Komisija za odlučivanje o sukob interesa godine u institucijama Bosne i Hercegovine doneseno je 14 odluka, iako su na stolu imali 35 predmeta, s tim da je za samo pet dužnosnika utvrđen sukob interesa te su im izrečene novčane sankcije.

U izvješću o radu u 2025. godini, koje su nedavno uputili Parlamentarnoj skupštini BiH, nisu precizirali o kojih 14 dužnosnika odlučuju.

Uz pet sankcioniranih, Povjerenstvo je tijekom godine pokrenulo postupke u pet predmeta, donijelo je dvije odluke o nepokretanju postupka, kao i dvije odluke o obustavi postupka. U četiri slučaja oglasili su se nenadležnim.

U izvješću o radu naveli su kako su imali problema s izradom pečata, da se trude uspostaviti web stranicu, kao i da su u prva četiri mjeseca prošle godine usvojili, između ostalog, pet uredbi koje su tek u listopadu uputili Vijeću ministara BiH, ali su im vraćene na doradu. Sada očekuju usvajanje pravilnika nakon revizije.

Održali su 14 sjednica.

Ovo povjerenstvo je formirano 2024. godine nakon usvajanja novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Iz prethodne, koju su činili bh. saborskih zastupnika, naslijedila je 20 predmeta i većinu još provjeravaju.

U izvješću su ponovili kako su naknade koje dobivaju nedostatne. Trenutno iznosi 600 KM i u skladu je s odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Na njihov prijedlog, Administrativno povjerenstvo BiH Parlamentu je predložilo izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi se naknada povećala za oko 1.000 KM.

Povjerenstvo je u izvješću navelo da je neophodno adekvatno kadrovsko popunjavanje njihovog Odjela, koji djeluje u okviru Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, s obzirom na djelokrug nadležnosti i broj predmeta.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine konstatirala je danas da se po drugi put na njenoj sjednici nije pojavio ovlašteni predstavnik Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamenta BiH koji bi branio izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH.

Stoga, temeljem Poslovnika Zastupničkog doma, Ustavnopravna komisija smatra da je predlagatelj odustao od zakona, o čemu će izvijestiti Zastupnički dom koji je sljedeći tjedan trebao raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Izmjene koje je predložilo Zajedničko administrativno povjerenstvo odnosile su se na povećanje naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za oko 1.000 KM.

I dok je predsjednik Administrativnog povjerenstva Obren Petrović zdušno branio ovaj prijedlog u veljači, kada su zastupnici odlučivali hoće li pristati na hitnu proceduru usvajanja, nitko od ovlaštenih osoba iz ovog povjerenstva nije bio nazočan da isto učini na radnim tijelima BiH. Sabora, iako im je to dužnost.

Kako se nisu pojavili na sjednicama Ustavnopravnog povjerenstva, nisu se pojavili ni na Povjerenstvu za financije i proračun.

Povećanje naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kritizirano je u veljači na sjednici Zastupničkog doma. Kritike su imale i oporba i vlast. Iznesene su ocjene da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema rezultata, kao i da je ono što se predlaže u suprotnosti sa Zakonom o plaćama i naknadama, koji je lex specialis i propisuje da ove vrste naknada ne mogu biti veće od osnovice za obračun plaće koja trenutno iznosi 600 KM. Administrativno povjerenstvo predložilo je da naknada bude jednaka prosječnoj neto plaći u BiH, koja trenutno iznosi oko 1.600 KM.

Osim Obrena Petrovića (SNSD), Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove čine Marina Pendeš (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP) kao zamjenici predsjedavajućeg, te članovi Marinko Čavara (HDZ), Zdenko Ćosić (HDZ), Vlatko Glavaš (DF), Amor Mašović (SDA), Sredoje Nović (SNSD), Nebojša Radmanović (SNSD), Džemal Smajić (SBiH), Safet Softić (SDA) i Nenad Vuković (PDP).

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovano je prošle godine. Njegovi članovi su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić-Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.

Organizacija Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) podnio je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine prijavu protiv Igora Vukovića jer je on istovremeno savjetnik Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova BiH, te vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica.

A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

TIBiH podsjeća da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH izričito propisano da nositelj javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, a zabrana se odnosi i na obnašanje funkcija na drugim razinama vlasti.

– S obzirom da državni zakon jasno definira savjetnike imenovanih osoba kao nositelje javnih funkcija, dok Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a i funkciju vijećnika tretira kao javnu funkciju, Vukovićevo paralelno postupanje predstavlja direktno kršenje zakona – priopćeno je iz TI-ja.

Igor Vuković javnosti je poznat kao bivši direktor Šumskog gazdinstva “Birač” iz Vlasenice, s čijeg je čela smijenjen 2012. godine zbog višemilionskih gubitaka tog gospodarstva. Vuković je godinu dana kasnije uhićen zbog sumnje na zlouporabu službenog položaja i pronevjeru državnog novca, dok su bivši radnici ovog Šumskog gospodarstva tvrdili da je novcem stečenim malverzacijama otvorio privatnu tvrtku.

– Trenutno je Vuković zaista vlasnik privatnog drvoprerađivačkog poduzeća “Vis” sa sjedištem u Vlasenici, ali podaci iz imovinskih knjiga za izbore 2020. i 2024. godine pokazuju da Vuković ovu tvrtku nije registrirao kod nadležnih institucija, te su polja za prijavu vlasništva nad tvrtkama ostala prazna – ističe TI.

TIBiH je u prijavi predložio nadležnoj državnoj komisiji da ispita ovaj slučaj i izrekne odgovarajuće mjere, ali TI smatra upitnim koliko će Komisija biti efikasna.

– U sličnom predmetu, koji je TIBiH pokrenuo protiv Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavare, inače vijećnice u Općinskom vijeću Busovača, odluka se čekala više od godinu dana.

Nakon što je više puta vraćala slučaj na doradu, Komisija joj je izrekla kaznu od 5.000 KM i zatražila ostavku. No, problemi s tumačenjem novog zakona kao i pokušaji opstrukcije izricanja sankcija u ovom slučaju ostaju kao primjer odnosa vlasti prema pojavi sukoba interesa – kažu u TI.

Upozoravaju da, umjesto uspostavljanja prakse i kažnjavanja dužnosnika koji neometano obnašaju više funkcija, Povjerenstvo svojim djelovanjem i dalje pogoduje dužnosnicima poput Vukovića, kojima je kroz pravni vakuum i institucionalnu inertnost omogućeno da zadrže nespojive funkcije.

Vukovićev mandat traje koliko i mandat zamjenice ministra civilnih poslova Marijane Mojić, koju savjetuje. Ove godine održavaju se opći izbori na kojima se bira nova vlada, koja bira novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Bude li se čekalo dulje od godinu dana, kao u slučaju Marija Ćosića, Vukoviću će mandat na mjestu savjetnika isteći prije nego što Povjerenstvo donese odluku. Tako bi mogao proći nekažnjeno.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine kaznilo je na prošloj sjednici Mariju Ćosić, savjetnicu zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinka Čavare, s 5.000 KM zbog sukoba interesa. Povjerenstvo je Ćosića pozvalo i na ostavku.

Dogodilo se to nakon prijave Transparency Internationala u BiH koja je podnesena u srpnju prošle godine, a tema je nekoliko puta skidana s dnevnog reda jer članovi povjerenstva nisu mogli zauzeti stav o ovom pitanju, kazao je. TIBiH.

U slučaju Ćosića osporava se činjenica da uz dužnost savjetnice Marinke Čavare na državnoj razini, ona istovremeno obnaša i dužnost vijećnice u Općinskom vijeću Busovače. Kako državni zakon jasno propisuje da nositelji javnih funkcija i njihovi savjetnici mogu obavljati samo jednu javnu funkciju, a federalni Zakon o sukobu interesa također smatra da su izabrani dužnosnici i zastupnici u općinskim vijećima, jasno je da je Ćosić dugo vremena obnašao nespojive funkcije.

Ipak, na nekoliko sjednica Povjerenstva vodila se polemika o tome je li za utvrđivanje nespojivih funkcija potrebno da osoba bude prijavljena na oba radna mjesta s punim radnim vremenom, te je ovaj slučaj više puta vraćan na doradu, što jasno ukazuje na moguće probleme u tumačenju novog zakona, te pokušaje opstrukcije izricanja sankcija.

– Stoga treba istaknuti da je sa stajališta sukoba interesa, osim ostvarivanja dvostrukih prihoda iz proračuna, osporeno i da dužnosnici na nižim razinama mogu koristiti resurse institucija BiH za ostvarivanje stranačke, osobne ili političke koristi.

Ova odluka Povjerenstva značajna je jer je posljednjih godina raširena praksa da brojni državni dužnosnici obnašaju više funkcija na nižim razinama vlasti. Zbog toga TI BiH poziva komisiju da postupi i po ostalim prijavama TI BiH koje su upućene zbog kršenja odredbi novog državnog zakona o sukobu interesa i koje još čekaju epilog – saopćeno je iz TIBiH.

Grupa od 13 zastupnika u Parlamentu Federacije BiH uputila je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, kazao je Feni jedan od tih zastupnika Sanel Kajan.

Prema njegovim riječima, tekst zakona dostavljen je Vladi Federacije BiH na očitovanje, čime je otvoren novi pokušaj sistematizacije ove oblasti, nakon što su dosadašnje inicijative ostale bez potrebne podrške i konkretne provedbe.

Predlagatelji ističu da je riječ o zakonu usklađenom s europskim standardima, kojim se želi uvesti red u područje u kojem se već godinama bilježe brojni slučajevi potencijalnog ili stvarnog sukoba interesa bez adekvatnih sankcija.

Govoreći o tome što donosi novi zakon, Kajan navodi kako je predloženo zakonsko rješenje usmjereno na nekoliko ključnih segmenata: Nespojivost funkcija – onemogućavanje istovremenog obnašanja više nespojivih javnih funkcija i rukovodećih pozicija; Angažman bliskih srodnika – jasna pravila o zapošljavanju i angažmanu članova obitelji nositelja javnih funkcija; Transparentnost imovine – stroga obveza podnošenja detaljnih financijskih izvješća i mehanizama njihove provjere; Primanje darova – točno evidentiranje i zabrana primanja nezakonitih ili sumnjivih darova; Povezanost s privatnim i nevladinim sektorom – jasno definiranje granica između javne funkcije i privatnih interesa.

Poseban naglasak stavljen je na prevenciju – cilj je ne samo sankcionirati sukobe interesa kada do njih dođe, već jasnim pravilima, transparentnošću i učinkovitim nadzorom spriječiti njihovu pojavu.

Zakon koji ne samo da kažnjava, nego i sprječava korupciju.

Zastupnici ističu da je ovaj zakon hitan i neophodan, posebno u kontekstu brojnih aktualnih slučajeva sukoba interesa u Federaciji BiH koji ostaju nesankcionirani.

– Ovo je europski zakon. Ne uvodi samo sankcije, već i prevenciju – cilj je spriječiti korupciju prije nego što se dogodi. Godinama slušamo da je takvo rješenje potrebno, a sada imamo konkretan prijedlog na stolu – kaže federalni zastupnik Kajan.

Posljednjih mjeseci u javnosti su se intenzivirale rasprave o potrebi donošenja novog, strožeg zakona o sukobu interesa. U medijima su objavljeni brojni primjeri istovremenog obnašanja više funkcija, angažman bliskih srodnika u javnim poduzećima i ustanovama, kao i nedovoljno jasna pravila o imovinskim knjigama i darovima.

Nevladine organizacije i međunarodni akteri više su puta upozoravali da oblast sukoba interesa u Federaciji BiH nije dovoljno normativno uređena te da postojeći mehanizmi nemaju dovoljno kapaciteta za učinkovitu kontrolu i sankcioniranje nepravilnosti. Upravo zbog toga, novi Prijedlog zakona dolazi u vrijeme pojačanog pritiska javnosti da se uspostave jasna i primjenjiva pravila.

Kajan podsjeća da su u saborskoj proceduri već predana zakonska rješenja koja se odnose na ograničavanje ili ukidanje pojedinih povlastica izabranih dužnosnika, među kojima su tzv. “bijeli kruh”, paušali, naknade za rad u povjerenstvima i visoke otpremnine.

– Ako želimo istinsku pravdu i odgovornost, moramo krenuti od sebe – zastupnika. Građani predugo čekaju dok se privilegije gomilaju, a odgovornosti nedostaje – kažu predlagatelji.

Trenutno se na zakon čeka mišljenje Vlade FBiH. Od izvršne vlasti očekuje se brz, argumentiran i jasan stav.

Ukoliko izjašnjavanje izostane, predlagači najavljuju inzistiranje da se zakon što prije uvrsti na dnevni red i izglasa u oba doma Parlamenta FBiH.

Građani su, kako navode, predugo čekali na zakon koji bi uspostavio jasne standarde ponašanja nositelja javnih funkcija i vratio povjerenje u institucije.

Može li novi Nacrt zakona o sprječavanju sukoba interesa u Federaciji BiH konačno uvesti reda u nekontrolirano područje privatnih interesa javnih dužnosnika

Prema podacima iz Registra javnih funkcija Transparency Internationala BiH, čak 265 dužnosnika u FBiH istovremeno obnaša dodatne funkcije u javnim ustanovama i poduzećima. Menadžer za zagovaranje i javne politike TIBiH Edo Kanlić objašnjava da sama brojka ne znači automatsko kršenje zakona, već ukazuje na duboko problematičan sistem.

– Moramo se ograditi i reći da mi nismo tijelo koje odlučuje o sukobu interesa, ali prema našem poimanju važećih propisa nismo uspjeli otkriti 265 osoba koje po važećem zakonu obnašaju nespojive funkcije – navodi Kanlić.

No, dodaje da su drugi oblici sukoba interesa puno ozbiljniji i sustavno rašireniji, piše FTV.

– Ono što je možda još kontroverznije jest da, kada gledamo javne dužnosnike koji imaju vlasništvo u privatnim tvrtkama, gotovo 20 posto tih tvrtki ima ugovore i natječaje s institucijama koje se financiraju iz proračuna – upozorava Kanlić.

Prema njegovim riječima, zakon – i stari i novi – jasno prepoznaje povezanost javnih dužnosnika s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kao potencijalni izvor sukoba interesa.

– U proteklih pet godina uspjeli smo identificirati gotovo 2000 javnih dužnosnika koji su ujedno i menadžeri u nevladinim udrugama koje se financiraju iz proračuna – ističe.

Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložilo je dopunu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, kako bi se povećale naknade članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.

Parlamentarna administrativna komisija zatražila je da se ova izmjena Zakona usvoji po hitnom postupku, a o njoj će danas raspravljati i glasovati zastupnici na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH.

Trenutna naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa BiH iznosi 600 KM. Administrativno povjerenstvo Bosne i Hercegovine Parlament je predložio povećanje, točnije da naknada bude u visini prosječne godišnje neto plaće u BiH iz prethodne godine u odnosu na onu na koju se odnosi, a koje objavljuje Agencija za statistiku BiH.

To znači da bi se u ovoj godini primjenjivala prosječna neto plaća iz 2025. godine, au 2025. prosječna neto plaća bi se kretala od nešto više od 1.500 KM do 1.600 KM, koliko iznosi studeni.

Obrazloženje za ovu izmjenu Zakona je da je 600 KM nedovoljno i da članovi Povjerenstva koji žive dalje od njenog sjedišta, a to je Istočno Sarajevo, imaju veće troškove u odnosu na ostale.

U Zajedničkom administrativnom povjerenstvu su naveli da to dovodi do diskriminacije, da je demotivirajuće i da postoji bojazan da neće biti interesa za rad u Povjerenstvu kada sadašnjim članovima (mandat im traje pet godina) prestane dužnost, pa u administrativnom povjerenstvu u obrazloženju pitaju “koju bi motivaciju imali kandidati s prebivalištem u Brčkom, Bihaću, Trebinju, Širokom Brijegu, Tuzla, Zenica, Mostar, Bijeljina imaju za rad u Komisiji”.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za administrativne poslove je Obren Petrović (SNSD), zamjenici su Marina Pendeš (HDZ) i Denis Zvizdić (NiP), a članovi su Marinko Čavara (HDZ), Zdenko Ćosić (HDZ), Vlatko Glavaš (DF), Amor Mašović (SDA), Sredoje Nović (SNSD), Nebojša Radmanović (SNSD), Džemal Smajić (SBiH), Safet Softić (SDA) i Nenad Vuković. (PDP).

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa imenovano je prošle godine. Njegovi članovi su Dejan Ružić, Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić-Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine donijelo je danas zaključak o pokretanju postupka u slučaju Nikoline Šljivić, zastupnice u NSRS.

Postupak je pokrenut nakon što je Šljivić imenovan za vd zamjenika direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIP).

– Pokreće se postupak o eventualnoj nespojivosti društvenosti. U postupku će se utvrditi sve relevantne činjenice i predložiti rješenje – rečeno je na sjednici SIP-a.

Njeno imenovanje prošlog mjeseca izazvalo je žestoku polemiku u NSRS.

Članica Liste za pravdu i red Zagorka Grahovac oštro se usprotivila odluci Vlade RS da imenuje Šljivića.

– Nemam ništa osobno protiv Nikoline Šljivić, ali znamo da je ona frizerka, a ne pravnica. Odakle joj iskustvo za rad na rukovodećoj poziciji? Možda u Londonu, kao Petar Đokić? Zna li ona uopće kako se zove ustanova u koju je postavljena – upitao je vidno razočarani Grahovac.

Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, nakon njenog izlaganja, kratko je rekao da je ljubomora čudo.

Šljivić se odazvala prozivci i izjavila da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva službena dokumentacija nalaze u kabinetu NSRS i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

– To je jedina istina i jedina relevantna informacija – rekao je Šljivić.