Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i izmjene i dopune Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koje su uvjet koji se postavlja pred našu zemlju za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, naći će se na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 15. srpnja, najavljeno je iz predsjedatelja Doma. naroda Dragan Čović (HDZ).

Mogli bi proći u Domu naroda, ako se o njima glasa, ali mogu li proći u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, pogotovo do listopada, kada je nova sjednica Europskog vijeća?

Riječ je o dva zakona koje su u parlamentarnu proceduru uputili članovi kolegija Doma naroda – Čović, Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (koji je napustio NiP i sada je u stranci Crvena linija). Oba zakona zapravo su izašla iz Ministarstva pravde BiH, ali nisu prošla Vijeće ministara BiH zbog protivljenja ministara iz SNSD-a.

Za usvajanje ovih zakona u Zastupničkom domu potrebna su 22 glasa, a među njima pet iz RS-a i deset iz FBiH. SNSD i njihovi partneri u vlasti u RS zajedno imaju osam zastupnika, a HDZ četiri.

Nedostaje još deset ruku za opću većinu.

Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) zajedno ima 11 ruku. No, iz Naše stranke su u proceduru dali svoje verzije ovih zakona. Onaj o VSTV-u je odbijen, a drugi je još u proceduri.

Zanimalo nas je jesu li prihvatljivi zakoni koje je uputio Kolegij Doma naroda 17. prosinca prošle godine i od tada javno dostupni na web stranici Parlamenta BiH.

– Te zakone nismo dobili pa nismo mogli o njima raspravljati na sjednici kluba. U ovom trenutku ne mogu govoriti o njihovom sadržaju – kazao je za Faktor Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika SDP-a.

SDA ima osam zastupnika u Zastupničkom domu.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, istaknuo je da je glavna primjedba na zakon o VSTV-u to što nisu ispoštovane neke preporuke Venecijanske komisije, a koje se odnose na etničku strukturu VSTV-a, gdje se preporučuje da se ide prema principu profesionalnosti.

– Vidjet ćemo kako ćemo reagirati. Načelno podržavamo ono što je zaslužno u prvom čitanju, pa to popravljamo amandmanima. Tako i za Zakon o sudu. U predloženim izmjenama, koliko znam, nije navedeno gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Preporuča se njihovo razdvajanje (Sud i Žalbeni odjel), iako to ne zadovoljava zahtjeve Europske komisije. Oni traže zakon o sudovima, a ne zakon o Sudu – podsjetio je Špago.

Napomenuo je da u Domu naroda zakoni prolaze prvo čitanje, zatim fazu amandmana, zatim drugo čitanje i tek onda dolazi u Zastupnički dom.

– Nisam siguran da je moguće, ovakvim načinom rada Doma naroda, to završiti u mandatu, vidjeli ste kakve su sjednice. Teško da se to može napraviti, tim više što nema dogovora što je prihvatljivo za sve – rekao je Špago.

Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-PDP-ZA Pravda i crveni, koji ima pet zastupnika iz RS-a, kazala je da sigurno neće podržati da zakoni idu po hitnom postupku.

– U Zakonu o sudu ćemo inzistirati da sjedište Apelacionog odjeljenja bude na Palama – dodao je Pekić.

U predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Sudu nije bilo riječi o sjedištu Apelacionog odjeljenja, što znači da je u Sarajevu sjedište Suda BiH, a na kraju teksta zakona je navedeno da će novi zakon o Sudu BiH biti donesen u roku od godinu dana.

Zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Predrag Kojović uputio je u parlamentarnu proceduru novi prijedlog zakona o sudu.

Ovaj put zakon nosi naziv „Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine“. Prethodni, koji je također bio kritiziran u stručnoj javnosti, a odbačen u Zastupničkom domu, bio je zakon o Sudu Bosne i Hercegovine. U tom prethodnom zakonu, osim što je osporeno izostavljanje nekih nadležnosti Suda BiH, Kojović je predložio posebno žalbeno odjeljenje sa sjedištem na Palama.

Ovaj put Kojović predlaže formiranje Apelacionog suda sa sjedištem u Sarajevu. O broju sudaca odlučivalo bi Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće.

Uz Kojovićev prijedlog ovoga puta nema mišljenja Venecijanske komisije, Direkcije za europske integracije ili tijela Vijeća ministara BiH, nema financijske procjene, što su sve bile zamjerke prethodnoj verziji.

Nadležnost Suda Bosne i Hercegovine nije promijenjena.

Ovo je peti zakon koji se tiče suda i europskog zahtjeva da BiH ima jedno pravosudno tijelo koje bi imalo ulogu vrhovnog suda. Također, EU od nas traži zakon o sudovima u BiH, ali Vlada se na to oglušila i svi prijedlozi su se odnosili na zakon o Sudu.

bh. Vlada koju čine HDZ, SNSD i Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) već tri godine ne može usaglasiti ovaj zakon. Sporno je sjedište apelacionog suda i nadležnost koju SNSD želi suziti.

Stoga su predstavnici predlagali različite verzije.

Osim Kojovićeve verzije koja je odbijena, u proceduri je bio i prijedlog zakona koji su podnijele oporbene stranke iz RS-a (PDP, SDS i Za pravda i red). I on je odbijen tijekom glasovanja.

U proceduri je i zakon o sudu koji je podnijela Marina Pendeš (HDZ), šefica Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda Doma naroda Parlamenta BiH. Odbio ga je nadležni saborski odbor, ali je formalno još uvijek u proceduri. Predložila je da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u općini Istočno Novo Sarajevo.

Posljednji prijedlog zakona o Sudu je onaj koji su predložili članovi kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović (HDZ), Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (NiP). Već je nekoliko puta bio na dnevnom redu sjednica Doma koje su prekidane. Sljedeći pokušaj posvajanja je sutra. Riječ je o istom zakonu koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, ali ga SNSD-ovi ministri u Vijeću ministara BiH nisu htjeli prihvatiti.

Sljedeći tjedan bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine, izjavio je u siječnju šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.

Ključni datum je došao, a danas je početak dvodnevne sjednice Europskog vijeća kojom je BiH trebala usvojiti zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, zakon o sudovima i imenovati glavnog pregovarača BiH s EU za otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom.

Bosna i Hercegovina nije usvojila ove zakone niti imenovala glavnog pregovarača.

Novi pokušaj usvajanja zakona je u ponedjeljak, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zakone su predložili članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović (NiP-Trojka), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD), odnosno iz vladajućih stranaka. Predložili su ih nakon što se SNSD u Vijeću ministara BiH usprotivio usvajanju istih zakona. Ako prođu Dom naroda, oba zakona moraju proći i Zastupnički dom.

O glavnom pregovaraču, koji je treći uvjet, već dugo nema riječi.

Ali postoje novi ključni tjedni za ispunjavanje zahtjeva. Sljedeća sjednica Europskog vijeća je 18. i 19. lipnja.