Srbijanska Sigurnosno-informativna agencija (BIA) savjetovala je u srijedu srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću da ne putuje u Crnu Goru na summit Europske unije (EU) u Tivtu zbog “visokog sigurnosnog rizika”.

BIA je službeno savjetovala šefu države da ne putuje u Crnu Goru, “jer je utvrđeno postojanje visokog sigurnosnog rizika”, piše nova.rs.

Izjava je uslijedila nakon što su crnogorske vlasti zabranile ulazak u zemlju državljanima Srbije koji su u Tivat stigli čarter letom uoči sudjelovanja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Summitu EU-Zapadni Balkan, dok granične vlasti Srbije, prema pisanju medija, ne dopuštaju crnogorskim državljanima ulazak u Srbiju.

Kako se navodi u priopćenju BIA-e, savjet je Vučiću upućen “zbog neprijateljskog djelovanja stranih službi i kriminalnih klanova u Crnoj Gori” te zbog navodne prisutnosti jednog od vođa kriminalnih klanova u Crnoj Gori.

– Prema našim operativnim saznanjima, vođa Kavačkog klana Radoje Zvicer nalazi se u Crnoj Gori, a suprotno svim pravilima struke i odgovornog odnosa, sigurnosna procjena koja je više puta tražena od službe domaćina skupa u Crnoj Gori nije nam dostavljena – rekli su u BIA.

Razlog je navodna sumnja u subverzivno djelovanje uoči summita EU-Zapadni Balkan koji se 4. i 5. lipnja održava u crnogorskom primorskom gradu Tivtu.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, prenosi portal RTS, izjavila je da predsjednik Srbije ne želi prekršiti obećanje dano europskim partnerima i ne odustaje od odlaska na summit u Tivat.

NATO razmatra ukidanje prakse održavanja godišnjih samita, što bi mogao biti pokušaj izbjegavanja potencijalno napetog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u njegovoj posljednjoj godini mandata, otkrilo je šest izvora. Trumpova administracija često je oštro kritizirala mnoge od 31 ostale članice saveza, nedavno ih prozivajući zbog nedovoljne potpore američkim vojnim operacijama protiv Irana. Reuters.

Učestalost samita NATO-a mijenjala se tijekom 77 godina postojanja, no čelnici će se sastajati svakog ljeta od 2021. Ove godine sastanak će se održati u Ankari 7. i 8. srpnja. Međutim, neke članice zagovaraju rjeđe održavanje, tvrde visoki europski dužnosnici i diplomati iz zemalja članica.

Jedan je diplomat izjavio da će se summit 2027. u Albaniji vjerojatno održati na jesen, dok se razmatra mogućnost da 2028., kada su američki predsjednički izbori, summit uopće ne bude organiziran.

Drugi izvor kaže da neke zemlje zagovaraju održavanje summita svake dvije godine, no odluka još nije donesena. Konačnu riječ imat će glavni tajnik Mark Rutte. Svi izvori govorili su anonimno.

Iz NATO-a kažu da će se sastanci šefova država i vlada nastaviti, uz redovite konzultacije i donošenje odluka između samita.

Dok je Trump naveden kao jedan od razloga, diplomati također ukazuju na širi problem – godišnji summit stvara pritisak za “atraktivnim ishodima”, što odvlači pažnju od dugoročnog planiranja. “Bolje imati manje samita nego loš summit”, rekao je jedan diplomat.

Analitičarka Phyllis Berry vjeruje da bi rjeđi sastanci na vrhu smanjili napetosti i omogućili NATO-u da se usredotoči na temeljne zadaće. Podsjetila je da je tijekom Hladnog rata održano samo osam samita.

Prethodne Trumpove sastanke na vrhu obilježile su kritike saveznika zbog niske potrošnje za obranu. Prošlogodišnji summit u Haagu prošao je bez većih incidenata, što je ocijenjeno kao uspjeh, unatoč njegovim zahtjevima da članice povećaju izdvajanja na 5 posto BDP-a.

Ni ovogodišnji susret ne djeluje mirno. Nakon neslaganja oko podrške u sukobu s Iranom, Trump je doveo u pitanje američku privrženost NATO-vom načelu kolektivne obrane, pa čak i mogućnost izlaska SAD-a iz saveza. Ranije je izazvao reakcije zbog ideje o preuzimanju Grenlanda, teritorija Danske, koja je također članica NATO-a.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar rekao je da će njegova zemlja uskoro biti domaćin pregovora između SAD-a i Irana.

U izjavi, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Dar izjavio je da su i Washington i Teheran izrazili povjerenje u Islamabad kao posrednika i domaćina pregovora.

Dar je dao izjavu nakon sastanka visokih diplomata iz Turske, Egipta i Saudijske Arabije u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu kako bi razgovarali o načinima okončanja jednomjesečnog rata.

Summit u Islamabadu služi kao ključni nastavak početne runde pregovora održane u Rijadu ranije ovog mjeseca. Četvorica ministara sudjelovala su u “dubinskim raspravama” s ciljem postizanja brzog i trajnog okončanja regionalnog rata, rekao je.

Ministri su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog razornih humanitarnih i gospodarskih dana koje je sukob uzeo na širem Bliskom istoku, ističući da vojna eskalacija ne služi interesima nijedne države.

– Pakistan je vrlo zadovoljan što su i Iran i SAD izrazili povjerenje u našu ulogu posrednika – rekao je, dodajući da bi se pregovori trebali održati “u narednim danima”.

Također je naveo da su i drugi ministri vanjskih poslova podržali mirovne napore Pakistana.

Najavljeno je da će se sutra ponovno sastati ministri četiri zemlje.

Summit čelnika Europske unije, koji je trebao biti prilika za poticanje gospodarstva, pretvorio se u pravi test izdržljivosti.

Čelnici koji će se okupiti ovog četvrtka suočavaju se s eksplozivnim dnevnim redom: financijskim opstankom Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, transatlantskim napetostima i dubokim unutarnjim podjelama oko energetske i klimatske politike.

Sastanak je posljednjih dana dramatično preoblikovan američko-izraelskim ratom u Iranu i zastojem s Mađarskom oko paketa pomoći Kijevu od 90 milijardi eura, pretvarajući raspravu usmjerenu prema budućnosti u borbu za upravljanje više kriza odjednom. Čelnici će i dalje nastojati napredovati u planovima jačanja europske konkurentnosti, ali bi te dugoročne ambicije mogle ostati u sjeni neposrednih geopolitičkih žarišta, piše. Političko.

Paket pomoći od 90 milijardi eura za Ukrajinu, ključan za nastavak obrane Kijeva od ruske agresije, ovisi o tome hoće li Mađarska povući svoj veto. Čelnici EU dogovorili su financiranje još u prosincu, ali je mađarski premijer Viktor Orbán naknadno blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda kojim ruska nafta stiže u srednju Europu.

Budimpešta optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom opskrbe ruskom naftom i kaže da neće odobriti isplatu dok se protok ne uspostavi. Europska komisija u utorak je ponudila pomoć u popravku naftovoda, što je Ukrajina prihvatila i time pobudila nadu u rješenje.

Taj bi potez mogao natjerati Mađarsku da povuče veto, rekao je diplomat upoznat sa stavom Budimpešte, govoreći anonimno kao i ostali sugovornici u ovom tekstu. Međutim, u videu objavljenom nakon priopćenja Komisije, Orban je zauzeo prkosan stav rekavši: “Ako nema nafte, nema ni novca”.

Zbog toga je ostao izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, s izuzetkom slovačkog premijera Roberta Fitza.

– Ponašanje Mađarske je novi pad – rekla je za Politico švedska ministrica za europska pitanja Jessica Rosencrantz.

Drugi diplomat je dodao:

– Ako ne uspijemo s kreditom, Zelenski će s pravom biti bijesan.

Posljednji nacrt zaključaka i dalje predviđa isplatu početkom travnja, što je rok koji će čelnici pokušati uštedjeti u pregovorima.

– Nitko ne želi aktivno sudjelovati u ovom ratu – rekla je nakon sastanka visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Umjesto toga, čelnici će pozvati na jačanje postojećih pomorskih misija Aspides i Atalanta s “više sredstava”, odnosno brodova, ali bez širenja njihovih operacija na Hormuški tjesnac, navodi se u nacrtu zaključaka summita.

U tekstu se ističe da operacije moraju ostati “u skladu s njihovim mandatima”. Diplomat iz Zaljevske regije rekao je da pomno prate situaciju, ali ne očekuju veće promjene od čelnika EU.

Odbijanje Europe da se angažira oko Hormuškog tjesnaca razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da bi to bilo “jako loše za budućnost NATO-a”.

Frustracija u Washingtonu raste. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je razgovarao s Trumpom o nespremnosti Europe da osigura sredstva za održavanje tjesnaca otvorenim i da ga “nikada u životu nije čuo tako ljutitog”.

Ovaj potez dolazi u vrijeme već zategnutih odnosa između EU i SAD-a. Španjolska je otvoreno prkosila Trumpu u zastoju u Iranu, odbijajući dopustiti SAD-u korištenje svojih baza, što je izazvalo prijetnje trgovinskom odmazdom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Madrid, dok su drugi čelnici zauzeli oprezniji stav.

Iako Trump formalno nije na dnevnom redu, njegov će se pritisak osjetiti tijekom summita i dodatno će intenzivirati ionako napete rasprave o obrani, trgovini i europskoj ovisnosti o SAD-u.

U tijeku je velika rasprava o sustavu trgovanja emisijama (ETS) između skupine država članica i izvršne vlasti EU-a. Deset zemalja, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Bugarsku, Austriju i Hrvatsku, poslalo je pismo Komisiji uoči summita tražeći da se planirana revizija ETS-a ubrza.

Oni tvrde da ovaj ključni element klimatske politike, koji prisiljava velike zagađivače da plaćaju za emisije, šteti njihovim industrijama i pridonosi rastu cijena energije.

Međutim, ne dijele svi to mišljenje.

Dva dužnosnika EU iz zemalja koje podržavaju ETS vjeruju da sustav mora ostati na snazi. Jedna od njih tvrdi da ETS ne doprinosi energetskoj krizi, već pomaže europskom gospodarstvu, dok su prihodi ključni za zelenu tranziciju.

Vjerojatno će se raspravljati i o prijedlogu Komisije za ograničenje cijene plina, iako ni tu nema potpunog dogovora. Prema nacrtu zaključaka, čelnici EU-a zatražit će od Komisije da “bez odlaganja predstavi skup ciljanih privremenih mjera” za smanjenje cijena energije.

Unatoč krizama koje dominiraju dnevnim redom, čelnici će pokušati pokrenuti planove za oživljavanje europskog gospodarstva. Većina prijedloga dolazi u okviru inicijative “Jedna Europa, jedno tržište”, čiji je cilj produbiti jedinstveno tržište i olakšati kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi.

U nacrtu zaključaka stoji da će čelnici podržati nova korporativna pravila, nazvana “EU Inc”, kako bi se startupima pomoglo u širenju preko granica, kao i “jednostavan, jednoobrazan i dobrovoljan sustav e-deklariranja” kako bi se olakšalo poslovanje u različitim zemljama.

Cilj je prijeći s riječi na djela, s konkretnim koracima i rokovima, rekao je jedan EU diplomat. Ipak, dok postoji široko slaganje o potrebi reforme, duboke podjele ostaju oko toga koče li energetska i klimatska politika EU-a, posebice ETS, gospodarski rast.

Ta podjela, u kojoj su zemlje srednje, istočne i južne Europe za promjene, dok im se druge, uključujući nordijske zemlje, protive, vjerojatno će biti glavno poprište sukoba kada je riječ o konkurentnosti.

Čelnici Europske unije i zemalja zapadnog Balkana usvojili su danas zajedničku deklaraciju nakon summita EU-zapadni Balkan u Bruxellesu, kojom potvrđuju strateško partnerstvo i punu predanost politici proširenja.

U deklaraciji se ističe kako Summit ponovno potvrđuje snagu odnosa između EU-a i Zapadnog Balkana, naglašavajući da ruski agresivni rat protiv Ukrajine i rastući geopolitički izazovi dodatno naglašavaju potrebu za jačanjem veza.

Čelnici su potvrdili da je budućnost regije u EU te da je proširenje stvarna mogućnost koja zahtijeva vjerodostojne reforme, pravedne uvjete i načelo zasluga.

Europska unija pozdravila je predanost partnera sa Zapadnog Balkana europskim vrijednostima, uključujući demokraciju, temeljna prava, vladavinu prava, slobodu medija, ravnopravnost spolova i ulogu civilnog društva.

Deklaracija također izražava nepokolebljivu potporu Ukrajini, poziva partnere da se usklade sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i naglašava važnost Zajedničkog regionalnog tržišta kao katalizatora za integraciju i odskočne daske prema Jedinstvenom tržištu EU-a.

Čelnici su upozorili da izostanak normalizacije odnosa Beograda i Prištine usporava europski put obiju strana i istaknuli da se svi dogovori postignuti u dijalogu uz posredovanje EU moraju provesti.

Sljedeći summit EU-Zapadni Balkan održat će se u Crnoj Gori u lipnju 2026.

Najbliža članstvu u EU je Crna Gora, koja je uoči summita zatvorila još pet klastera u sklopu pristupnih pregovora.

Srbija je jedina zemlja u regiji koja nije sudjelovala na današnjem summitu u Bruxellesu.

Uoči summita čelnici EU-a ponovili su potporu europskim integracijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije.