Ovih dana pojavila se informacija da su općinske vlasti u Vitezu i Kiseljaku zabranile javno praćenje utakmica reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu u nogometu, odnosno organiziranje fan zona u kojima bi se okupljalo nekoliko stotina ljudi. S obzirom da je javnost upoznata da su zabranu “izdali” izravno načelnici ovih općina, kontaktirali smo ih kako bismo provjerili.

Načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak iz HDZ-a navodno je usmeno obavijestio građane da neće dopustiti javna okupljanja i gledanje utakmica reprezentacije BiH na trgovima u Kiseljaku.

– Nije istina. Odmah da vam kažem da to nije istina. Nikome nisam ništa zabranjivao. Ovdje jednostavno nema prostora gdje bi se mogla napraviti ta fan zona. Radovi su kod Općine, gdje god pogledam skele. Gdje bi se mogao postaviti? Niko nikome ne brani da traži gdje hoće – kaže za Faktor načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

Ali nije stvar u tome da se “gleda gdje tko hoće”, nego u javnom organiziranju navijačkih zona gdje bi se ljudi okupljali, navijali i zajedno slavili. Uskraćeno im je i ono malo radosti.

– Napominjem da nisam dobio niti jedan zahtjev za organiziranje tih navijačkih zona i javnih okupljanja. Ni osobno, ni Općina. Jednostavno nema mjesta. Na trgu nema dovoljno mjesta da se postavi ta skalamerija i da tamo ostanu stotine ljudi. Ljudi će pogledati u kafićima, u tih nekoliko kafića, što ima i to je to. Nitko im neće zabraniti – dodaje Mišurić Ramljak.

Zanimalo nas je odnosi li se to i na praćenje utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.

– Pravila su ista za sve. Nitko neće praviti fan zone. Neka prate i navijaju gdje hoće. Ne treba dizati tenzije – kaže načelnik.

Zanimalo nas je da li gradonačelnik zaista misli da utakmice bh. reprezentacija, događaji “visokog rizika” i što se može dogoditi ako ljudi koji navijaju za reprezentaciju BiH dovedu bh. zastave, zastave s ljiljanima i pjevaju domoljubne pjesme.

– Neka donesu što žele. Nikome ništa ne zabranjujem. Bitno je samo da nema incidenata – zaključuje za Faktor načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

U općini Vitez, prema tvrdnjama dijela mještana, HDZ-ova vlast je zakonskim procedurama opstruirala organizaciju javnog praćenja utakmica nogometne reprezentacije BiH, ali kako sada stvari stoje, prema dosadašnjim informacijama, neće biti niti organiziranog praćenja utakmica hrvatske reprezentacije.

Naime, Udruga mladih GLAS iz Viteza putem društvenih mreža izvijestila je javnost kako je “pravodobno podnijela zahtjev za organizaciju fan zone i pripremila projekt ‘Mundial Madness?’, po uzoru na svjetske gradove, koji je uključivao javno praćenje utakmica reprezentacije BiH, sadržaje za djecu, plan osiguranja događanja i prijedlog privremene regulacije prostora”, no unatoč tome HDZ-ova općinska vlast odbila je dati svoje. pristanak.

Kontaktirali smo udrugu GLAS iz Viteza.

– Prvobitno smo dobili punu suglasnost gradonačelnika Borisa Marjanovića. Htjeli smo organizirati fan zonu u centru, na trgu. Htjeli smo da to bude zajednički projekt. “Mundijalno ludilo” bi obuhvatilo utakmice sa cijelog prvenstva. Sve zahtjeve smo poslali na vrijeme.

No, navijači hrvatske reprezentacije nisu htjeli da to bude u društvenom prostoru. Nisu htjeli da zajedno navijamo. Svoj zahtjev uputili su i općini. Onda smo dobili prijedlog da ne idemo zajedno, nego da to organiziramo odvojeno.

Nema smisla da ja postavljam displej u 21 sat, da ga oni skinu u 23 sata, pa onda postave svoj. Jednostavno su rekli da ne žele s nama u taj projekt. Zatim smo imali sastanak s policijom, pa sastanak s načelnikom. Dobili smo “zeleno svjetlo” od načelnika. Rekao je “moguće je”, ali općina neće sudjelovati u tom projektu. Rekao je da ćemo dobiti potrebne dozvole i određenu financijsku potporu. To nam je bilo prihvatljivo.

No, nakon 25 dana od slanja zahtjeva, nismo dobili potrebne urbanističke suglasnosti. Nakon toga sam osobno dobio poziv iz Općine za dopunu podneska. I tu su s njihove strane dolazile ludosti i zahtjevi. To je nevjerojatno. Nije praksa tražiti te papire. Ipak, dopunili smo podnesak, ali odgovor iz Općine nikada nismo dobili – kazao je za Faktor Aladin Luković, predsjednik udruge GLAS iz Viteza.

Dodaje da je sada kasno da se sve organizira, čak i kada bi dobili dozvolu.

– Za mene je ovo apsurd. Da u svojoj zemlji, na trgu, ne mogu gledati utakmicu Bosne i Hercegovine. reprezentacija. Narod vidi što se događa. Ovdje vlada apsolutna segregacija prema Bošnjacima – dodaje.

Zanimalo nas je hoće li biti praćenja utakmica hrvatske reprezentacije.

– Podnijeli su zahtjev preko Mjesne zajednice Vitez 1. Ne postoji određena udruga. Učinila je to predsjednica Anja Stipinović koja je i vijećnica u OV Vitez iz redova HDZ-a. Međutim, dobili su isti odgovor kao i mi. Nisu dobili odobrenje i neće moći organizirati javno praćenje.

Samo smo željeli nakon 30 godina prevladati tu ratnu retoriku. Navijajmo zajedno. Ali oni to ne žele. I taj dio radosti nam je oduzet – zaključuje za Faktor Aladin Luković, predsjednik Udruženja GLAS.

The New York Times tekst je posvetio bh. Zmajevima koji su se plasirali na Svjetsko prvenstvo, ali posebno navijačima naše reprezentacije.

– Većina ljudi u SAD-u ne poznaje Bosnu – objašnjava cheerleaderica reprezentacije Amila Sirco, zaposlena u turističkoj agenciji koja je ranije pomagala u logistici reprezentacije BiH, pa tako iu planiranju ovog Svjetskog prvenstva.

– Toliko smo emotivni zbog naše povijesti, našeg identiteta, pokušavamo se definirati. Ne navijate za Bosnu jer je laka ili uspješna. Ti je podržavaš jer je tvoja – dodala je.

Bosna i Hercegovina je strast, intenzitet, predanost i pripadnost. To se očituje kroz navijanje. “Gorjet će nebo iznad nas”: ako ste u Bosni, znate da igra reprezentacija zbog buke i boja iznad stadiona, piše NYTimes.

Osvrnuli su se na agresiju na Bosnu i Hercegovinu koja je dovela do globalne bh. milijunske dijaspore.

– Dijaspora je ogroman dio našeg identiteta. bh. Obožavatelje ćete naći posvuda – ponekad u većem broju u inozemstvu nego kod kuće – objašnjava Sirco.

U SAD-u ih ima oko 350.000. To uključuje Esmira Bajraktarevića: rođen u Wisconsinu, upisao je jedan seniorski nastup za SAD prije nego što se posvetio BiH 2024. godine. Njegova obitelj potječe iz Srebrenice, a krilni napadač PSV-a sada je jedno od krila nacije. Sastav i baza navijača Bosne i Hercegovine odražavaju ovu raznolikost.

– Ne možete prekinuti naše veze s domovinom – kaže Ika Ferrer Gotić, BiH. novinar.

– Preživjeli smo rat, podjele i teškoće. Naša reprezentacija je postala naš dokaz da Bosna i dalje diše, sanja i bori se. Nogomet je ovdje kao terapija, daje nam nadu i naše je nacionalno ljepilo – dodala je.

Semir Mustafić, koji radi za N1, rekao je da kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo “pomažu u rješavanju svakodnevnih problema” za ljude diljem zemlje.

– Bosna je slavila zajedno. Podrška momčadi znači prkos, ponos i borbu za egzistenciju i priznanje – istaknuo je.

Najveća bh. navijačka grupa je BHFanaticos, koja od 2000. godine prati reprezentacije širom svijeta u nogometu, košarci i rukometu.

– Želimo donijeti intenzivnu strast, baklje, buku i električnu atmosferu kada se fanovi okupe – objašnjava član grupe Kemal.

Erva, članica navijačke grupe sa sjedištem u SAD-u, kaže da je neočekivani plasman BiH izazvao oduševljenje u zajednici.

– Vidjet ćemo bosansku invaziju na svakoj utakmici. Između Kanade i SAD-a nalazi se oko 400.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine. porijekla – dodao je.

Unatoč geografskoj udaljenosti od domovine, Erva dodaje kako je fanatizam među dijasporom nenadmašan.

– Podrška našoj zemlji je način odbrane naših vrijednosti i isticanja našeg ponosa što smo Bosanci. To znači voljeti svoju zemlju bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost – istaknuo je.

Još jedan član grupe, Benjo, slaže se da će naše prisustvo na prvenstvu biti značajno.

– Mnogi podcjenjuju BiH zbog njene veličine, ali navijači se stalno pojavljuju u ogromnom broju u inozemstvu. Poznati smo po intenzivnoj pirotehničkoj atmosferi, neprekidnom skandiranju i snažnoj lojalnosti – objašnjava.

– Ovo Svjetsko prvenstvo bit će ispunjeno plavim i žutim dresovima – dodaje Mustafić.

Nadalje je rekao za NYT da dio stanovništva Bosne i Hercegovine ne podržava BiH, već se identificira ili sa susjednom Srbijom ili Hrvatskom.

– Ima ljudi srpske ili hrvatske nacionalnosti koji navijaju za našu reprezentaciju, ali mnogi ne. Ne mare za nedavni uspjeh koji smo postigli. To je nesretna stvarnost – dodaje Erva.

NYT navodi da te podjele nisu beznačajne, ali nogomet u BiH, kako na međunarodnoj tako i na klupskoj razini, funkcionira u tom kontekstu. Osvrnuli su se na trenera Sergeja Barbareza, koji je prije bio kapetan momčadi.

– Majka mi je iz braka Hrvatice i Bošnjakinje, a otac mi je bio Srbin – objasnio je Barbarez početkom ove godine za telegraf.rs.

– Vjera i nacionalnost u mojoj obitelji nikada nisu igrali veliku ulogu – dodao je.

Mustafić dodaje da je reprezentacija BiH multietnička i da je pokazala da zajedništvo donosi više uspjeha nego podjele.

I Hrvatska je na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu.

– Oni su nam definitivno najveći rival. Ali iskreno, volio bih da i Srbija bude na ovom Svjetskom prvenstvu. Mogli bismo biti tu jedno za drugo; naši narodi su braća i sestre. Ovo je naše vrijeme, rat je završio… Strastveni smo jer nogomet je jedna od rijetkih stvari koja nas istinski može ujediniti. Ova strast nastala je iz preživljavanja. Naša vatra je ljubav, a ne ljutnja – rekao je Gotić.

Što god BiH napravi na terenu ovog ljeta, njeni navijači će unijeti boju, buku i atmosferu. Gorjet će nebo iznad nas, zaključuje NYT.

Nekada je bilo dovoljno imati nekoliko markica u džepu, otrčati do najbližeg kioska i kupiti paketić Panini sličica. Miris netom otvorenog paketa, pažljivog lijepljenja u album i neizbježno dječje pitanje – “imaš li dvojnika?” – bili dio djetinjstva generacija koje su odrastale uz velika nogometna natjecanja.

Danas je situacija potpuno drugačija. Panini albuma i sličica u Bosni i Hercegovini gotovo da i nema, a ono malo što se pojavilo na tržištu nestalo je u rekordnom roku. Problem nije samo lokalni.

U svijetu vlada nestašica jer talijanski proizvođač Panini iz Modene nije na vrijeme pokrenuo proizvodnju, a količine koje su puštene na tržište nisu dovoljne da zadovolje veliku potražnju.

U Sarajevu su mnogi već uspjeli kupiti albume i organizirati razmjene sličica po kafićima, trgovačkim centrima, školskim dvorištima i društvenim mrežama.

Dok jedni pokušavaju pronaći igrača koji im nedostaje da popune posljednju stranicu, drugi su u manjku vidjeli priliku za ozbiljnu zaradu.

Tako je potraga za slikama, koja je nekad bila simbol bezbrižnog djetinjstva, sada postala mali biznis. Već potpuno popunjeni albumi prodaju se po cijenama i do 1.000 KM, dok pojedine rijetke slike nogometaša dosežu vrijednost i po nekoliko stotina maraka.

Ove vrste oglasa već se pojavljuju na internetskim oglasnim platformama. Replika dijamanta naše Edine Džeke košta 100 KM.

Najskuplja među njima trenutno je replika Cristiana Ronalda, koja se nudi za čak 150 KM. Lionel Messi doseže cijenu i do 100 KM.

Prazni albumi prodaju se po cijeni od 50 KM pa naviše.

Ironija je još veća kada se zna da album košta samo osam maraka, a jedno pakovanje sličica 2,5 KM. U početku je uz dva paketa sličica album bio dostupan i besplatno.

No, zbog nestašice i velike potražnje, mnogi ljudi kupuju desetke ili čak stotine paketića odjednom, ne da bi uživali u skupljanju, već da bi kasnije preprodali ono što se najviše traži.

Ali ne skupljaju samo djeca slike. Prikupljaju svi ljubitelji nogometa, mladi, stari, žene pa čak i oni koji ne prate nogomet.

– Otkako je počela prodaja Panini albuma za Svjetsko prvenstvo u nogometu, nisam mogao kupiti album, kao ni sličice. Tražio sam svaki dan. Odgovor je uvijek isti: nijedan. Jučer sam obišao 12 kioska u Sarajevu i naravno nisam našao nijedan. Mnogi od njih imaju natpis “nemamo sličice”. Neki dan mi je prodavačica u kiosku rekla: ‘Dođi odmah, dobit ćemo dva albuma’. Rekao sam joj da je najbolje kampirati, postaviti šator. Zamislite koliko su dva albuma za jedno veliko naselje u Sarajevu. No, znam da nije do prodavačica. Samo mi je žao što izgleda neću ni kupiti, a kamoli popuniti album prije početka Svjetskog prvenstva u nogometu koje počinje za desetak dana – kaže naš čitatelj, 40-godišnji nogometni zaljubljenik koji cijeli život skuplja sličice.

Paninijev album Svjetskog kupa 2026. rekordne je veličine, sadrži 980 samoljepljivih sličica na 112 stranica. Ukupno 48 reprezentacija s pripadajućim timskim grbovima i slikama igrača. Mnogi kolekcionari su već na početku najavili da će ovo biti najskuplje i najteže punjenje albuma do sada.

I dok će netko od ove priče dobro zaraditi, mnogi ljubitelji nogometa možda neće niti osjetiti uzbuđenje koje prati otvaranje paketa. Onaj trenutak kada pažljivo odvajate sličice i nadate se da ćete konačno dobiti omiljenog igrača ili znak reprezentacije koji vam nedostaje.

U vremenu kada je gotovo sve digitalizirano, Panini sličice ostaju jedan od rijetkih rituala koji spajaju generacije. Danas roditelji djeci pričaju kako su mijenjali “dvojke”, krivo zalijepili sličice, a onda su se iznervirali i albume godinama čuvali kao malu obiteljsku arhivu velikih prvenstava.

Zato manjak sličica nije samo problem tržišta. Mnogima se čini da mala tradicija iz djetinjstva polako postaje luksuz – dostupan onima koji mogu platiti više ili imaju dovoljno sreće da prvi dođu do kioska.

Euforija za Bosnu i Hercegovinu i njihovog heroja rođenog u Wisconsinu, piše američki Fox sportovi.

– Očaj za Italiju, koja će sada opet od kuće morati gledati Svjetsko prvenstvo – kažu Amerikanci koji su posebno oduševljeni “svojim” Esmirom Bajraktarevićem, nazivajući ga “Messijem iz Milwaukeeja”.

Bosanskohercegovački klinac američkog podrijetla – iz Wisconsina smogao je dovoljno snage da lijeva ruka talijanskog golmana Gianluigija Donnarumme nije uspjela spriječiti njegov udarac s bijele tačke da stigne do mreže.

U nastavku teksta Amerikanci žale što Bajraktarević ne nosi dres SAD-a.

– Kako je dijete s Bliskog zapada završilo kao reprezentativac Bosne i Hercegovine i suprotstavilo se jednom od najboljih vratara na planeti, a u pitanju je bio plasman na Svjetsko prvenstvo – pitaju se autori.

Bajraktarević je neko vrijeme proveo s reprezentacijom SAD-a, uključujući i jedan nastup pod bivšim glavnim izbornikom SAD-a Greggom Berhalterom u siječnju 2024. godine.

Ali Bajraktarević, bivši krilni igrač New England Revolutiona koji sada igra za nizozemski PSV Eindhoven, odlučio je predstavljati domovinu svojih roditelja.

– Jako sam ponosan na to odakle dolazim. Puno mi znači. Tako sam odgojen. Odgojen sam u bosanskoj kulturi, tako da je to sve – rekao je svojevremeno Bajraktarević, podsjeća Foxsports.

Ususret najvećem Svjetskom prvenstvu u nogometu, na kojem će po prvi put u povijesti sudjelovati 48 reprezentacija, Adidas je predstavio svoju najnoviju kreaciju – službenu loptu nazvanu “Trionda Pro”. No nije riječ samo o “običnoj” šarenoj lopti, već o tehnološki sofisticiranom proizvodu čiji je glavni cilj otkloniti barem dio kontroverzi koje prate nogomet.

Budući da je nogomet najpopularniji sport na planetu, navijači i ljubitelji klađenja svakodnevno prate brojne utakmice. Kako bi se kladioničarima pomoglo da se snađu kroz toliku ponudu i pronađu parove za svoj listić, pojavile su se specijalizirane stranice. Primjerice, kladioničari često provjeravaju kakvi su nogometni savjeti Legalbet stručnjakastranica koja analizira kladionice i nudi predviđanja klađenja.

No Svjetsko prvenstvo svakako je glavni nogometni događaj godine. Jedna od vijesti vezanih uz njega koja je šokirala javnost je predstavljanje službene lopte za nadolazeće Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku. I prije je “Adidas” izazivao kontroverze – sjetimo se samo lopte “Jabulani” kojom se igralo na turniru u Južnoafričkoj Republici 2010. – ali čini se nikad kao ove godine.

O čemu je riječ i kako “Trionda Pro” može promijeniti nogomet, a ujedno i način gledanja nogometa?

“Trionda Pro”, nema sumnje, donosi značajan iskorak kada je u pitanju sportska tehnologija. U samom srcu lopte nalazi se minijaturna jedinica za mjerenje kretanja (IMU – Inertial Measurement Unit). Riječ je o senzoru koji bilježi svaki pokret loptice brzinom do 500 sličica u sekundi. Svi podaci koje senzor prikupi u realnom vremenu šalju se u VAR sustav, pa u Adidasu, ali i u FIFA-i obećavaju da će ključni trenuci, poput točnog trenutka kada igrač udari loptu, biti precizno detektirani.

To bi moglo imati velike implikacije kada su u pitanju sudačke odluke o ofsajdu ili igranju rukom. Povijest Svjetskog prvenstva puna je kontroverzi: spomenite samo pogodak koji je Diego Armando Maradona zabio rukom u Meksiku ili poništeni pogodak Engleske protiv Njemačke na prvenstvu 2010. godine. Naravno, Nijemci se uvijek mogu vratiti u 1966. i kontroverzno finale na Wembleyu.

FIFA i Adidas žele minimizirati mogućnost ljudske pogreške, posebno u utakmicama s visokim ulozima – a vjerojatno je svaki okršaj Svjetskog prvenstva takav.

Ali ne radi se samo o elektronici. Inovirana je i sama konstrukcija lopte. “Trionda Pro” ima četiri panela s protuutezima čija je svrha održati ravnotežu, odnosno osigurati da igrači – uključujući i vratare – neće doživjeti odstupanja u putanji lopte tijekom leta. Upravo je to bila najveća zamjerka lopti “Jabulani” koja je u zraku znala promijeniti putanju i tako prevariti čuvara mreže.

I dizajn, odnosno estetika izaziva podijeljene reakcije gledatelja. Ova lopta će imati tri osnovne boje, osim bijele, koja odaje počast trima domaćinima. Meksički orao će biti zelen, list kanadskog javora će biti crven, a američke zvijezde će biti plave. Ipak, brojni su komentari na društvenim mrežama da lopta izgleda prešareno i da je vrijeme da se vrate stare crno-bijele “bubamare” kakve su se igrale legendarne turnire u 20. stoljeću.

“Tradicionalisti” također smatraju da je nogomet prebrzo ušao u “brak” s tehnologijom, te da je ljudski element nužan da bi sport ostao sport. Tvrde da sudačke odluke, pa čak i ako je riječ o pogreškama, nogometnim utakmicama daju elemente dramatičnosti i nepredvidivosti te se protive “sterilnom” promatranju sporta u kojem nema spontanosti i ljudskog faktora. Jedno od pitanja je hoće li tehnologija učiniti ono što kaže da hoće, budući da je upravo to česta zamjerka kad god se pojave neke novotarije.

Tu je i pitanje cijene. S 48 reprezentacija, nadolazeće Svjetsko prvenstvo, koje će trajati više od 40 dana, trebalo bi biti pokazatelj da sport ipak može ujediniti planet. No verzija lopte kojom će nogometaši zapravo igrati na turniru u maloprodaji košta više od 400 dolara (ili više od 650 KM). Ovo ne samo da puno funkcionira za obične kupce, već i čini veliku razliku između bogatijih reprezentacija i timova i onih koji si neće moći priuštiti ovakvu opremu za potrebe treninga.

U trgovinama u Bosni i Hercegovini već se može pronaći “obična” verzija lopte, nazvana “Trionda”, koja je nešto pristupačnija i košta oko 300 KM. No, to je još uvijek preveliki izdatak za prosječno kućanstvo u našoj zemlji.

Bilo kako bilo, lopta “Trionda Pro” doista otvara neka važna pitanja o tome kako će se nogomet dalje razvijati. Nema sumnje da će, kako tehnologija sve više prodire u sport, biti sve teže i delikatnije održavati ravnotežu između tradicije i inovacije.

Mnoge odgovore saznat ćemo tijekom turnira. Svjetska nogometna javnost, pa tako i ljubitelji klađenja, pomno će pratiti performanse lopte, sve njene prednosti i nedostatke, pa će ponašanje najvažnijeg dijela nogometne opreme u utakmicama koje će pratiti cijeli planet uvelike oblikovati narativ ovog sporta, ali i tehnologije.