Kantonalno tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona uložilo je žalbu na rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, kojim je odbijen prijedlog za određivanje mjera zabrane za sedam osumnjičenih u predmetu koji se vodi zbog smrti Adema Jušića. O žalbi će odlučivati ​​izvanraspravno vijeće Kantonalnog suda u Bihaću.

U Kantonalnom sudu u Bihaću 10. srpnja 2026. godine održano je ročište povodom prijedloga Tužiteljstva za određivanje mjera zabrane iz članka 140.a stavak 1. točka a), b) i c) Zakona o kaznenom postupku Federacije BiH protiv sedam osumnjičenih koji su u ovom predmetu ranije bili lišeni slobode.

Sud je utvrdio da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili kazneno djelo “Teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi” iz članka 240. Kaznenog zakona Federacije BiH, u vezi s kaznenim djelom “Zlonamjerno postupanje” iz članka 229. istog zakona, na štetu Adema Jušića.

No, sud je ocijenio da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje predloženih mjera zabrane.

Kako se navodi, nisu utvrđene okolnosti koje bi opravdale zabranu obavljanja određene poslovne djelatnosti ili službene dužnosti, zabranu posjećivanja određenih mjesta ili prostora, kao ni zabranu sastajanja s određenim osobama.

S obzirom da su ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje mjera zabrane, Kantonalno tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona izjavilo je žalbu na rješenje Kantonalnog suda u Bihaću.

O žalbi će odlučivati ​​izvanraspravno vijeće Kantonalnog suda u Bihaću.

Nakon neuspjelog mirenja u procesu pregovora o novom kolektivnom ugovoru sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije Srednjobosanskog kantona, te najave doktora da će stupiti u štrajk, iz Vlade SBK su istakli da će sudskim putem preispitati financijsku opravdanost zahtjeva doktora.

U liječničkom sindikatu kažu da su iz medija doznali da Vlada planira pokrenuti sudske postupke za provjeru financijske opravdanosti njihovih zahtjeva.

S tim u vezi dodaju da pregovori označavaju proces koji se odvija između dvije ili više strana s ciljem postizanja dogovora, usuglašavanja stavova ili rješavanja određenog pitanja.

– Vlast SBK ovakvim postupcima jasno pokazuje da je njihov princip djelovanja zasnovan na zastrašivanju, prijetnjama i ucjenama pred kojima nećemo podleći. Sindikat niti u jednom trenutku svoje zahtjeve nije formirao na štetu korisnika zdravstvenog sustava, već isključivo na osnovu analize financijskih pokazatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja SBK – saopćili su iz Sindikata.

Podsjećaju da su uz pomoć sudskog vještaka ekonomske struke i financijskog plana Zavoda došli do brojke od 7,9 milijuna KM sredstava poslovanja za tekuću godinu.

– Nakon pola godine konačno smo uspjeli dobiti (ne od predstavnika Zavoda) financijski izvještaj koji je u SBK godinama skrivan. Analizom navedenog dokumenta utvrđeno je da se ne radi o 7,9 milijuna KM operativnih sredstava, već o približno 10 milijuna maraka. Sindikat nikada nije govorio o povećanju od 10 posto, već je dostavio prijedlog cjelovitog teksta kolektivnog ugovora s koeficijentima koji bi izjednačili vrednovanje doktorskog zvanja iz SBK s kolegama iz susjednih kantona. Tih famoznih 10 posto za sve doktore prihvatili smo 18. marta na prijedlog pregovaračkog tima Vlade SBK, do 31. decembra 2026. godine, nakon čega smo se složili da obećanje nije realizirano – kažu iz Sindikata.

Ističu da se njihovi zahtjevi temelje isključivo na zaustavljanju odlaska najmoćnijeg kadra iz SBK i omogućavanju normalnog funkcioniranja zdravstvenog sustava bez štete za pacijente.

– Vlada SBK u pregovorima nije radila nikakve kompromise, ali se rukovode činjenicom da je njihova ponuda ono što se bez pogovora mora prihvatiti. Pozdravljamo nabavu uređaja za magnetsku rezonancu u dvije bolnice, no još uvijek nam nisu demantirali da nezakonito angažiraju liječnike bez licence nadležne komore za rad na tim uređajima – ističu iz Sindikata.

Pozivaju resornog ministra zdravstva da konačno počne raditi svoj posao i oživi davno započetu digitalizaciju elektroničkim zdravstvenim kartonima za što je, kako kažu, utrošen javni novac.

– Pozivamo premijera Tahira Lendu da zajedno sa resornim ministrom zdravstva, direktorom Zavoda zdravstvenog osiguranja i predstavnicima Sindikata izađe iz zgrade Vlade SBK u dijalošku emisiju kako bismo otvorili mnoge teme i građanima dali priliku da sami ocijene koja od navedenih strana radi u korist korisnika zdravstvenog sustava. Doktori medicine i stomatologije nisu problem zdravstvenog sustava. Oni su ljudi koji svakodnevno, danju i noću, vikendom i praznikom nose najveći teret odgovornosti za zdravlje građana. Oni nisu rušitelji sustava, oni su ti koji godinama održavaju sustav na životu unatoč brojnim problemima, nedostatku kadrova i kroničnom nedostatku strateških rješenja. Doktori medicine i stomatologije ostaju privrženi zaštiti svojih profesionalnih, radnih i ekonomskih prava i nastavit će ih ostvarivati ​​svim zakonom propisanim i dozvoljenim sredstvima – poručuju iz Sindikata doktora medicine i stomatologije SBK.

Air France i Airbus proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehata u zrakoplovnoj nesreći 2009. godine u kojoj je poginulo 228 ljudi.

Sud u Parizu zaključio je da su zrakoplovna tvrtka i proizvođač zrakoplova “isključivo i u potpunosti odgovorni” za nesreću u kojoj se let AF447 na liniji Rio de Janeiro – Pariz srušio u Atlantski ocean, piše BBC.

Putnički zrakoplov izgubio je uzgon tijekom oluje i srušio se u ocean, pri čemu su svi putnici i članovi posade poginuli.

Zrakoplovnu kompaniju i proizvođača aviona sud je prethodno oslobodio odgovornosti u travnju 2023., ali su jučer proglašeni krivima nakon osmotjednog suđenja.

I Air France i Airbus više su puta odbacili optužbe.

U nesreći je poginulo svih 12 članova posade i 216 putnika nakon što se zrakoplov srušio u more s visine od 11.580 metara, čime je ova tragedija postala najsmrtonosnija nesreća u povijesti francuskog zrakoplovstva.

Olupina je pronađena nakon duge potrage na području od 10.000 četvornih kilometara oceanskog dna.

Snimač leta pronađen je tek 2011., nakon višemjesečne potrage u dubokom moru.

Članovi obitelji nekih od poginulih putnika, većinom državljana Francuske, Brazila i Njemačke, okupili su se jučer kako bi čuli presudu.

Air Franceu i Airbusu je naređeno da plate maksimalnu kaznu od 225.000 eura svaki, ali neke obitelji žrtava kritizirale su iznos, nazvavši ga simboličnim.

Daniele Lamy, predsjednica organizacije žrtava AF447, koja je izgubila sina u nesreći, pozdravila je presudu i rekla da pravosudni sustav “konačno uzima u obzir bol obitelji suočenih s kolektivnom tragedijom nepodnošljive brutalnosti”.

Presuda bi mogla ozbiljno narušiti ugled Air Francea i Airbusa.

Tijekom završne riječi u studenom prošle godine zamjenici tužitelja ocijenili su ponašanje optuženika “neprihvatljivim”, nazvavši ih da “pričaju gluposti i izmišljaju argumente”.

Nesreća je dovela do složene operacije potrage i spašavanja u udaljenom dijelu Atlantskog oceana, više od 1100 kilometara od obale Južne Amerike.

Tijekom početne potrage francuska je vlada bila zadužena za istragu nesreće, dok su brazilske snage vodile operaciju izvlačenja tijela.

U prvih 26 dana potrage pronađeno je 51 tijelo, od kojih su mnoga još uvijek bila vezana sigurnosnim pojasom.

Član obitelji rekao je za BBC Brasil 2019. da je mogao pokopati ostatke svog sina tek više od dvije godine nakon nesreće.

Francuski istražitelji zaključili su 2012. da je kombinacija tehničkog kvara na senzorima aviona i nesposobnosti pilota da ispravno reagiraju na gubitak uzgona dovela do pada u ocean.

Iako su piloti bili zbunjeni netočnim podacima o brzini, tijekom gubitka uzgona podigli su nos zrakoplova umjesto da ga spuste.

Nakon nesreće poboljšana je obuka pilota i zamijenjeni su senzori za brzinu.

Air France i Airbus proglašeni su krivima za ubojstvo iz nehata u zrakoplovnoj nesreći 2009. godine u kojoj je poginulo 228 ljudi.

Sud u Parizu zaključio je da su zrakoplovna tvrtka i proizvođač zrakoplova “isključivo i u potpunosti odgovorni” za nesreću u kojoj se let AF447 na liniji Rio de Janeiro – Pariz srušio u Atlantski ocean, piše BBC.

Putnički zrakoplov izgubio je uzgon tijekom oluje i srušio se u ocean, pri čemu su svi putnici i članovi posade poginuli.

Zrakoplovnu kompaniju i proizvođača aviona sud je prethodno oslobodio odgovornosti u travnju 2023., ali su jučer proglašeni krivima nakon osmotjednog suđenja.

I Air France i Airbus više su puta odbacili optužbe.

U nesreći je poginulo svih 12 članova posade i 216 putnika nakon što se zrakoplov srušio u more s visine od 11.580 metara, čime je ova tragedija postala najsmrtonosnija nesreća u povijesti francuskog zrakoplovstva.

Olupina je pronađena nakon duge potrage na području od 10.000 četvornih kilometara oceanskog dna.

Snimač leta pronađen je tek 2011., nakon višemjesečne potrage u dubokom moru.

Članovi obitelji nekih od poginulih putnika, većinom državljana Francuske, Brazila i Njemačke, okupili su se jučer kako bi čuli presudu.

Air Franceu i Airbusu je naređeno da plate maksimalnu kaznu od 225.000 eura svaki, ali neke obitelji žrtava kritizirale su iznos, nazvavši ga simboličnim.

Daniele Lamy, predsjednica organizacije žrtava AF447, koja je izgubila sina u nesreći, pozdravila je presudu i rekla da pravosudni sustav “konačno uzima u obzir bol obitelji suočenih s kolektivnom tragedijom nepodnošljive brutalnosti”.

Presuda bi mogla ozbiljno narušiti ugled Air Francea i Airbusa.

Tijekom završne riječi u studenom prošle godine zamjenici tužitelja ocijenili su ponašanje optuženika “neprihvatljivim”, nazvavši ih da “pričaju gluposti i izmišljaju argumente”.

Nesreća je dovela do složene operacije potrage i spašavanja u udaljenom dijelu Atlantskog oceana, više od 1100 kilometara od obale Južne Amerike.

Tijekom početne potrage francuska je vlada bila zadužena za istragu nesreće, dok su brazilske snage vodile operaciju izvlačenja tijela.

U prvih 26 dana potrage pronađeno je 51 tijelo, od kojih su mnoga još uvijek bila vezana sigurnosnim pojasom.

Član obitelji rekao je za BBC Brasil 2019. da je mogao pokopati ostatke svog sina tek više od dvije godine nakon nesreće.

Francuski istražitelji zaključili su 2012. da je kombinacija tehničkog kvara na senzorima aviona i nesposobnosti pilota da ispravno reagiraju na gubitak uzgona dovela do pada u ocean.

Iako su piloti bili zbunjeni netočnim podacima o brzini, tijekom gubitka uzgona podigli su nos zrakoplova umjesto da ga spuste.

Nakon nesreće poboljšana je obuka pilota i zamijenjeni su senzori za brzinu.

Sud u Pakistanu osudio je čovjeka na smrt zbog ubojstva tinejdžera gripe.

Ovo ubojstvo izazvalo je val ogorčenja u cijeloj zemlji.

Umar Hayat provalio je u dom 17-godišnje TikTok zvijezde Sane Yousaf u lipnju prošle godine, nakon što je odbila njegova opetovana udvaranja, i ubio ju je iz vatrenog oružja.

Hayat, koji ima 23 godine, priznao je zločin u srpnju 2025., rekavši da je razvio jednostranu opsjednutost Yousafom nakon nekoliko online interakcija.

Otac ubijene djevojke Syed Yousaf Hassan rekao je da je presuda suda u Islamabadu “lekcija svim takvim kriminalcima u društvu”, prenose lokalni mediji.

Sud je također naložio Hayatu da plati dva i pol milijuna rupija (gotovo 9000 USD) odštete obitelji žrtve, izvještava BBC.

Tijekom istrage, Hayat je izjavio da je nekoliko dana prije ubojstva otputovao u Islamabad čestitati Yousafu rođendan.

Iako ga je odbila, on je uspio doći do njezine kuće, gdje je, kako javljaju pakistanski mediji, došlo do svađe koja je završila ubojstvom.

Yousaf je prije smrti imala više od milijun pratitelja na TikToku i blizu pola milijuna na Instagramu.

Aktivisti kažu da je njezino ubojstvo dio šireg obrasca nasilja nad ženama u Pakistanu.

Nakon zločina policija je izvršila raciju na više lokacija u Islamabadu i pokrajini Punjab, gdje je Yousaf živjela s obitelji, te pregledala snimke s ukupno 113 nadzornih kamera.

Porijeklom iz slikovite sjeverne regije Chitral, Yousaf je bila poznata po promicanju tradicionalne Chitral glazbe i odjeće putem svojih videa.

Zalagala se i za obrazovanje djevojčica.

Nekoliko sati prije ubojstva objavila je fotografiju na kojoj s prijateljima slavi rođendan.

Iako su mnogi izrazili bijes zbog ubojstva, dio javnosti kritizirao je i njezin rad kao influencerice.

Dvoje stranih aktivista, sudionika flotile Gaze, koji su dovedeni u Izrael na ispitivanje, pojavili su se pred izraelskim sudom, izvijestila je organizacija za ljudska prava koja ih zastupa.

Flotila od više od 50 plovila isplovila je iz Francuske, Španjolske i Italije s ciljem probijanja izraelske blokade Gaze i dostave pomoći razorenom palestinskom teritoriju.

Izraelske snage presrele su ih prije tri dana, rano ujutro, u međunarodnim vodama u blizini Grčke, a Izrael je objavio da je s brodova iskrcao 175 aktivista, od kojih su dvojica odvedena na ispitivanje. The Guardian.

Riječ je o španjolskom državljaninu Saifu Abu Kesheku i Brazilcu Thiagu Ávili koji su se danas pojavili pred sudom u Ashkelonu.

– Država je tražila da im se pritvor produži za četiri dana – rekla je Miriam Azem, koordinatorica za međunarodno zagovaranje u organizaciji za ljudska prava Adalah.

Adalah je jučer objavio da su se njihovi odvjetnici sastali s dvoje zatočenih aktivista u zatvoru Shikma u Ashkelonu.

Avila je odvjetnicima rekao da je bio “izložen ekstremnoj brutalnosti” tijekom zapljene broda.

Dodao je da su ga “vukli licem prema podu i toliko ga tukli da se dva puta onesvijestio”.

Naveo je i da je, otkako je stigao u Izrael, “držan u izolaciji i s povezom na očima”, prenosi Adalah.

Prema priopćenju, Abu Kesheku su “od trenutka uhićenja” do dolaska u Izrael “stavili lisice na ruke i povez preko očiju te ga prisiljavali da leži potrbuške na podu”.

Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su dvije aktivistice bile povezane s organizacijom koju je sankcioniralo Ministarstvo financija SAD-a.

Washington je optužio skupinu, Narodnu konferenciju za Palestince u dijaspori (PCPA), da “tajno djeluje u ime” palestinske militantne skupine Hamas.

Izraelsko ministarstvo navodi da je Abu Keshek jedan od vodećih članova PCPA-e, te da je Avila također povezan s tom organizacijom i “osumnjičen za ilegalne aktivnosti”.

Španjolska je osudila pritvaranje Abu Kesheka i odbacila izraelske optužbe protiv njega. Organizatori flotile rekli su da se izraelsko presretanje dogodilo više od 1.000 kilometara od Gaze i da je njihova oprema uništena, ostavljajući ih u “proračunatoj smrtonosnoj zamci na moru”.

Deseci presretnutih aktivista iskrcali su se prekjučer na grčki otok Kretu, izvijestio je novinar AFP-a.

Državni tužitelji u Nizozemskoj zatražili su 30-godišnju zatvorsku kaznu za čovjeka koji je bio dio paravojne skupine pro-Asadovog režima za navodno mučenje civila u Siriji, izvijestili su mediji u srijedu.

Rafik A. (57) optužen je za mučenje ljudi u Siriji između 2013. i 2014. godine, objavila je nizozemska televizija NOS. Bio je član Nacionalnih obrambenih snaga (NDF), paravojne skupine bliske Assadovom režimu koja je igrala ulogu u gušenju mirnih prosvjeda i zatvaranju sirijskih civila.

Rafik A. je 2021. pobjegao u Nizozemsku i nastanio se u pokrajini Gelderland. Istraga je pokrenuta ubrzo nakon njegova dolaska, kada je odvjetnik za ljudska prava podijelio informacije s policijskim timom za međunarodne zločine.

Nizozemsko javno tužiteljstvo zatražilo je 30-godišnju kaznu za osumnjičenika, budući da se u optužnici navodi 25 zločina, uključujući mučenje, zlostavljanje i seksualno nasilje nad sirijskim civilima.

Tužiteljstvo navodi da su žrtve Rafika A. imale poveze na očima, da su bile skidane do gole kože, te da su ih često šutirale, tukle, vezivale i podvrgavale elektrošokovima, navodi se u izvještaju.

Slučaj uključuje devet žrtava, uključujući dvije žene koje su pretrpjele zlostavljanje i ponižavanje. Navodno je bilo i seksualnog nasilja, gdje je jedna žena navodno silovana i seksualno zlostavljana.

Izjave su dali ne samo oštećenici, nego su saslušani i drugi kao svjedoci. Osim toga, među dokazima su i dokumenti iz Sirije, koji potječu iz sigurnosnih službi, a koji potvrđuju da je osumnjičenik bio aktivan kao isljednik za NDF.

Očekuje se da će sud izreći presudu 9. lipnja.

Izraelski Vrhovni sud u četvrtak je privremeno ograničio neke od ovlasti ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira nakon razmatranja peticija kojima se traži njegova smjena zbog navodnog miješanja u policijske poslove.

– Vrhovni sud danas je donio privremene odredbe kojima se ministru nacionalne sigurnosti ograničavaju ovlasti u više oblasti – javlja KAN.

Isti izvor izvješćuje da glavna pogođena područja uključuju imenovanja za provođenje zakona i izjave povezane s policijskom uporabom sile.

U izvješću se navodi da ministar neće moći nastaviti s višim imenovanjima na položaje za provođenje zakona osim uz preporuku policije, te će morati unaprijed obavijestiti vladinog pravnog savjetnika (Gali Baharav-Miara).

Nick Reiner (32), sin slavnog holivudskog redatelja Roba Reinera i fotografkinje Michele Singer Reiner, u ponedjeljak je na sudu u Los Angelesu izjasnio se nevinim za ubojstvo svojih roditelja.

Reiner je optužen za dva teška ubojstva više od dva mjeseca nakon što su njegovi roditelji pronađeni nasmrt izbodeni u svojoj kući 14. prosinca. Euronews.

Reiner je u sudnicu doveden u smeđoj zatvorskoj odjeći, obrijane glave i rijetke brade.

Dok je bio iza staklene zatvorske ćelije, njegova odvjetnica, Kimberly Greene, izjasnila se da nije kriv u njegovo ime.

Kratko je razgovarao s njom kroz staklo prije početka rasprave, a u jednom su se trenutku sagnuli da razgovaraju oči u oči kroz otvor na pregradi.

Tijekom rasprave Reiner je samo potvrdno odgovorio na sučevo pitanje odriče li se prava na brzo suđenje.

Zatvoren je bez jamčevine od uhićenja, koje je uslijedilo samo nekoliko sati nakon što su tijela njegovih roditelja pronađena u njihovoj kući u Brentwoodu.

Za razliku od prvog pojavljivanja pred sudom 17. prosinca prošle godine, nekoliko dana nakon ubojstva, Reiner ovaj put nije nosio posebnu odjeću kako bi spriječio samoubojstvo.

Ovo je bio treći pokušaj izjašnjavanja o krivnji, ali su prethodna dva odgođena zbog proceduralnih problema u ovom razglašenom slučaju, uključujući i iznenadnu promjenu branitelja.

Sutkinja je naložila Reineru da se ponovno pojavi na sudu 29. travnja, kada će biti zakazano pripremno ročište.

Na tom će ročištu tužiteljstvo izvoditi dokaze, a novi sudac odlučit će ima li razloga za suđenje.

Slučaj je dodijeljen Samu Ohti, dugogodišnjem sucu Višeg suda u Los Angelesu.

Ohta se posljednjih godina bavio brojnim slučajevima ubojstava, ubojstava i korupcije visokog profila, ali nijedan nije privukao toliko medijske pozornosti kao ovaj.

Okružni tužitelj Nathan Hochman rekao je izvan sudnice da njegov ured još nije odlučio hoće li tražiti smrtnu kaznu za Reinera.

– Odluka o tome podliježe vrlo rigoroznoj proceduri. Uzet ćemo u obzir sve okolnosti – rekao je Hochman.

Izjašnjenje o nevinosti uobičajen je korak za optuženike u ovoj fazi postupka, bez obzira na njihovu kasniju strategiju obrane.

Reinerov bivši odvjetnik na prethodnom se ročištu morao povući iz postupka navodeći razloge koje mu je profesionalna etika branila otkriti.

Ipak, na odlasku je odlučno izjavio:

– Prema zakonima države Kalifornije, Nick Reiner nije kriv za ubojstvo -, što je službeno potvrđeno u ponedjeljak uz izjašnjenje da nije kriv.

Vlasti nisu objavile mogući motiv, a detalji slučaja ni s jedne strane ne izlaze u javnost, pa ključna pitanja o ovom zločinu ostaju bez odgovora.

Prema prvim nalazima mrtvozornika okruga Los Angeles, Rob Reiner (78) i Michele Singer Reiner (70) umrli su od “višestrukih ozljeda tupim predmetom”.

Vlasti su priopćile da su ubijeni nekoliko sati prije nego što su njihova tijela pronađena. Sudski nalog zabranjuje objavljivanje dodatnih detalja u vezi s incidentom.

Žalbeni sud u Beogradu ukinuo je rješenje o potvrđivanju optužnice Višeg tužiteljstva u Beogradu zbog pada nadstrešnice sa zgrade željezničkog kolodvora u Novom Sadu i naložio da se o njemu ponovno odlučuje.

Optužnica je podignuta u ožujku prošle godine, a njome se tri osobe terete da su odobrile otvaranje stanice iako su znale da radovi na zgradi nisu dovršeni, da nije stabilna i da njeno korištenje može ugroziti živote ljudi.

Usvojene su žalbe odvjetnika i optužene Slobodanke Katanić, direktorice državnog poduzeća “Infrastruktura željeznica Srbije”.

Glavni razlog takve odluke je što prvostupanjski sud koji je potvrdio optužnicu nije utvrdio je li optužnicu podigao ovlašteni tužitelj.

Ovo je drugi put da je žalbom ukinuto rješenje o potvrđivanju optužnice, iz istih razloga, koje je podnijelo Više tužiteljstvo u Beogradu, ali je potom predmet proslijeđen Državnom tužiteljstvu za organizirani kriminal.

Osim Katanića, optužnicom su obuhvaćeni i predsjednik i član Komisije za tehnički pregled stanice Novi Sad Milutin Savović i Biljana Krstić.

Istraživački portal Krik navodi da je imao uvid u optužnicu u kojoj stoji da je Katanić bio zadužen za koordinaciju i praćenje projekta obnove pruge od Novog Sada do granice s Mađarskom, što je uključivalo i obnovu zgrade u Novom Sadu.

Tužiteljstvo tvrdi da je Katanić znala da zapisnik o tehničkom pregledu koji su sačinila druga dvojica optuženika nije urađen kako je trebalo, kao i da radovi na kolodvoru nisu dovršeni, ali je unatoč tome donijela odluku o formiranju komisije koja će odlučiti da se dio zgrade gdje je nadstrešnica otvori za putnike.

Prema optužnici, nije upozorila nadležne da zgrada još nije dovršena.

Povjerenstvo, čiji je Savović bio predsjednik, a Krstić član, imalo je zadatak izvršiti tehnički pregled izvedenih radova na kolodvorskoj zgradi i utvrditi da su ispunjeni svi uvjeti za njeno korištenje, navodi se u optužnici.

Tužiteljstvo tvrdi da Savović i Krstić, u okviru svoje struke i nadležnosti, to nisu učinili kako treba. U optužnici stoji da su inspekcijski nadzor proveli iako je rekonstrukcija zgrade još bila u tijeku te nisu provjerili jesu li radovi na zgradi izvedeni u skladu s građevinskom dozvolom i drugom dokumentacijom na temelju koje je zgrada rekonstruirana.

Osim toga, pred tužiteljstvom u Novom Sadu vodi se postupak zbog pada nadstrešnice, a Državno odvjetništvo za organizirani kriminal provodi financijsku istragu u vezi s projektom obnove pruge.

U sklopu istrage koju je krajem studenog 2024. godine provelo Više tužiteljstvo u Novom Sadu, uhićen je i bivši ministar graditeljstva Goran Vesić, a iako je tužiteljstvo podiglo optužnicu, sud je krajem prosinca prošle godine protiv njega i još nekoliko osoba obustavio postupak zbog nedostatka dokaza.

Provjeravaju se i financijske zlouporabe u projektu modernizacije i rekonstrukcije pruge od Beograda do granice s Mađarskom, koji uključuje i obnovu kolodvorske zgrade u Novom Sadu.

Osim Vesića, tom je istragom obuhvaćen i bivši ministar Tomislav Momirović koji je uhićen i proveo šest mjeseci u pritvoru, a tužiteljstvo sumnja da su svi osumnjičeni zajedno oštetili državni proračun za 115 milijuna dolara.