Oporbeni zastupnik stranke Za pravdu i red u NSRS Nebojša Vukanović iznio je tvrdnje o nastavku tenzija unutar vladajućeg SNSD-a nakon dženaze ocu predsjednika PDP-a Branislava Borenovića, koja je prije nekoliko dana održana na Gradskom groblju u Banjoj Luci.

Prema riječima Vukanovića, među prisutnima su bili predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, kao i Nedeljko Elek, koji je nedavno izgubio sve stranačke funkcije i članstvo u SNSD-u, nakon sukoba s Igorom Dodikom.

Tijekom dženaze Elek je pokušao prići Dodiku i razgovarati s njim, ali mu, kako tvrdi, pripadnici Dodikovog osiguranja to nisu dopustili.

Vukanović smatra da to pokazuje koliko je odnos dvojice nekada bliskih suradnika potpuno narušen.

Elek je ranije skinut sa kandidatske liste SNSD-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske, a potom i razriješen svih stranačkih funkcija.

Vukanović također tvrdi da Elek nije jedini dužnosnik koji bi mogao biti smijenjen iz vrha SNSD-a, ističući da bi u narednom periodu moglo doći do novih kadrovskih promjena među ljudima koji više nemaju povjerenje stranačkog vrha.

Ove tvrdnje Vukanović je iznio na na svoj blogdok se SNSD i osobe koje se spominju u njegovoj objavi nisu službeno oglašavale.

Sjedinjene Američke Države duboko su razočarane činjenicom da Europska unija nije uspjela postići konsenzus oko novog visokog predstavnika u BiH, zbog čega otvoreno najavljuju preispitivanje svog daljnjeg sudjelovanja u međunarodnoj prisutnosti u našoj zemlji.

Epilog je to dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) održane 3. i 4. lipnja, nakon koje je američko veleposlanstvo u Sarajevu uputilo neuobičajeno oštro priopćenje na račun svojih europskih partnera.

Iako se u javnosti očekivalo da će PIC ovog tjedna doći do raspada i izbora nasljednika na mjestu šefa OHR-a kako bi se osigurala stabilnost BiH, došlo je do potpunog neslaganja unutar europskog bloka.

SAD je čvrsto stao iza talijanskog kandidata. O ozbiljnosti američke potpore svjedoči i činjenica da je državni tajnik Marco Rubio nedavno tog diplomata pred Kongresom opisao kao “gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao i pomogao da se osigura određena stabilnost te pozicije”.

Međutim, europske podjele blokirale su proces, što je izazvalo izravnu i nediplomatsku reakciju Washingtona.

– Sjedinjene Američke Države bilježe europski neuspjeh u postizanju konsenzusa o europskom kandidatu i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoj mandat i izabere novog visokog predstavnika. Europska neodlučnost i odustajanje PIC-a od dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini – priopćeno je iz američkog veleposlanstva.

Ovu iznenadnu krizu unutar ključnih međunarodnih tijela za naš portal komentirao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Vrlo je poražavajuća činjenica da Bosna i Hercegovina uopće nije subjekt u cijeloj ovoj situaciji. Mi smo tu objekt i na stolu smo kao tema o kojoj drugi odlučuju. Američki pristup ovom pitanju je krajnje pragmatičan – njima jednostavno treba osoba koja će pripremiti teren za realizaciju projekta Južne interkonekcije, a takvu osobu su očito prepoznali u liku talijanskog kandidata – ističe Kešo.

Zastupnik SDA naglašava da naša zemlja trenutno trpi izravne posljedice sve dubljeg sukoba između Washingtona i Bruxellesa, iza kojeg se krije veliko nepovjerenje unutar same Europe.

– Danas trpimo posljedice sukoba Amerike i Europske unije. S druge strane, postoji jasan konsenzus na liniji Velika Britanija – Njemačka – Francuska. Unutar tih odnosa postoji veliko nepovjerenje koje je dobrim dijelom uzrokovano odnosom Trumpove administracije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu – zaključuje Kešo u razgovoru za naš portal.

Povjesničar i politički analitičar, prof. dr.sc. Admir Mulaosmanović. On za naš portal ističe da korijeni ovog problema leže u dubljim promjenama američke političke misli, koje su počele puno ranije.

– Ovo što se danas događa u odnosima SAD-a i Europske unije i ono što se događa iza leđa Bosne i Hercegovine zapravo nije ništa novo. U posljednjih desetak godina, a posebice na kraju prvog mandata Donalda Trumpa, možemo govoriti o jasnim obrisima izolacionističke politike u američkoj političkoj misli. Trump je tada inaugurirao koncept transakcijske politike i otvoreno dao naslutiti da će prethodna paradigma savezništva biti predmet revizije. On ovo nije sam kreirao, već jednostavno provodi ono što je davno strateški zacrtano – pojašnjava Mulaosmanović za Faktor.

Profesor Mulaosmanović upozorava da je prijetnja odustajanjem Amerike, uzrokovana nenominiranjem talijanskog kandidata, izuzetno opasna za BiH, posebno u kontekstu regionalnih apetita. Ipak, smatra da stvari nisu nepovratno izgubljene.

– Mogućnost da se Amerika povuče iz tog procesa predstavlja veliku opasnost za naše odnose, ponajviše zbog hegemonističkih pretenzija koje konstantno dolaze iz našeg susjedstva. Moramo biti krajnje oprezni i ozbiljni. Vjerujem da stvari još nisu izgubljene, da se mogu popraviti i treba čekati bolja vremena. Za otprilike dvije godine, nakon završetka ove Trumpove administracije, ponovno će doći do relaksacije odnosa među saveznicima. Nažalost, naši političari nisu vodili računa o tim globalnim promjenama i nisu slušali savjete – naglašava profesor i dodaje ključnu opasku o vanjskoj politici Sarajeva:

– Ozbiljno smo podbacili na Istoku. Mi smo, slijedeći diktat zapadne demokracije, praktički prekinuli odnose s Moskvom i Pekingom i to je kardinalna pogreška koju moramo hitno ispraviti ako želimo zaštititi vlastite interese u trenutku kada je Zapad podijeljen.

O tome kako su unutar PIC-a podijeljene karte i koje su opasnosti ovog diplomatskog ćorsokaka, razgovarali smo s Admirom Lisićem, politologom i direktorom geopolitičkog centra GEOPOL. Precizira koji tabori podržavaju koje kandidate i povlači paralelu s krizom prošlog stoljeća.

– Europska unija i Amerika očito nemaju konsenzus oko Bosne i Hercegovine, što se najbolje vidi po tome što ne mogu postići dogovor oko izbora novog visokog predstavnika. Trenutna situacija pokazuje jasne blokove: Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska snažno podržavaju talijanskog kandidata, dok s druge strane Europska unija i Velika Britanija inzistiraju na francuskom kandidatu – objašnjava Lisica.

Direktor GEOPOL-a upozorava da zaoštravanje retorike i javni sukobi saveznika ne donose ništa dobro našoj zemlji.

– Izjava Sjedinjenih Američkih Država nije dobra, kao što nikako nije dobar ovaj tinjajući sukob između Europske unije i SAD-a oko Bosne i Hercegovine. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća također smo imali priliku vidjeti oprečne stavove velikih sila o našoj zemlji, tako da to u povijesnom smislu nije novost. Primarni cilj nam mora biti da imamo i jedne i druge na svojoj strani, ali to je, nažalost, nešto na što u ovom trenutku objektivno ne možemo utjecati – zaključuje Lisica za naš portal.

Ako nikada niste čuli za pasminu zvanu alabai, vrijeme je da je vidite na djelu jer je rumunjski uzgajivač snimio susret svog skrbnika po imenu Dobrin s medvjedom i to objavio na YouTubeu.

Iako je medvjed isprva pokušao preplašiti psa, ubrzo je shvatio da pred sobom ima neumoljivog protivnika pa se odlučio na strateško povlačenje

Svjestan da pas nema namjeru odustati i povući se, medvjed se počeo povlačiti prema šumi, pa je mnoge zaintrigiralo o kakvoj se pasmini radi, za koju je strah bio gotovo nepoznat pojam.

Srednjoazijski ovčar, poznat i pod spomenutim imenom alabai, jedna je od najstarijih pasmina na svijetu, čija povijest seže više od četiri tisućljeća u prošlost.

Potječe iz surovih prostranstava koja se protežu od Kaspijskog jezera do Kine i nije rezultat ciljanog uzgoja, već prirodne selekcije koja je stvorila gotovo savršenog čuvara, piše. Ne o ovoj pasmini.

Impozantne građe, neovisnog karaktera i nepokolebljive odanosti, alabaj je mnogo više od kućnog ljubimca: on je živi spomenik drevne kulture, radni pas s posebnim sposobnostima i za mnoge član obitelji koji ulijeva osjećaj potpune sigurnosti.

Podrijetlo srednjoazijskog ovčara nalazi se u geografskom području koje obuhvaća Turkmenistan, Kazahstan, Uzbekistan i okolne zemlje.

Tisućama godina ti su psi živjeli uz nomadska plemena i štitili stada ovaca i koza od grabežljivaca poput vukova i medvjeda.

Za razliku od mnogih modernih pasmina, alabai se razvio pod utjecajem okoline, što znači da su preživjeli samo najjači, najpametniji i najprilagodljiviji, što je rezultiralo iznimno zdravom i otpornom pasminom s jakim instinktima.

Alabai je pas uravnoteženog, mirnog i samouvjerenog temperamenta. Opisuju ga kao ponosnog i neovisnog psa koji je svjestan svoje snage, ali je ne koristi bez prijeke potrebe. Što se zapravo i vidjelo na snimci! Njihova hrabrost je legendarna, a karakteristična neustrašivost prema velikim predatorima. Iako su izuzetno odani i privrženi svojoj obitelji, prirodno su suzdržani i sumnjičavi prema strancima.

Brojne su priče koje ilustriraju njihovu nevjerojatnu sposobnost zaključivanja. Jedna od njih govori o ženki koja je bez ikakve obuke čuvala novorođenče svojih vlasnika.

Kad su u posjet došli dugogodišnji obiteljski prijatelji, pas ih je radosno dočekao. Međutim, kada su pokušali ući u prostoriju u kojoj je beba spavala, ženka je legla ispred vrata, zapriječila im prolaz i počela ozbiljno režati, jasno dajući do znanja da je njena dužnost zaštititi najmlađeg člana “čopora”.

Upravo zbog te samostalnosti i snage Alabai nije pas za neiskusne vlasnike. Potreban im je vlasnik čvrstog, ali poštenog karaktera koji će se postaviti kao vođa. Dresura zahtijeva strpljenje, dosljednost i međusobno poštovanje. Rana i opsežna socijalizacija ključna je za psa kako bi naučio razlikovati stvarnu prijetnju od bezopasnih situacija.

U Milanu je došlo do ozbiljnih tenzija između sportskog direktora Zlatana Ibrahimovića i trenera Massimiliana Allegrija, a situacija je, prema pisanju medija, eskalirala do te mjere da je sportski direktor morao intervenirati kako bi spriječio fizički sukob.

Incident se dogodio tijekom rasprave u klupskim prostorijama, a verbalni sukob je, kako se navodi, brzo prerastao u žestoku svađu.

U jednom trenutku situacija se toliko zaoštrila da su prisutni morali stati između njih dvojice kako bi spriječili fizički obračun.

Odnosi Ibrahimovića i Allegrija već su duže vrijeme pod velikim pritiskom. Talijanski mediji pišu kako su nesuglasice vezane uz različite poglede na vođenje momčadi i utjecaj u sportskom segmentu kluba, a tenzije navodno traju već mjesecima.

Ovaj incident dolazi u osjetljivom trenutku za Milan, koji prolazi kroz turbulentnu sezonu i moguću veliku rekonstrukciju uoči ljeta.

Također se navodi da bi oba aktera mogla biti dio šireg restrukturiranja unutar kluba.

U Beogradu je u subotu, nakon prosvjeda na Slaviji, došlo do nekoliko sukoba policije i određenog broja građana.

Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije priopćilo je da je ozlijeđeno 17 pripadnika policije, a snimci s društvenih mreža pokazuju da su policajci navodno pretukli svoje kolege.

Oporbena političarka Marinika Tepić podijelila je video na kojem se vidi kako policajci tuku muškarca, uz tvrdnje da je premlaćeni zapravo policajac, javlja Novi.

Kako se vidi na snimci na društvenim mrežama, policajci u odorama jure za jednom osobom tijekom nemira nakon prosvjeda, u jednom trenutku ta osoba pada, a jedan od uniformiranih pripadnika MUP-a je udara dok leži na zemlji, nakon čega se pojavljuju policajci i u civilu i u uniformi.

U tom trenutku dolazi do svađe, nakon čega se pripadnici MUP-a u opremi za razbijanje demonstracija povlače, dok muškarci odnose ozlijeđenog muškarca. Kako se vidi na snimci, zadobio je ozljedu glave te je krvav odvezen u službeno vozilo.

Sudeći prema informacijama s društvenih mreža, ispostavit će se da je ozlijeđeni muškarac zapravo policajac u civilu.

– Opet policajac pretukao policajca! I opet optuženi ljudi sa sastanka! – napisala je oporbena političarka Marinika Tepić na društvenoj mreži X.

– Desno – drugi ugao gdje se vidi kako isti policajac u civilu nekoga juri, a onda ga drugi policajac udara palicom u glavu, da bi na kraju treći policajac u civilu vidno ljut na one koji su ga tukli kada je shvatio situaciju – napisao je Tepić.

Sama intervencija policajca u civilu, kada su ga uniformirani kolege udarali dok je ležao na tlu, ponovno je otvorila pitanje policijskog ponašanja i prekomjerne upotrebe sile, a snimka kritične večeri pokazala je kako policija nepotrebno udara oborene, pa čak i vezane prosvjednike.

Prosvjed na Slaviji trajao je od 18 do 20 sati, a cijeli skup je prošao mirno i bez ijednog incidenta. Na kraju programa studenti su proglasili kraj prosvjeda na kojem je sudjelovalo gotovo 190.000 građana, stoji u Arhivi javnih skupova.

Situacija je eskalirala kada je dio mase nakon završetka prosvjeda krenuo ulicom Kralja Milana, a pirotehnika je eksplodirala s obje strane kod Pionirskog parka. Iako studenti nisu sudjelovali u ovom događaju, policija je vozilima potjerala nekoliko desetaka njih koji su čistili trg i sudjelovali u demontaži bine.

U zeničkom naselju Radakovo večeras u 21:05 sati došlo je do narušavanja javnog reda i mira.

U sukobu je sudjelovalo više osoba, a sve je počelo vikom, galamom i naguravanjem.

Iz Operativnog centra MUP-a ZDK su naglasili da u incidentu nije bilo povrijeđenih, ali je jednoj osobi pozlilo.

– Vjerojatno od uzbuđenja jedna je osoba imala epileptični napad zbog čega je pozvana Hitna pomoć, rečeno je za Hayat.ba u MUP-u ZDK.

Američki demokratski senator Richard Blumenthal izjasnio se za CNN da “neposredan vojni napad ostaje vrlo realna opcija”, citirajući informacije s povjerljivih brifinga i drugih izvora. U razgovoru s novinarkom Erin Burnett upozorio je da je takav scenarij “duboko uznemirujući”, jer bi mogao dovesti američke vojnike u izravnu opasnost i izazvati velike ljudske gubitke.

Blumenthal je naglasio da ne može iznositi konkretnije detalje zbog povjerljive prirode informacija koje je dobio, ali je napomenuo da se među vojnim čelnicima već duže vrijeme raspravlja o mogućoj vojnoj akciji. Iako nije želio prognozirati kada bi do mogućeg napada moglo doći, rekao je da se ta opcija ozbiljno razmatra.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump trebao je od dužnosnika Pentagona primiti novosti o vojnim opcijama vezanim uz Iran, istovremeno vršeći pritisak na Teheran da pristane na novi sporazum.

Prema izvorima, posrednici iz Pakistana očekuju da bi Iran već danas ili najkasnije do petka mogao podnijeti revidirani mirovni prijedlog, nakon što je prethodna verzija odbijena u Washingtonu.

Trump je rekao da samo on i uski krug ljudi znaju pravo stanje pregovora, sugerirajući da se oni nastavljaju unatoč javnom dojmu zastoja.

Naveo je da se razgovori trenutno vode telefonom, a da će američki odgovor ovisiti o tome koliko je Iran spreman ograničiti svoj nuklearni program.

Raniji iranski prijedlog, koji je odbijen, predviđao je prvo otvaranje Hormuškog tjesnaca, a tek potom rješavanje nuklearnog pitanja.

S druge strane, republikanski senator Rick Scott rekao je za CNN da bi predsjednik trebao imati ovlasti nastaviti vojnu akciju protiv Irana bez prethodnog odobrenja Kongresa.

Cijela situacija ukazuje na istovremeno traženje diplomatskih i vojnih opcija – dok traju pokušaji novog dogovora, sve su glasnija upozorenja da bi sukob svakog trenutka mogao eskalirati.

Iran je u četvrtak zaprijetio da će odgovoriti “dugim i bolnim udarima” na američke položaje ako Washington obnovi svoje napade, ponavljajući svoje pravo na kontrolu Hormuškog tjesnaca. Takav stav dodatno komplicira američke planove o formiranju međunarodne koalicije koja bi ponovno otvorila ovaj ključni pomorski put.

Dva mjeseca nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana, jedan od najvažnijih svjetskih morskih prolaza ostaje zatvoren, blokirajući oko dvadeset posto globalnih zaliha nafte i plina.

Posljedice su već vidljive – cijene energije strmoglavo rastu, a sve više ekonomista upozorava na ozbiljan rizik usporavanja globalnog gospodarstva.

U takvom okruženju tržišta pokazuju izrazitu nestabilnost. Cijene nafte počele su padati u četvrtak ujutro, nakon što su prethodno dosegnule najvišu razinu u četiri godine, potaknute izvješćima da američki predsjednik Donald Trump razmatra daljnju eskalaciju sukoba s Iranom.

Američka referentna nafta West Texas Intermediate za isporuku u lipnju pala je 1,4 posto na oko 105 dolara po barelu, nakon što je preko noći dosegla gotovo 111 dolara.

Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da lipanjski ugovori istječu danas, što obično znači još izraženije oscilacije cijena.

Ukupna situacija pokazuje koliko je kriza duboka – dok se razmišlja o novim eskalacijama na političkom i vojnom planu, globalno energetsko tržište već snažno reagira, a posljedice se prelijevaju na šire gospodarstvo.

Primirje između Izraela i Libanona, postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, na prvi se pogled čini korakom ka smirivanju situacije.

No, kad se zagrebe ispod površine, jasno je da to više izgleda kao kratka pauza nego početak pravog mira, navodi The National Interest u analizi.

Glavni problem je što strane u sukobu zapravo imaju potpuno različite ciljeve.

Izrael želi eliminirati Hezbollah, ali to nije lako ostvarivo jer Hezbollah nije samo vojna organizacija.

U Libanonu ima i političku i društvenu ulogu, duboko je ukorijenjen i uživa potporu dijela stanovništva. Zbog toga ga je gotovo nemoguće ugasiti konvencionalnim vojnim sredstvima.

Situaciju dodatno komplicira činjenica da Hezbollah uopće nije formalni dio sporazuma. Drugim riječima, jedan od ključnih aktera na terenu nije dužan poštovati prekid vatre.

Iako su libanonske vlasti pristale na dogovor, njihova je kontrola nad Hezbollahom ograničena, ostavljajući prostora za nastavak sukoba bez obzira na potpisani sporazum.

Napetost podiže i prisutnost izraelskih snaga u južnom Libanonu tijekom primirja. U Libanonu se to doživljava kao okupacija, pa je teško očekivati ​​da će takva situacija ostati mirna.

Osim toga, Izrael je zadržao pravo vojnog odgovora ako ocijeni da postoji prijetnja, što u praksi znači da bi borbe mogle ponovno početi svakog trenutka.

Ni povijest ne podržava optimizam. Slični sporazumi u prošlosti često su se kršili, a međusobno nepovjerenje je duboko.

Čak i kada postoji formalni dogovor, incidenti na terenu nisu rijetkost, pa je teško vjerovati da će ovoga puta biti drugačije.

Sve se to uklapa u širu regionalnu sliku, gdje su odnosi između Izraela i Irana, ali i sukobi na drugim frontama poput Gaze, dodatni izvor nestabilnosti.

Libanon se tako ponovno našao u ulozi jedne od ključnih točaka šireg sukoba, zaključuje se u analizi.

Sukob između pape Lava XIV i Donalda Trumpa posljednjih se dana pretvorio u jednu od najoštrijih javnih rasprava između Vatikana i američke politike u posljednje vrijeme.

Povod je papina kritika rata u Iranu i šire američke vanjske politike, na što je Trump odgovorio izravnim i osobno intoniranim napadima.

Iz Vatikana stižu poruke o potrebi smirivanja tenzija i okretanja dijalogu. S druge strane, Trump inzistira da se Papa ne bi trebao miješati u politička pitanja, ističući suverenost države u vođenju vanjske politike.

Trumpova izjava dodatno je zaoštrila ton cijelog sukoba koji se sada više ne svodi na konkretne poteze, već na bitno drugačije poglede na ulogu moći u svijetu.

Od početka svog pontifikata papa Lav XIV. istupao je kao zagovornik mira i univerzalnih moralnih načela, često upozoravajući na opasnosti politike utemeljene na sili.

Trump se, s druge strane, drži nacionalno orijentiranog pristupa, odbacujući moralnu kritiku kao politički motiviranu.

Reakcije u Rimu uglavnom idu u prilog papi. Među lokalnim stanovništvom i posjetiteljima prevladava mišljenje da je on razuman i odmjeren vođa koji koristi svoj autoritet kako bi pozvao na smanjenje sukoba, dok se Trumpova retorika često percipira kao oštra i nepotrebno sukobljavajuća.

No, u SAD-u – situacija je podijeljenija. Dio konzervativne javnosti podržava Trumpa smatrajući da papa prelazi granicu između vjere i politike.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji traje više od mjesec dana, pokazuje znakove da bi mogao prerasti u dugotrajan i složen sukob, pokazuje analiza časopisa Američki konzervativac.

Iako američki dužnosnici tvrde da postižu svoje ciljeve, stvarnost na terenu govori suprotno – Iran nastavlja održavati vojne sposobnosti i regionalni utjecaj, dok se američka strategija suočava s rizikom produbljivanja sukoba.

Unatoč tvrdnjama da je Iran “potpuno poražen”, iranske snage nastavljaju s napadima balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama, a njihova mreža saveznika ostaje aktivna, što dodatno komplicira diplomatsko rješenje.

Smrt vrhovnog vođe i dolazak novog, tvrdokornog vođe dodatno jača poziciju Teherana, smanjujući mogućnost kompromisa oko ključnih sigurnosnih pitanja.

Analitičari upozoravaju da bi kontinuirana čisto vojna strategija mogla dovesti do dugoročnog zastoja i globalnih posljedica, uključujući destabilizaciju energetskih tokova i regionalnu eskalaciju.

Sukob se sve više pretvara u strateški problem iz kojeg su očekivani brzi rezultati nedostižni, dok SAD riskira ostati u zagušljivom “ratnom blatu” bez jasnog izlaza, zaključuje se u analizi.