šume – EX YU VIJESTI

Zbog nepostojanja zakona nestaju šume HNK, a štete su ogromne

admin — Sun, 11 Jan 2026 07:23:05 +0000

Neodgovornim gospodarenjem šumama, koje bi trebale biti vitalni državni interes, nastale su ogromne štete i gubici drvnih sortimenata koji se mjere milijardama maraka. Zašto nema političke volje da se ovaj zakon donese u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

Hercegovačko-neretvanski kanton ulazi u još jednu godinu bez Zakona o šumama. Odluke na kantonalnoj razini donosi većina u sastavu SDA i HDZ-a BiH, ali volje za ovaj resor očito još nema. Zakon je u nacrtu.

– Mislim da bi trebalo malo više pažnje posvetiti analizi stanja na terenu – kaže Džafer Alić, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (SDA).

Evidentno je da ova priča traje neopravdano dugo, 10 godina, i nema opravdanja što ovaj zakon nismo davno donijeli, kaže Tomislav Martinović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HDZ).

Sredinom prošle godine resorni ministar uputio je stručnim službama prijedlog novog zakona u kojem bi jedna, eventualno dvije tvrtke gospodarile šumama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, piše FTV.

– Krajnje vrijeme bilo je prije deset godina, ne sada. Sada uopće ne možemo govoriti o količini šume koju smo imali 2013. godine, a samo treba obići šume i vidjeti kakvo je stanje – kaže Mario Jurica, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (HDZ).

Hercegovačko-neretvanski kanton već godinama nema niti prave podatke o broju šumskih fondova, a mladi ljudi ove struke ovdje ne mogu naći posao.

– Imamo magistre šumarstva koji zbog nedostatka zakona ne mogu dobiti posao pa su otišli iz Bosne i Hercegovine. To su milijunske štete samo u ljudskim resursima – ističe dipl.šumarstva Amel Imamović.

Mladi odlaze, šuma nestaje, a sjednice Skupštine i dalje prolaze bez odluke koja bi donijela velike promjene.

– Taj zakon je doveo do toga da se štete ne odražavaju samo na šumu, već posredno i na druge vaskularne biljke, endeme, divljač, domaće životinje, ljude – ističe Imamović.

Ministar Jurica kaže da je svaki zakon dobar, te da je krajnje vrijeme da se donese.

A svake godine, osim bespravne sječe, šumu ovog kantona progutaju i brojni požari. I dok pluća Hercegovačko-neretvanskog kantona nestaju, političke volje nema, a desetljeća su potrebna da se šuma u potpunosti obnovi.

Šume donose tri puta više novca u RS-u nego u Federaciji BiH

admin — Wed, 17 Dec 2025 21:47:27 +0000

Javna šumarska poduzeća u Bosni i Hercegovini godišnje posijeku milijune kubika drvne građe i ostvare stotine milijuna maraka prihoda, no koristi koje građani od toga imaju značajno variraju – ovisno o entitetu. Dok je u RS-u po osnovu naknada za šume u 2023. godini naplaćeno 48,4 milijuna KM, u Federaciji BiH taj iznos iznosio je tek 15,8 milijuna KM.

Analiza Transparency Internationala u BiH pokazuje da su RS i Federacija BiH u 2023. godini imale gotovo isti obim sječe, sličan broj zaposlenih i usporedive ukupne prihode, dok je naplata šumskih naknada u RS bila više od tri puta veća nego u Federaciji BiH.

Te razlike ne proizlaze iz količine posječenih šuma ili razlika u kvaliteti šumskih proizvoda, već su posljedica nepostojanja zakonodavnog okvira i rascjepkanog sustava gospodarenja. Tako, primjerice, u Unsko-sanskom kantonu naknada za korištenje državnih šuma iznosi devet posto od prihoda ostvarenog prodajom drveta po cijeni drveta po panju, od čega dva posto ide u budžet kantona, dok se sedam posto navedenog iznosa uplaćuje na račun općine na čijem je području stablo posječeno. S druge strane, Srednjobosanski kanton ovu naknadu naplaćuje četiri posto, od čega jedan posto prikuplja kanton, a tri posto općinski proračun.

FOTO: TIBiH

Usporedbe radi, u RS ova naknada iznosi 10 posto od prihoda od prodaje na kamionskom putu – što je više od cijene na panju jer uključuje, između ostalog, troškove vađenja iz šume i transporta do prodajnog mjesta – što znači da je u ovom entitetu osnovica za obračun naknade veća, a način obračuna, naplate i raspodjele jedinstven za sve općine.

Od 2009. godine Federacija BiH nema zakon o šumama, što je primoralo kantone da donose svoje zakone koji različito tretiraju ovu oblast, a to je dovelo do slabe kontrole, neujednačenih iznosa kao i načina naplate naknada, ali i različitog modela planiranja utroška ovih sredstava. Kao posljedica toga, građani FBiH ostvaruju znatno manju korist od eksploatacije šuma u odnosu na RS.

Osim navedenih razlika, analiza je pokazala zabrinjavajuće trendove u održivosti šuma, pa su šumarske tvrtke posjekle 3,78 milijuna prostornih metara šume, čime je obujam sječe 77 posto planiranog, dok je u 2023. godini pošumljeno samo 51 posto planirane površine. Osim toga, planovi izgradnje šumskih prometnica koje su ključne za uspješno i učinkovito iskorištavanje, dostupnost, ali i rast i uzgoj šuma, provode se u prosjeku blizu 59 posto.

Ovi podaci pokazuju da se šumama gospodari kratkoročno s ciljem iskorištavanja, sječe i ostvarivanja prihoda, dok se dugoročna održivost i uzgoj šuma sustavno zanemaruju.

Visok prihod, minimalan profit

Unatoč ukupnim prihodima većim od 470 milijuna KM i više od 9.000 zaposlenih radnika, šumarska poduzeća u Bosni i Hercegovini ostvaruju simboličnu dobit, koja je u 2023. godini iznosila 3,83 milijuna KM. Usporede li se ti podaci s brojem zaposlenih, proizlazi da javna šumarska poduzeća godišnje po zaposlenom ostvare tek blizu 400 maraka dobiti.

FOTO: TIBiH

O ozbiljnoj neučinkovitosti u gospodarenju jednim od najvrjednijih prirodnih resursa govori i podatak da su poduzeća koja gospodare šumama ostvarila tek 0,04 KM dobiti po kubnom metru posječenog drveta u 2023. godini.

Dugovi, potraživanja i velike razlike u cijenama

Analiza pokazuje i visoke iznose nenaplaćenih potraživanja od kupaca, koja su u 2023. godini iznosila 27,73 milijuna KM, dok su potraživanja koja su starija od godinu dana i čija je naplata malo vjerojatna, dostigla iznos od 15,88 milijuna KM. U pojedinim tvrtkama sumnjiva potraživanja starija od godinu dana čine više od polovice ukupnih dugovanja kupaca, zbog čega se postavlja pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili da se šuma posječe, isporuči dobavljačima, a naplata potraživanja odugovlači na štetu javnog poduzeća.

Poseban rizik predstavlja način na koji se formiraju cijene šumskih proizvoda koje variraju u razmjerima koji se teško mogu objasniti tržišnim utjecajima. Tako su kubik prvoklasne hrastovine u Posušju kupci plaćali 152 KM, dok su isti proizvod JP Šume Tuzlanskog kantona dd Kladanj prodavale za 567 KM/m3, što je razlika u cijeni koja na udaljenosti od nešto više od 200 kilometara prelazi 250 posto.

Transparency International je od javnih poduzeća pokušao doći do podataka o kupcima šumskih sortimenata, količinama koje su nabavljali kao i o vrijednosti sklopljenih ugovora te načinu na koji je ugovarana isporuka drva, kako bi procijenio radi li se o lošem gospodarenju ili pogodovanju pojedinim tvrtkama.

Međutim, samo četiri javna poduzeća (JP Šume TK dd Kladanj, JP ŠGD šume Hercegovačko-neretvanske d.o.o., Šumarstvo Prenj d.d. Konjic, ŠGD ZHK d.o.o. Posušje) dostavila su podatke o kupcima i isporučenim količinama.

Nedostatak transparentnosti otežava praćenje

Ta netransparentnost onemogućuje adekvatan uvid u način raspodjele šumskih sortimenata i procjenu politike formiranja cijena, kao i širi uvid u upravljanje šumarskim poduzećima.

Nizak stupanj transparentnosti dodatno ilustrira činjenica da je samo 34% ključne dokumentacije za razdoblje 2022.-2024. dostupan na službenim stranicama šumarskih društava, a samo su dva poduzeća objavila izvješće o radu za 2024. godinu, dok ih više od polovice ne objavljuje niti cjenike po kojima su prodavali i isporučivali kupcima.

Kako su ranije analize pokazale da više od 80 posto direktora šumarskih tvrtki i šumskih gospodarstava ima potvrđenu političku vezu te da je u tim tvrtkama moguće zapošljavanje bez natječaja i toleriranje sukoba interesa, jasno je da te tvrtke postaju podružnice političkih stranaka, gdje se resursi koriste za stranačko zapošljavanje.

FOTO: TIBiH

Netransparentnost u prodaji i distribuciji drvnih sortimenata, nedostupnost cjenika, kao i nemogućnost javne kontrole i niska učinkovitost u radu dodatno potvrđuju sumnje da je gospodarenje šumama u Bosni i Hercegovini neodrživo, vođeno kratkoročnim interesima i eksploatacijom, te da je usmjereno na favoriziranje povlaštenih kupaca, umjesto općeg društvenog interesa.

Za otklanjanje uočenih sustavnih nedostataka potrebno je uspostaviti jedinstveni šumarski informacijski sustav koji bi omogućio standardizirano prikupljanje i obradu podataka, te definirati jasne tehničke standarde geolokacijskog označavanja posječenih površina, koji moraju biti usklađeni sa zahtjevima Uredbe EU o sprječavanju deforestacije (EUDR).

Osim toga, potrebno je značajno osnažiti mehanizme inspekcijskog nadzora i kontrole kroz jasne procedure provjere podrijetla drva, au procesu nadzora ostaviti prostor za sudjelovanje nevladinog sektora kao i strukovnih udruga koje mogu pružiti adekvatan stupanj zaštite javnog interesa.

Bez depolitizacije gospodarenja, donošenja zakona o šumama u Federaciji BiH i uvođenja jedinstvenih pravila obračuna i izvješćivanja usklađenih s europskim pravilima i standardima, šume u BiH ostat će resurs pod političkom kontrolom, što ugrožava dugoročnu održivost, piše. TIBiH.

Putem registra dostupni su i podaci o poslovanju javnih poduzeća, naplati šumarskih naknada i općoj koristi od šuma koncesije.transparentno.bakoji je TIBiH unaprijedio novim podacima o gospodarenju šumama u Bosni i Hercegovini.

Potvrđena optužnica protiv službenika vlade, uhapšen prilikom uzimanja mita

admin — Fri, 11 Mar 2022 16:37:12 +0000

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je optužnicu protiv Vladimira Babića (51), službenika Odjela za šumarstvo u lokalnoj administraciji, zbog sumnje da je obavljajući poslove otpreme šumskih sortimenata od stranaka uzimao mito.

Pred Osnovnim sudom Distrikta, koji je potvrdio optužnicu u pet tačaka, Babić je optužen za primanje dara i drugih oblika koristi od blizu 3.000 KM, priopćeno je iz Tužilaštva Brčko distrikta.

Vladimiru Babiću, zaposlenom na poslovima čuvara šuma za privatne šume u Odjelu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade distrikta Brčko, stavljeno je na teret da je od osoba koja se bave prodajom drvnih sortimenata u više navrata zahtijevao novac da bi obavio, odnosno da bi propustio obaviti službene dužnosti, navode iz Tužilaštva.

Sumnja sa da je od njih tražio novac kako ne bi obustavio sječu stabala, koja je vršena bez neophodne dokumentacije i odobrenja ili da bi izvršio otpremu drvnih sortimenata posječenih na osnovu prethodno pribavljenih odobrenja.

Kako se navodi u optužnici, on je u nekoliko navrata zahtijevao i uzeo iznose od po 200 KM, a u pojedinim slučajevima i višekratne isplate koje su dostizale i po hiljadu maraka.

Babić je uhapšen u operativnoj akciji Policije Distrikta kodnog naziva “FUŠ” izvedenoj 30. augusta prošle godine u mjestu Brka kod Brčkog, u trenutku primanja mita u iznosu od 600 KM.

Ubrzo zatim predan je Tužilaštvu Distrikta na čiji mu je prijedlog, zbog opasnosti da će uticajem na svjedoke ometati krivični postupak, određen jednomjesečni pritvor. Po isteku, pritvor je odlukom suda ukinut i zamijenjen mjerama zabrane poduzimanja službenih dužnosti i sastajanja osumnjičenog sa svjedocima.

U međuvremenu, Tužilaštvo i policija nastavili su zajedničku antikorupcijsku istragu prikupivši dokaze protiv Babića za pet radnji primanja mita, te je protiv njega uslijedila optužnica za krivično djelo “Primanje dara i drugih oblika koristi”, s propisanom kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Tužilaštvo je optužnicom predložilo sudu da mu izrekne mjeru sigurnosti zabrane obavljanja svih dužnosti koje su na bilo koji način povezane s upravljanjem šumama i da mu oduzme imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom u iznosu od 2.750 KM.