeta ne zaslužuju biti u Posebnom odjelu – po težini djela, po pribavljenoj protupravnoj koristi, odnosno pričinjenoj šteti, zaprijećenoj kazni.

Prema analizi, koju su proslijedili Ministarstvu s prijedlogom izmjena zakonskih rješenja, procijenjeno je da će se broj predmeta koji su trenutno u njihovoj nadležnosti prepoloviti.

Tvrde da s velikim brojem predmeta, od kojih mnogi “ne zaslužuju” da ih tretira ovaj odjel, već kantonalna tužiteljstva, ne mogu biti efikasni.

Trenutno sedam tužitelja radi na 1.200 predmeta, što znači da svaki tužitelj procesuira 150 predmeta, što je puno s obzirom na rokove.

A što kaže članak 25. Zakona koji govori o nadležnosti Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK).

U stavku prvi je navedeno da je Posebni odjel suda stvarno i mjesno nadležan za najteža kaznena djela propisana Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Prije svega, riječ je o radnjama udruživanja radi činjenja kaznenih djela i organiziranom kriminalu, uključujući sve radnje koje počini organizirana kriminalna skupina. U njegovu nadležnost spadaju kaznena djela terorizma, kao i djela usmjerena protiv ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine.

Nadalje, Posebni odjel bavi se predmetima koji se odnose na korupciju i zlouporabu službenih dužnosti, uključujući kaznena djela davanja mita, kao i djela protiv gospodarstva, poslovanja, sigurnosti platnog prometa i poreznog sustava.

Ovo se posebno odnosi na slučajeve kada su počinitelji službene ili odgovorne osobe koje imenuje ili potvrdi Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije BiH ili Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH.

Također, nadležnost se utvrđuje kada imovinska korist ili pričinjena šteta prelazi iznos od 100.000 KM.

Posebni odjel nadležan je i za pojedina kaznena djela protiv pravosuđa – poput davanja lažnog iskaza, sprječavanja dokazivanja, povrede tajnosti postupka, otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka i nezakonitog postupanja suca – ali samo ako su ta djela povezana s prethodno navedenim oblicima teških kaznenih djela.

Osim toga, zakonom je propisano da se nadležnost Posebnog odjela može proširiti i na druga kaznena djela koja su u međusobnoj vezi s navedenim djelima, odnosno kada se vode u jedinstvenom kaznenom postupku prema pravilima o spajanju postupaka.

U Tužiteljstvu Federacije BiH smatraju da neki predmeti nisu smjeli završiti na njima, te da je cenzus od 100 tisuća KM trebalo povećati na pola milijuna KM.

Kako se procjenjuje, povećanje imovinskog cenzusa utjecalo bi na smanjenje broja predmeta za najmanje 300.

Ističe se da bi te izmjene obuhvatile i neutemeljene prijave, te bi bilo 200 slučajeva manje.

U proteklih godinu dana POSKOK je podigao osam optužnica, no u velikim slučajevima poput afere čeka se epilog “raspon”“Aerodrom” “Donja Jablanica” “Autoceste FBiH”.

Iako smo ministra pravde Federacije BiH Vedrana Škobića pitali što će biti s inicijativom i kako će se Ministarstvo očitovati, odgovor nismo dobili, jer ministar nije bio raspoložen razgovarati s Faktorom dok ne istražimo temu i ne napišemo tekst o informacijama koje iz Federalne uprave policije i drugih agencija “cure” u medije.