Hoće li borci u Federaciji BiH dobiti dugo očekivani borački dodatak prije oktobarskih izbora moglo bi se znati već sljedećeg tjedna.

Parlamentarna većina u Federaciji BiH, kako saznaje Faktor, pokušava riješiti “rajske muke” i zakazati hitnu sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj bi razmatrali zakone koji u ladicama čekaju parlamentarnu proceduru.

Faktor doznaje da su pregovori parlamentarne većine u FBiH u tijeku i da se pokušava dogovoriti dnevni red te da bi sudbina ove sjednice trebala biti poznata u petak.

Sve što se događa u Vladi FBiH i Parlamentu FBiH još jednom je samo potvrdilo staru formulu domaćeg političkog opstanka – socijalni mir i empatiju prema najosjetljivijim kategorijama najlakše je “naći” neposredno pred otvaranje biračkih mjesta.

Dragan Mioković, zamjenik predsjednika Kluba Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, potvrdio je za Faktor da su točne informacije da su pregovori oko sazivanja hitne sjednice u toku.

Na upit je li točna informacija da je Vlada Federacije BiH povukla neke zakone iz redovne procedure i vratila ih u hitnu proceduru, a među njima je i Prijedlog zakona o boračkom dodatku, Mioković je potvrdio da jest, te da bi na dnevnom redu trebao biti i set zakona o elektronskim uslugama i plaćanjima koji je usvojio Dom naroda FBiH.

Riječ je o zakonima koji su ranije usvojeni u Zastupničkom domu FBiH, ali je HDZ imao amandmane u Domu naroda, pa se sada Zastupnički dom mora ponovo izjasniti o tim amandmanima. Riječ je o Zakonu o platnim uslugama, Zakonu o elektroničkom novcu, Zakonu o računima za platni promet, Zakonu o bankama (izmjene), Zakonu o mikrokreditnim organizacijama (izmjene) i Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga (izmjene).

Na pitanje Faktora da li je točno da će na dnevnom redu biti imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, Mioković je rekao da je moguće da će ta točka biti na dnevnom redu, ali da Naša stranka to neće podržati.

Mirsad Zaimović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da je čuo da su u toku pregovori oko sazivanja hitne sjednice, ali da nije siguran hoće li do sjednice i doći.

Ističe da je dobio informaciju, neprovjerenu, da je Vlada FBiH povukla zakone iz procedure, da bi ih ponovo vratila u Parlament, ali sada pod oznakom hitno.

– Nisam optimista, vidjet ćemo što će biti – kaže Zaimović.

Politička matematika u Federaciji BiH ponovno se zakomplicirala oko datuma održavanja 30. sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja je već bila zakazana pa odgođena, dok je novi termin još uvijek nepoznat.

Predsjedavajuća Doma Azra Okić kazala je da su pregovori o održavanju sjednice u tijeku, ali da se još ne može govoriti o konkretnom datumu.

Ujedno je za Faktor naglasila da u ranije utvrđenom dnevnom redu nije bio izbor sudaca Ustavnog suda BiH, ali da to ne znači da se dnevni red ne može naknadno proširivati ​​– što u političkom prijevodu obično znači da je sve moguće, ali ništa nije dogovoreno.

Podsjetimo, blokada u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine nastala je upravo oko izbora dvoje sudaca Ustavnog suda BiH. Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastupničkog doma završilo je svoj dio posla i za prvorangirane kandidate predložilo Ankicu Artuković i Dženatu Omerdić.

I tu, kao i obično, počinje ono famozno političko “ali”.

Naša stranka je na konferenciji za novinare priopćila da neće podržati ove kandidate, navodeći kao razlog postojanje mogućeg sukoba interesa. HDZ BiH inzistira da se izbor sudaca mora provesti do kraja, dok SDP, barem prema dosadašnjim porukama, nema suštinskih primjedbi – posebno kada je riječ o kandidatu Omerdiću, inače šefu kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

Izbor dvoje sudaca Ustavnog suda BiH, po izboru Federacije BiH, aktualan je ovih dana zbog odlaska sudaca Valerije Galić i Mirsada Ćemana u mirovinu.

Stoga je 18. lipnja zasjedalo nadležno tijelo Zastupničkog doma Federalnog parlamenta, odnosno Komisija za izbor i imenovanja. Na temelju prijave kandidata na natječaj prethodno je utvrđena rang lista.

Među 29 anketiranih, najviše bodova ocijenjena je Katica Artuković, dok je na drugom mjestu Dženeta Omerdić.

Prema proceduri, Povjerenstvo za izbor i imenovanja podnosi prijedlog, ao konačnom izboru sudaca iz Federacije za državni Ustavni sud odlučuje Zastupnički dom Federalnog parlamenta.

I tako se politička priča vraća na poznati obrazac: formalno postoji volja, proceduralno postoji prijedlog, ali suštinski – nema te većine koja bi to pretočila u odluku.

U tom svjetlu sve je jasnije mišljenje dijela oporbe da se sjednica zapravo i ne zakazuje upravo zato što nema dovoljno ruku za izbor ustavnih sudaca. A kad nema ruku, nema ni datuma – ma koliko se to zvalo “pregovori”.

Za sada 30. sjednica ostaje u političkoj čekaonici: dovoljno najavljena da bi postojala u komunikaciji, ali nedovoljno dogovorena da bi se doista i održala.

Na sjednici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), koja je održana 2. i 3. lipnja 2026. godine, VSTV BiH je donio pravomoćne stegovne odluke u tri disciplinska predmeta protiv nositelja pravosudnih funkcija, a koji se odnose na neprijavljivanje imovinskog stanja u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH.

– Napominjemo da su naknadno, tijekom stegovnog postupka, nositelji sudačke dužnosti dostavili popunjena izvješća o imovini i interesima pravodobno u odnosu na propisani rok.

Obimom izrečenih stegovnih mjera, smanjenjem plaća za 40 posto u razdoblju od 10 ili 12 mjeseci, VSTV BiH je poslalo jasnu poruku da je ta institucija, kao regulator pravosudnog sustava u BiH, čvrsto opredijeljena za očuvanje visokog stupnja integriteta nositelja pravosudnih funkcija i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe Bosne i Hercegovine. Hercegovine – saopćeno je iz VSTV-a.

U priopćenju dodaju da su u kratkom roku Ured disciplinskog tužitelja, prvostupanjska i drugostupanjska disciplinska komisija, te VSTV BiH u cjelini donijeli stegovne mjere za dva nositelja i jednog nositelja pravosudne funkcije.

– Tako je odlukom VSTV-a BiH sucu Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Veliboru Milićeviću izrečena disciplinska mjera umanjenja plaće u iznosu od 40 posto u trajanju od 12 mjeseci.

Nadalje, odlukom VSTV-a BiH sutkinji Osnovnog suda u Banjoj Luci Dubravki Vidović izrečena je stegovna mjera umanjenja plaće za 40 posto u trajanju od 10 mjeseci.

Također, odlukom Stegovne komisije drugog stupnja, sutkinji Općinskog suda u Visokom Amiri Merdić izrečena je disciplinska mjera umanjenja plaće u iznosu od 40 posto u trajanju od 10 mjeseci.

Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH trebalo bi što prije razmotriti listu kandidata za izbor sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Radna grupa je, kako je potvrdio izvor Faktora, završila rad, ocijenila kandidate, a najbolje su rangirani Dženeta Omerdić, Katica Artuković, Ivan Matešić i Faris Vehabović.

– Mi smo ih ocjenjivali, u radnoj skupini su bila i dva suca, oni su bili zaduženi za stručna pitanja. Najviše desetki dobile su Dženeta Omerdić i Katica Artuković. Kandidati Ivan Matešić i Faris Vehabović također su dobili dobre ocjene, ali su dame imale više bodova – rekao je izvor Faktora.

Na mjesto sudaca Ustavnog suda BiH trebala bi biti imenovana dva kandidata, a o tome će konačno odlučiti Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, nakon što Komisija za izbor i imenovanja ovog doma završi svoj rad.

Čini se da su najviše ocjene radne skupine dobili kandidati za koje se zna da su bliski Trojci i HDZ-u.

Radna grupa je, kako je potvrdio izvor Faktora, poslala kandidatsku listu Povjerenstvu za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH kojim predsjedava Mladen Bošković iz HDZ-a.

Bošković, predsjednici radne skupine koja ocjenjuje kandidate. Radnu grupu čine i članovi Senad Subašić (SDP), Irfan Durić (NES), Mustafa Šabić i Joko Radić.

Omerdić je trenutno na poziciji savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ustavno-pravna pitanja.

Artuković je predsjednik Kantonalnog suda u Širokom Brijegu. Matešić je tužitelj Tužiteljstva BiH od 2013. godine.

Vehabović je dugogodišnji sudac Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Prethodno je bio sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. U periodu od 2001. do 2007. godine radio je kao registrar Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i njegova zamjenica Valerija Galić, stekli su uvjete za mirovinu. Stoga će na njihova mjesta biti izabrana dva suca iz Federacije.

Sudačke kontroverze nerijetko dižu prašinu na nogometnim terenima, a europski klubovi sve češće kritiziraju pojedine odluke.

Barcelona se javno požalila UEFA-i da je nezadovoljna dijeljenjem pravde u polufinalnim utakmicama Lige prvaka protiv Atletico Madrida, Real također nije bio zadovoljan suđenjem protiv Bayerna…

Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin priznao je da ni njemu neke odluke nisu jasne.

– Razumijem navijače koji ponekad ne razumiju tumačenje pravila. Ni ja ih ne razumijem. Rukomet, recimo, nitko ne zna što je penal, a što nije. Kako možemo utvrditi namjeru? Mi nismo psihijatri – rekao je Čeferin na tribini u Madridu.

Zatim se osvrnuo na središnju ulogu suca na terenu.

– VAR bi trebao intervenirati samo u slučaju jasne i očite pogreške. Pregledi moraju biti brzi, a ne jer postoje pauze od 10-15 minuta da se pregledaju sporne situacije – dodao je Slovenac.

Europska nogometna federacija (UEFA) dobila je šest novih sudaca Elite razine za drugi dio sezone 2025./26.

Također, na listi Prve kategorije nalazi se 14 novih arbitara. Međutim, nitko iz BiH. sudac nije napredovao.

Prema neslužbenim informacijama, samo je jedan arbitar otpao iz Elitne skupine, i to Anastasios Sidiropoulos (Grčka).

To znači da BiH u Elitnoj skupini predstavlja Irfan Peljto, da u Prvoj kategoriji nemamo nikoga, a da u Drugoj kategoriji, odnosno “trećoj ligi”, ostaju Antoni Bandić, Miloš Gigović i Luka Bilbija.

Novi suci UEFA Elite su: Erik Lambrechts (Belgija), Christopher Kavanagh (Engleska), Nicolas Walsh (Škotska), Sven Jablonski (Njemačka), Donatas Rumšas (Litva) i Rade Obrenović (Slovenija).

Novi suci Prve kategorije UEFA-e su: Jasper Vergoote (Belgija), Radoslav Gidzhenov (Bugarska), Patrik Kolarić (Hrvatska), Javier Alberola Rojas (Španjolska), Jeremie Pignard (Francuska), Daniel Schlager (Njemačka), Rob Hennessy (Irska), Andrea Colombo (Italija), Edgars Malcevs (Latvija), Ishmael Barbara (Malta), Miloš Milanović (Srbija), Michal Očenaš (Slovačka), Martin Matoša (Slovenija) i Oleksii Derevinskiy (Ukrajina).