Sud BiH je do pravomoćnosti sudske odluke odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka kojim je IDDEEA-i omogućen nastavak pružanja elektroničkih usluga, uključujući i izdavanje kvalificiranog elektroničkog potpisa.

Donesenom odlukom osigurava se kontinuitet pružanja elektroničkih usluga koje IDDEEA obavlja u okviru svojih zakonskih nadležnosti, uključujući i poslove izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata, do pravomoćnosti odluke Suda Bosne i Hercegovine.

Odlučujući, Sud BiH je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za odgodu izvršenja pobijanog rješenja, odnosno da bi njegovim izvršenjem prije pravomoćnosti sudske odluke nastala teško popravljiva šteta, da odgoda nije protivna javnom interesu i da ne nanosi nenadoknadivu štetu Agenciji za zaštitu osobnih podataka, priopćeno je iz IDDEEA-e.

U obrazloženju svoje odluke Sud je posebno istaknuo da bi izvršenjem osporenog rješenja mogle nastupiti ozbiljne posljedice na funkcioniranje već uspostavljenih elektronskih servisa koje koriste institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, jedinice lokalne samouprave, pravosudne institucije, građani i poslovni subjekti, kao i da bi mogle nastupiti značajne teško otklonjive financijske, operativne i institucionalne posljedice.

Sud je također ocijenio da odgoda ovrhe ne ugrožava javni interes, ističući da se obrada osobnih podataka u predmetnom postupku provodi putem visoko sigurnih informacijskih sustava, uz primjenu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, te da ne postoji neposredni sigurnosni razlog koji bi opravdavao hitno izvršenje pobijanog rješenja prije nego što Sud odluči o njegovoj zakonitosti.

Sud nadalje zaključuje da bi izvršenje osporenog rješenja prije okončanja upravnog spora moglo dovesti do posljedica koje bi kasnije bilo izuzetno teško ili nemoguće u potpunosti otkloniti, čime bi se dovela u pitanje učinkovitost buduće sudske odluke. Upravo zbog toga odlučeno je zadržati postojeće stanje do donošenja pravomoćne presude.

IDDEEA ističe da ovo rješenje predstavlja procesno rješenje doneseno u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. O zakonitosti osporenog rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka odlučit će Sud Bosne i Hercegovine u nastavku upravnog spora, nakon što razmotri sve činjenice i pravna pitanja od značaja za predmet.

IDDEEA je od samog početka ovog postupka dosljedno zastupala stav da se sva otvorena pravna pitanja rješavaju isključivo kroz institucije sustava i primjenom zakonom propisanih pravnih sredstava. Agencija će nastaviti u potpunosti poštivati ​​odluke nadležnih pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

IDDEEA će nastaviti odgovorno izvršavati svoje zakonom propisane obveze, osiguravati kontinuitet pružanja elektroničkih usluga građanima, institucijama i poslovnim subjektima, te nastaviti aktivnosti usmjerene na unapređenje digitalizacije javne uprave, uz puno poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona Bosne i Hercegovine i najviših standarda zaštite osobnih podataka.

Sud BiH donio je pravosnažnu odluku kojom će Fikretu Hodžiću i njegovoj firmi “FH Srebrena malina” biti vraćeno više od 400.000 KM.

Riječ je o novčanim sredstvima koja su ranijim odlukama Suda oduzeta ili blokirana dok je postupak u predmetu bio u tijeku. “Respiratori”.

Hodžić, kao i njegova tvrtka, pravomoćno su oslobođeni optužnice Tužiteljstva BiH koja ih je teretila za produženo kazneno djelo pranje novca i zlouporabu službenog položaja ili ovlasti.

Ta presuda je izrečena nakon što je ponovljeno suđenje u odnosu na Hodžića i “FH Srebrena Malina”, te nakon što je Ustavni sud BiH utvrdio da je Hodžiću povrijeđeno pravo na pravično suđenje, ukinuo ranije pravomoćnu presudu i zakazao novi glavni pretres.

O ovoj odluci Suda BiH govorio je i Hodžić, koji je naveo da je to “još jedna u nizu velikih pravnih pobjeda njegovog tima”.

– Odluka potvrđuje da smo i u ovom postupku uspjeli zaštititi svoja prava i dokazati da su ranije odluke bile pogrešne.

Nažalost, gotovo cijeli iznos koji će biti vraćen neće ostati kod nas. Zbog ogromne štete koja je nastala kroz godine nekorektnog odnosa prema meni i firmi, taj novac će praktično biti usmjeren za izmirenje obaveza koje su posljedica svega što smo pretrpjeli – kazao je Hodžić.

No, kako je rekao, “ovo nije kraj”.

– Naprotiv, ovo je samo još jedan korak u procesu potpune pravne rehabilitacije. Naš sljedeći potez bit će podnošenje odštetnog zahtjeva, kojim ćemo tražiti naknadu za svu materijalnu i nematerijalnu štetu nastalu nezakonitim i nekorektnim postupanjem prema meni i tvrtki.

Smatramo da odgovornost za štetu mora snositi onaj tko ju je prouzročio, a ne njezine žrtve. Zato ćemo iskoristiti sva sredstva koja nam zakon stavlja na raspolaganje kako bismo zaštitili svoja prava i nadoknadili štetu koja nam je pričinjena – kazao je Hodžić.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine oglasilo se priopćenjem za javnost povodom, kako navode, brojnih pitanja o eventualnoj odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u vezi s izvršenjem posljedica pravomoćne kaznene presude Suda BiH u predmetu Milorad Dodik.

Kako su naveli, VSTV je pisanim putem obaviješten od Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) da je UDT razmatrao postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu koji je formiran na temelju informacije i zaključka Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova.

– Analizom navedene dokumentacije koju je Uredu dostavilo Stalno povjerenstvo za učinkovitost i kvalitet rada sudova, te dokumentacije koju je Uredu dostavio predsjednik VSTV-a Bosne i Hercegovine, kao i dokumentacije pribavljene od Ureda, Ured je zaključio da u postupanju sudaca izvanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja, te da u konkretnom slučaju ne postoji obilježje disciplinskog prekršaja. slučaju radi se o sudskoj odluci – stoji u obavijesti UDT-a.

Nakon toga slijedi obrazloženje ove odluke:

Analizom dokumentacije pribavljene od Suda BiH proizlazi da je presudom Suda BiH, koja je postala pravomoćna presudom Apelacionog vijeća Suda BiH, optuženom, uz kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, izrečena i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Navedena presuda dostavljena je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, a pravne posljedice osude razjasnio je i Sud BiH, navodeći da one „…nisu kaznenopravne sankcije, zbog čega se ne određuju, izriču niti unose u presudu te da postupaju po zakonu. automatski, odnosno po sili zakona, u slučaju pravomoćnosti osude za kazneno djelo iz članka 203.a stavak 1. KZ BiH“.

Sud BiH je poduzeo sve mjere i radnje u vezi sa izvršenjem presude, odnosno izvršenjem kaznenopravnih sankcija izrečenih presudom i to kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, koja je na zahtjev osuđenog odlukom Suda BiH zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera sigurnosti zabrane predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. godine, od dana pravomoćnosti presude, izvršeno je dostavljanjem pravomoćne presude SIP-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske u odnosu na optuženog. Također, naplaćeni su i troškovi kaznenog postupka, uz zaključak da Sud BiH nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osuđujuće presude.

Dana 09.03.2026. dana 13. ožujka 2026. godine, po zahtjevu VSTV-a Bosne i Hercegovine za dostavu informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s brisanjem osuđenog Milorada Dodika kao predsjednika političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija Osnovnog suda u Banjoj Luci, dana 13. ožujka 2026. godine, dostavio odgovor u kojem je, između ostalog, navedeno: Sud Bosne i Hercegovine je poduzeo sve mjere i radnje iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, te da nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude koje nastaju po sili zakona, a koje je dužan izvršiti organ kod kojeg je pravomoćno osuđena osoba evidentirana kao službena, odnosno odgovorna osoba.

Postupajući sudija je naveo da prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske, registarski sud može pokrenuti vanparnični postupak po službenoj dužnosti: “u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom”.

U postupanju Osnovnog suda u Banjoj Luci odbijen je prijedlog SIP-a BiH koji je dostavio podnesak Sudu BiH, a kojim je od SIP-a traženo poduzimanje svih radnji u cilju evidentiranja i provođenja mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na pravomoćno osuđenog Milorada Dodika.

Donošenju navedene odluke prethodio je sljedeći postupak Osnovnog suda u Banjoj Luci: Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci, sud je vratio podnesak SIP-u BiH na ispravku i dopunu s nalogom da CIK BiH u roku od osam dana jasno utvrdi da li se radi o prijedlogu tog organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi sud, a koji se odnosi na političke stranke SNSD, uz napomenu da će podnesak biti odbačen ukoliko ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku ili se vrati bez ispravke.

SIP BiH je navedenu odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio Sudu BiH, na što je Sud BiH odgovorio SIP-u BiH, također dopisom, koji se u svom sadržaju pita da li je SIP BiH postupio po naredbi registarskog suda iz navedene odluke, uz ponovno pojašnjenje da se pravne posljedice osude ne izvršavaju u kaznenom sudu jer nisu kaznenopravne sankcije, već da postoje kaznene sankcije. svakako je razlog da se izvrši od Osnovnog suda u Banjoj Luci, kao nadležnog registarskog suda.

Nakon prijema navedenog dopisa Suda BiH, SIP BiH je uputio dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci s odgovorom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama, te navodi da nije u nadležnosti CIK-a BiH da podnosi prijedlog, odnosno pokreće vanparnični postupak za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku. Isti dopis CIK BiH dostavio je Sudu BiH kao odgovor na zahtjev za informaciju o postupanju po zahtjevu Osnovnog suda u Banjoj Luci za postupanje po podnesku.

Nakon prijema dopisa SIP-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci donio je rješenje kojim se odbija prijedlog SIP-a BiH.

U obrazloženju se, između ostalog, navodi da SIP BiH nema aktivnu legitimaciju za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku, pa ni za SNSD, te da izvršenje pravnih posljedica kaznene presude u dijelu prestanka oblika unutarnjeg organiziranja političke organizacije nije u nadležnosti SIP-a BiH niti SIP-a. da li je to primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da je Milorad Dodik stranački dužnosnik, ali ne i sama politička organizacija ili njen organizacijski oblik.

Rješenjem je odlučeno i o zahtjevu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za brisanje Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje i zastupanje političke organizacije SNSD iz registra političkih organizacija koji vodi Osnovni sud u Banjoj Luci, jer se Osnovni sud u Banjoj Luci pozvao na Zakon o vanparničnom postupku koji propisuje da se postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe, tijela određenog ovim zakonom, te da je propisano da izuzetno sud pokreće vanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a koji prijedlog nije podnijelo lice ili tijelo propisano zakonom, niti je Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske, niti Zakonom o političkim organizacijama, niti drugim zakonom, da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje osobe ovlaštene za zastupanje političke organizacije iz registra.

Protiv navedenog rješenja nije uložena žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci.

Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavljen je podnesak Suda Bosne i Hercegovine u kojem se Sud BiH poziva na podneske CIK-a BiH ranije dostavljene registarskom sudu, a dostavljene su prvostupanjska i drugostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine. Povodom navedenog dopisa kao podneska sudu, a prema informacijama koje je predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio na zahtjev predsjednika VSTV-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci je podneskom Sudu BiH odgovorio da su poduzete radnje po prijedlogu SIP-a BiH i dostavio rješenje.

Stoga je stav Suda Bosne i Hercegovine da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravomoćnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH kazneni sud koji izriče sankcije, ali nema pravni mehanizam niti ovlasti samostalno vršiti administrativne upise ili brisanja u registre političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da su postupci pred Sudom BiH krivični. Bosne i Hercegovine završila uručenjem presude SIP-u BiH, te da je isto tako navedene presude dostavila registarskom sudu, a da punu provedbu presude trebaju provesti druga tijela (kao što je SIP, odnosno registarski sudovi).

Stav Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registarskog suda koji vodi registar političkih organizacija, je da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštene osobe, da Zakonom o političkim organizacijama i Zakonom o vanparničnom postupku nije predviđena mogućnost da sud samoinicijativno izbriše dužnosnika, u konkretnom slučaju. slučaju predsjednika političkog subjekta, na temelju dopisa drugog suda ili treće strane (kao što je CIK), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke.

Prema dokumentaciji i informacijama do kojih je Ured došao, proizilazi da ni Sud BiH ni SIP BiH nisu donijeli pravomoćnu presudu političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagača za promjenu podataka u registru.

Ured je također razmatrao odredbe o mogućem sukobu nadležnosti u smislu Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske, a one ukazuju na sukob nadležnosti u pogledu vođenja kaznenog postupka, koji u konkretnom slučaju nije primjenjiv.

Pribavljena je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena u postupku odlučivanja o apelaciji Milorada Dodika, kojom se odbija i djelimično odbija apelacija Milorada Dodika protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine i odluka SIP-a Bosne i Hercegovine (u kojem dijelu se apelacija odbija), u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naveo u pogledu primjene čl. 203.a KZ-a Bosne i Hercegovine: „Iz stanja spisa proizlazi da su redovni sudovi prvi put primijenili i protumačili član 203.a u apelantovom predmetu KZBiH, te se stoga ne može govoriti o usporednim situacijama/presedanima…“.

– Dakle, prema stavu Suda BiH, registarski sud je nadležan postupati po službenoj dužnosti u slučajevima promjene podataka iz registra, dok s druge strane, Osnovni sud u Banjoj Luci, pozivajući se na član 3. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, svojom odlukom daje drugačije stajalište.

U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim stajalištima raznih sudova u BiH, zbog čega se, a uzimajući u obzir dosadašnju praksu stegovnih tijela u odnosu na ovakva pravna pitanja, ne može tvrditi da je počinjen stegovni prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH.

S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine, Ured nema ovlasti da razmatra sudske odluke i konačan stav izražen u rješenju vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da i tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u konkretnom slučaju dao Osnovni sud u Banjoj Luci rješenjem. protiv kojeg nije izjavljena žalba – stoji u obavijesti UDT-a.

Dodaje se i da je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da sudija ili tužitelj nije odgovoran za mišljenje koje daje niti za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti.

– Prema stavu VSTV-a Bosne i Hercegovine od 18.07.2014. godine: “Člankom 87. Zakona o Vijeću propisan je funkcionalni imunitet nositelja pravosudnih funkcija u kaznenom i parničnom postupku, u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koje donose u okviru službene dužnosti, što je jedno od jamstava njihove neovisnosti. Dakle, zakonodavac je svim nositeljima pravosudnih funkcija dao imunitet u svakom predmetu u kojem postupaju, bez ikakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužitelja svojom odlukom, odobrenjem ili stavom utječe na primjenu ovog instituta u praksi” – navodi se u obavijesti.

Navode i raniju praksu kroz stajalište izneseno u odluci Drugostupanjske disciplinske komisije “PDK (Prvostupanjska disciplinska komisija) je prilikom donošenja Odluke o zaključenju likvidacionog postupka pravilno utvrdila da je tužena, s obzirom na odredbu članka 87. Zakona o VSTV-u BiH kojom je propisano da sudac ne može odgovarati za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti. dužnosti, a posebice jer je postojala mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka, pa ako je sudac pogriješio, to se moglo ispraviti kroz žalbeni postupak na navedeno rješenje…”.

– Cijeneći sve navedeno Ured je donio rješenje kojim se prigovor odbija primjenom članka 82. stavka 1. točke e. Poslovnik o radu Vijeća – navodi se.

Optužnica protiv šest osoba za ratne zločine u Sanskom Mostu i logoru Manjača vraćena je Tužiteljstvu BiH na procesuiranje, potvrđeno je za Detektor.

Kako su naveli u odgovoru Detektoru, Sud BiH je protiv osumnjičenih Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Sime Simetića optužnicu vratio Državnom tužiteljstvu na doradu.

Kako je Detektor ranije pisao, Vujanić i ostali optuženi su da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protupravno zatvarali tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih u logorima bez dokaza, te fizičkim mučenjima i drugim sredstvima nanosili im teške tjelesne i duševne boli, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 prisilno premješteno u vojni logor Manjača, a zatim prisilno protjeran iz zemlje.

Iz više neslužbenih izvora bliskih pravosuđu doznajemo da je riječ o osobama koje su bile obuhvaćene i prvom optužnicom podignutom početkom godine, ali koja nikada nije proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Prema informacijama koje je postupajući tužitelj u ovom predmetu Izet Odobašić ranije uputio Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu procesuiranja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), glavni državni tužitelj Milanko Kajganić je to zabranio.

Zbog toga je Odobašić protiv Kajganića podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Kajganić je potom protiv tužiteljice Odobašić podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Tužiteljstvo je tada priopćilo da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi se predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi se ispunila norma.

Tužiteljstvo BiH je u veljači ove godine održalo sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most, s kojeg su poručili da im je obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca, te da je samo treba finalizirati. U međuvremenu je rok produljen do 1. srpnja.

Prvostupanjska disciplinska komisija Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, u disciplinskom postupku protiv predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca, donijela je odluku kojom je utvrđena stegovna odgovornost okrivljenog i izrečena stegovna mjera razrješenja s dužnosti predsjednika i suca Suda Bosne i Hercegovine.

Naime, okrivljenik je oglašen odgovornim što je, u razdoblju od najmanje godinu i devet mjeseci, iako je kao predsjednik Suda Bosne i Hercegovine bio svjestan obveze automatske dodjele predmeta u rad sudaca te obveze osiguranja, nadzora i kontrole pravilnosti automatske dodjele predmeta propisane podzakonskim aktom Vijeća, u 16 predmeta propustio postupiti po odgovarajućim odredbama Zakona. Pravilnik o sustavu za automatsko vođenje predmeta u sudovima.

Time je, kako se navodi, povrijedio službenu dužnost s izravnom namjerom i doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i vjerodostojnost pravosuđa te počinio stegovni prekršaj “svako drugo ponašanje koje predstavlja težu povredu službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i vjerodostojnost pravosuđa”.

Na odluku Prvostupanjskog stegovnog povjerenstva dopuštena je žalba Drugostupanjskom stegovnom povjerenstvu VSTV-a Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz VSTV-a.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbio je tužbu Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske koji se žalio da su mu ugrožena ljudska prava tijekom suđenja pred Sudom BiH koje je završilo osuđujućom presudom, doznaje. Istraga.ba.

O ovoj odluci ESLJP, koju je, kako doznaje ovaj portal, donio sudac pojedinac, već su upoznati Dodikova obrana i institucije BiH. U pismu sutkinje iz Strasbourga navodi se da je Dodikov zahtjev očito neutemeljen, te da nema apsolutno nikakvog razloga da se meritorno razmatra. To znači da je Milorad Dodik iscrpio sve pravne mehanizme koje je mogao koristiti kako bi osporio presudu Suda BiH kojom je prošle godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika RS-a i svih drugih javnih dužnosti zbog kaznenog djela nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Ranije, u travnju ove godine, Europski sud za ljudska prava odbio je zahtjev odvjetničkog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Ovom mjerom željelo se zaustaviti primjenu sudskih odluka u Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Milorad Dodik proglašen je krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju Zakone i druge propise RS, poduzeo radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, neprimjenjivanja i neprovođenja odluka Visokog predstavnika.

Presuda je donesena zbog Dodikovog potpisivanja zakona koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2023. godine, a kojima je propisano da se odluke visokog predstavnika u BiH neće objavljivati ​​u Službenom glasniku RS-a, niti će se provoditi u tom entitetu. Podsjetimo, visoki predstavnik Christian Schmidt je te zakone odmah nakon usvajanja poništio i kriminalizirao nepoštivanje odluka OHR-a. No, Dodik se oglušio o tu odluku i potpisao ukaz o proglašenju zakona, kojim je prekršen izmijenjeni Kazneni zakon BiH, u dijelu koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Zbog toga je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, ali i direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Dodik je pravomoćno osuđen, dok je Lukić oslobođen. Nakon toga Milorad Dodik je morao odstupiti s mjesta predsjednika RS-a. U međuvremenu je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali je ona proglašena neutemeljenom. Nakon toga Dodik se obratio Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, koji je prvo odbio prijedlog sigurnosne mjere, da bi na kraju postupak pred Strasbourgom okončan dopisom suca pojedinca koji je obavijestio institucije BiH da nema osnova za žalbu.

Sud BiH donio je danas naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Slobodanom Kneževićem, koji je prije nekoliko dana osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenog na području Prijedora.

Nalog za raspisivanjem tjeralice uslijedio je nakon što se Knežević, kao i Trivo Vukić i Zdravko Panić, koji su istom presudom osuđeni na po 15 godina zatvora, nisu pojavili na izricanju presude, zbog čega je sudskoj policiji izdat nalog za njihovo privođenje, s obzirom da im je određeno zadržavanje.

– Postupajući po naredbi Suda BiH od 8. lipnja, sudska policija je optužene Trivu Vukića i Zdravka Panića istog dana privela u Zavod za izvršenje kaznenih sankcija, gdje su smješteni u pritvorsku jedinicu – potvrđeno je iz Državnog suda.

Knežević je osuđen na deset godina zatvora jer je kao pripadnik Vojne policije 43. prijedorske brigade u mjestu Miska Glava iz vatrenog oružja ubio civila koji je pokušao pobjeći.

Panić i Trivo Vukić proglašeni su krivima kao pripadnici čete Miskoglav i osuđeni na po 15 godina zatvora za sudjelovanje u otmici i ubojstvu 11 civila koji su bili zatvoreni u Domu u Miskoj Glavi, a sva trojica su proglašeni krivima da su počinili djela u sklopu širokog i sustavnog napada na području Prijedora.

Istom presudom Miodrag Glušac, Ranko Babić, Ranko Došenović, Milorad Obradović i Milan Vukić oslobođeni su optužbi da su oko 120 civila odveli iz Doma u Miskoj Glavi na stadion u Ljubiji, kao i da su ih zlostavljali i odveli na lokalitet Kipe, gdje su ubijeni u srpnju 1992. godine.

Obrana Ljubana Vukovića zatražila je da se prvostupanjska odluka kojom je osuđen na godinu dana zatvora zbog ometanja rada pravosuđa, odnosno prijetnje sutkinji Seni Uzunović, preinači u oslobađajuću.

Branitelj Slobodan Perić je u kratkom obrazloženju žalbe kazao da je Vukovićeva od početka povrijeđena pravo na nepristran sud jer je ona sutkinja Suda BiH.

– Smatrali smo da je to razlog da delegiramo drugi sud – dodao je Perić.

Za povrede Zakona o kaznenom postupku (ZKP) Perić je naveo da ocjena dokaza nije provedena, odnosno da nije učinjena na način propisan zakonom. Prema njegovim riječima, svi dokazi su nezakoniti jer su pribavljeni bez naloga Suda i Tužiteljstva.

– Tužiteljstvo u dokaznom postupku nije priložilo niti jednu naredbu iz koje bi bilo vidljivo da je u pribavljanju tih dokaza postupano po ZKP-u – kazao je Perić.

Branitelj je ponovio da je Ljuban Vuković čovjek skromnog intelektualnog i obrazovnog znanja, da je 15 godina proveo u izbjeglištvu, da se vratio u mjesto u blizini Banje Luke i da nije mogao odbiti svog poslodavca kada je dobio poziv za snimanje spota. Dodao je da Vuković nije imao namjeru prijetiti sutkinji Seni Uzunović niti utjecati na tok sudskog postupka.

Perić je zatražio da se Vuković oslobodi kaznene odgovornosti jer u njegovim radnjama nema elemenata kaznenog djela.

Prvostupanjskom presudom iz veljače Vuković je proglašen krivim jer je prijetio sutkinji Seni Uzunović Markom Plavšićem u videu objavljenom na društvenoj mreži TikTok neposredno prije izricanja prvostupanjske presude Miloradu Dodiku u veljači prošle godine.

Vuković je na snimci rekao Uzunoviću da “ide kući i skuha kavu” te da je ona “pipnula osu”, čime je podržao Dodika i želio zastrašiti suca prije izricanja presude.

Plavšić je ranije na temelju sporazuma o priznanju krivnje osuđen na godinu dana zatvora.

Tužiteljica Suada Pašić kazala je da Tužiteljstvo BiH smatra da nije bilo povrede Europske konvencije, niti potrebe za prijenosom nadležnosti, te da nije bilo povrede Zakona o kaznenom postupku.

– Tužiteljstvo cijeni da je Sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i pravilno donio odluku kojom je Vukana Ljubovića proglasio krivim – rekla je tužiteljica, prenosi Detektor.

Dokazi potvrđuju, rekla je tužiteljica, da je optuženi sucu Uzunoviću uputio ozbiljnu i izravnu prijetnju putem društvenih mreža, te da je jasno da nije riječ o uvredi, političkom stavu ili emotivnoj reakciji. Pašić je zatražio da se žalba odbije i potvrdi presuda Suda BiH.

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine će odluku o žalbi donijeti naknadno.

Za zločine protiv čovječnosti na području Prijedora u ljeto 1992. godine, Sud BiH osudio je Zdravka Panića, Trivu Vukića i Slobodana Kneževića na ukupno 40 godina zatvora, dok je njih petorica oslobođena optužbi.

Panić i Trivo Vukić, kao pripadnici satnije Miskoglav, proglašeni su krivima i osuđeni na po 15 godina zatvora za sudjelovanje u otmici i ubojstvu 11 civila koji su bili zatvoreni u Domu u Miskoglavu.

Knežević je osuđen na 10 godina zatvora, a proglašen je krivim da je kao pripadnik Vojne policije 43. prijedorske brigade pucanjem iz puške ubio civila koji je pokušavao pobjeći.

Istom presudom Miodrag Glušac, Ranko Babić, Ranko Došenović, Milorad Obradović i Milan Vukić oslobođeni su optužbi za odvođenje oko 120 civila iz Doma u Miskoj Glavi na stadion u Ljubiji, kao i njihovo zlostavljanje i odvođenje na lokalitet Kipe gdje su ubijeni u srpnju 1992. godine.

Na izricanju presude nisu se pojavili Panić, Trivo Vukić i Knežević, kojima je odlukom Suda određen pritvor.

S njima su bili i optuženici Slobodan Taranjac i Rade Zekanović, protiv kojih je postupak razdvojen zbog zdravstvenog stanja, dok je protiv Marinka Praštala postupak obustavljen zbog smrti.

Suđenje u ovom slučaju počelo je u travnju 2017. godine.

Dopuštena je žalba Apelacionom vijeću Suda Bosne i Hercegovine.

Sud BiH sutra će izreći prvostupanjsku presudu u predmetu Milodrag Glušac, Ranko Babić, Ranko Došenović, Zdravko Panić, Triva Vukić, Milan Vukić, Slobodan Knežević i Milorad Obradović.

Svi oni se terete za kazneno djelo zločin protiv čovječnosti, odnosno za sudjelovanje u protuzakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca u Dom u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji, te njihovo mučenje i ubojstvo počinjeno krajem srpnja 1992. godine.

Potvrđenom optužnicom tereti ih se da su u razdoblju od 27. do 30. srpnja 1992. godine ili približno tog dana sudjelovali u širokom i sustavnom napadu vojske i policije. Srpske Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Republike Srpske, usmjeren protiv bošnjačkog i hrvatskog stanovništva općine Prijedor.

– Znajući za taj napad i da su svojim djelovanjem dio tog napada, svjesno i bitno doprinoseći udruženom zločinačkom pothvatu civilnih i vojnih vlasti općine Prijedor, sudjelovali su u progonu civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja općine Prijedor, odnosno sela Rizvanovići, Rakovčani, Zecovi, Čarakovo, Hambarine, Bišćani, Briševo, Kozarac, kao i iz drugih mjesta sa područja općine Prijedor.

Činili su to nezakonitim zatvaranjem i lišavanjem slobode, progonom na diskriminatornoj osnovi, nacionalnoj, političkoj i vjerskoj pripadnosti.

U sklopu toga počinili su djela ubojstava, mučenja, premještanja i deportacija, koja su rezultirala ubojstvima najmanje 100 civila bošnjačke nacionalnosti – navodi se u optužnici.

Milodrag Glušac je optužen da je zločine počinio u svojstvu zamjenika komandanta 6. ljubljanskog bataljona 43. brigade VRS, Ranko Došenović je bio pomoćnik komandanta za bezbjednost, Ranko Babić prvi operativac bataljona i savjetnik komandanta Rade Bilbije, a ostali optuženi su bili pripadnici navedenog bataljona, tj. pripadnici vojne i civilne policije.

Izricanje presude zakazano je za 11 sati u sudnici 4 Suda BiH.