Dok se svijet bori s ubrzanim načinom života i stresom, u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine vrijeme kao da je stalo.

Statistika neumoljivo pokazuje: ako želite doživjeti duboku starost, vaša adresa bi trebala biti negdje na jugu, na osunčanom hercegovačkom kršu.

Plave zone su specifične regije u svijetu u kojima ljudi žive znatno duže od prosjeka, često dožive stotinu godina u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Koncept je popularizirao istraživač Dan Buettner u suradnji s National Geographicom, identificirajući pet mjesta na planetu koja su pravi “džepovi dugovječnosti”. U svijetu ih je pet: Sardinija u Italiji, Okinawa u Japanu, Ikaria u Grčkoj, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji.

Ako gledamo BiH, slobodno možemo reći da je Hercegovina „Plava zona“ Bosne i Hercegovine.

Statistički podaci statističkih agencija već godinama potvrđuju isti trend: stanovnici hercegovačkih općina u prosjeku žive nekoliko godina duže od svojih sugrađana u unutrašnjosti zemlje. Iako cijela BiH bilježi porast udjela starijeg stanovništva, hercegovačke općine prednjače po broju osoba starijih od 85, pa čak i 90 godina.

Domaća mediteranska prehrana: maslinovo ulje, smokve, raštika i čaša domaćeg crnog vina (blatine) nisu samo tradicija, već i nutritivni štit za srce i krvne žile.

Sunce i vitamin D: regija s najvećim brojem sunčanih sati u zemlji prirodni je rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju.

Genetika i “tvrdoglavost”: ne treba zanemariti ni genetski kod ni specifični mentalitet – hercegovački humor i druženje uz kavu najbolji su lijek protiv samoće i stresa.

Radovi u vinogradu i masliniku: prirodno kretanje i tjelesna aktivnost doprinose dugovječnosti.

Ako bismo morali izdvojiti jedno mjesto koje s ponosom nosi titulu „grada dugovječnosti“, to je nedvojbeno Ljubuški.

Ovaj gradić na Trebižatu godinama je neslužbeni rekorder po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Gotovo svake godine mediji zabilježe proslavu barem stotog rođendana na ovim prostorima. Mještani u šali kažu da je tajna u kombinaciji čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nikamo ne žuri.

Dok dugovječnošću dominira jug, planinska područja poput Romanije i okolice Sarajeva također imaju svoje “rekordere”. Dugovječnost se tamo pripisuje čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima, no hercegovački krš i dalje ostaje neupitan u ukupnom prosjeku.

Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca – u prosjeku oko pet do šest godina duže.

Prema nedavno objavljenim nacionalnim podacima, u Litvi ima oko šest puta više žena nego muškaraca među osobama od 100 i više godina, prenosi Anadolija.

Početkom godine Litva je imala 428 stogodišnjaka, uključujući 368 žena i 60 muškaraca, pokazali su podaci Centra za registraciju, prenosi LRT.

– Razlika je zaista impresivna – rekla je Migle Tomkuviene, istraživačica u Centru za životne znanosti Sveučilišta u Vilniusu, ukazujući na biološke i bihevioralne čimbenike koji stoje iza duljeg životnog vijeka žena.

Napomenula je da ženski hormon estrogen pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, koje su, prema podacima Instituta za higijenu, činile 50,8 posto svih smrtnih slučajeva u Litvi 2024. godine.

Žene su općenito sklonije održavanju zdravijeg načina života i izbjegavanju štetnih navika, dodala je.

Tomkuviene se također osvrnula na evolucijsku “hipotezu o baki”, koja sugerira da bi žene mogle živjeti dulje kako bi pomogle u brizi za unuke i podržale obiteljski opstanak.

Istraživanja pokazuju da je genetika odgovorna za otprilike 20 posto dugovječnosti, iako procjene mogu biti i do 50 posto, rekla je, naglašavajući da način života i okoliš ostaju determinante.

Tjelesna aktivnost, prehrana, kvaliteta sna, mentalno blagostanje, kvaliteta zraka i izloženost bolestima ili ozljedama određuju očekivani životni vijek.

– Ako su vam roditelji bili dugovječni, možete očekivati ​​da ćete i sami dugo živjeti, pod uvjetom da taj genetski potencijal ne potkopate nezdravim načinom života – rekla je.

Znanstvenici su identificirali određene gene povezane s dugovječnošću, uključujući one koji poboljšavaju popravak DNK, omogućujući stanicama da dulje pravilno funkcioniraju. Međutim, takvi geni odgovorni su samo za mali dio ukupnih ishoda životnog vijeka.

Najstariji stanovnik Litve nedavno je napunio 110 godina.

Dok neki istraživači nagađaju da bi ljudi jednog dana mogli doživjeti 150 godina, Tomkuviene je rekao da trenutno potvrđeni maksimalni životni vijek ostaje oko 120 godina.

Dodala je da bi napredak u personaliziranoj medicini i preventivnom pregledu mogao produljiti očekivani životni vijek – godine života proživljene bez ozbiljnih bolesti ili invaliditeta, koji trenutno u Litvi prelaze 60 godina.

Aleksandra Pandurević, članica Glavnog odbora SDS-a, objavila je nove podatke za koje tvrdi da pokazuju još jedan primjer krađe na izborima za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Pandurević je istakla da je na jednom biračkom mjestu u Bratuncu glasalo 60 umrlih stogodišnjaka.

– Mnogi od vas su, vjerujem, čuli za Ikariju, grčki otok stogodišnjice. Mediteranska i zdrava hrana put je do dugovječnosti. Ali, niste znali da u našoj zemlji postoji općina stogodišnjaka. Sudeći po biračkim spiskovima, iz Bratunca je – navela je Pandurević na Facebooku.

Kako je dodala, za važeći birački popis nadležni su Središnje izborno povjerenstvo (SIP) i Općinsko izborno povjerenstvo (OIK).

– Nije dovoljno da OIK za šest mjeseci predoči popis birača, već mora po službenoj dužnosti provjeriti njegovu točnost u Glavnoj službi. Glavna služba je dužna IDEEA-i dostaviti sve podatke o umrlima. Također, ako obitelj nije prijavila nečiju smrt, neka sama pokrene upravni postupak – dodala je Pandurević.

Tolika količina neažurnosti, indolentnosti, teško da je slučajna, kao što nije slučajna ni glad za mrtvima na 13 biračkih mjesta, istaknula je.

– Nije slučajno da je samo na jednom biračkom mjestu, na biračkom popisu, 60 mrtvih. Vrijeme je da svi odgovorni u lancu odgovaraju – napisala je Pandurević.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH je 31. prosinca prošle godine donijela odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS-a na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

Izbori će se održati 8. veljače 2026. godine.

Odluka je donesena nakon što je Apelacijski odjel Suda BiH odbio žalbe SNSD-a i SDS-a na prethodnu odluku SIP-a o poništenju prijevremenih izbora na 136 biračkih mjesta zbog niza nepravilnosti na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a održanim 23. studenog.