Iako je sarajevski ministar prometa u ostavci Adnan Šteta, odmah nakon tramvajske nesreće u Sarajevu u kojoj je poginula jedna osoba, javno izjavio da nikakvih tajnih ugovora nije bilo, ministarstvo na čijem je čelu to je odbilo. Na detektor ponovno predati ugovor s kineskom tvrtkom vrijedan 40 milijuna maraka za rekonstrukciju tramvajskih pruga u Sarajevu, pravdajući to komercijalnim interesom treće strane.

Gost u emisiji Federalna televizijanekoliko dana nakon tramvajske nesreće u Sarajevu kada je jedna osoba poginula, a druga teško ozlijeđena, Šteta je kazao kako je “priča krenula 2021. o tajnim ugovorima”, te da do tada “nije bilo govora o tajnim ugovorima ni u BiH ni u Federaciji, iako su do 2021. EBRD, EIB ili Svjetska banka imali stotine sličnih ugovora u BiH, ali nitko nije govorio o tajnosti”.

– Nema tajnog dogovora. Ne postoji nigdje u svijetu. Kako to može biti tajni ugovor ako je raspisan međunarodni natječaj. Ako je temeljem tog natječaja prošla kvalifikacija i izabran izvođač. S tim je izvođačem potpisan javni ugovor. Upoznati s radovima, postaviti ploču na kojoj piše izvođač to i to, projekt to i to, cijena to i to… Nema tajnih ugovora – rekao je Sramota.

Novinari Detektor U protekla dva mjeseca su se, temeljem Zakona o slobodi pristupa informacijama, obratili Ministarstvu saobraćaja KS i ministru štete tražeći da im dostave ugovor o rekonstrukciji tramvajskih pruga koji je Vlada KS u lipnju 2021. godine potpisala s konzorcijem kineskih kompanija – “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group” (Shandong) i “China Railway No.10 Engineering Group Co.” (CREC 10).

U odgovoru Ministarstva saobraćaja KS na pismeni zahtjev iz marta, navodi se da se zahtjev odbija jer se ugovorom radi o povjerljivim komercijalnim interesima treće strane.

Pojašnjeno je da su se kao naručitelj obratili izvođaču “da se izjasni kao ugovorna strana o isporuci predmetnog ugovora”, te da su od izvođača dobili odgovor da ugovor sadrži podatke koji “predstavljaju poslovnu tajnu i povjerljive podatke društva”, te da bi njihova objava u javnosti mogla dovesti izvođača u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju.

– Ukupna cijena ugovora je već poznata javnosti, tako da informacija u potpunosti zadovoljava interes javnosti, a objava pojedinačnih cijena iz preliminarnih mjerenja i procjena ni na koji način ne bi doprinijela interesu javnosti, već bi predstavljala direktno kršenje odredbi Ugovora između stranaka – navodi se u obrazloženju Ministarstva prometa KS.

Ministar štete nije odgovorio na upit Detektor o tome zašto je ugovor i dalje tajan, unatoč njegovim javnim istupima.

U ranijim istraživanjima Detektor objavljena je jer je Ministarstvo prometa označilo tajnim ugovor vrijedan više od 40 milijuna maraka za rekonstrukciju tramvajskih pruga u Sarajevu s kineskom tvrtkom koja se povezuje s nizom nesreća u ranijim projektima koje su dovele do ozljeda ili smrti radnika. Prema navodima medija, u lipnju 2017. godine, u razdoblju urušavanja mosta u Keniji, tijekom izgradnje tunela u kineskoj pokrajini Yunnan, došlo je do curenja plina u kojem je poginulo šest radnika. Dvadesetak dana ranije pet radnika poginulo je u padu velike dizalice tijekom procesa rušenja infrastrukturnog objekta u gradu Jinan, dok je šesti preminuo u bolnici. Svjetska banka sankcionirala je i druge članove obitelji tvrtki CREC.

Svako odbijanje pristupa ovoj vrsti informacija, koje nije provedeno u skladu s odredbama zakona, te nije potkrijepljeno provedbom testa javnog interesa, budi sumnju u ispravnost takvih odluka, smatra Ena Kljajić-Grgić, voditeljica Centra za pružanje pravne pomoći u organizaciji Transparency International.

Ova organizacija je od 2022. godine dobila ukupno sedam upravnih sporova na sudu protiv Ministarstva prometa i veza RS-a, jer im nije uručen ugovor koji su sklopili s kineskim investitorom o izgradnji autoputa Prijedor – Banja Luka.

Kljajić-Grgić kaže da su tek nakon treće presude iz Ministarstva prometa i veza RS-a djelimično odobrili uvid u traženi ugovor, ali da su ograničili uvid u “Aneks 23”, koji se odnosi na financijski model ugovora, uz obrazloženje da se njime štite povjerljivi komercijalni interesi koncesionara. Zbog toga su, dodaje, bili prisiljeni izjaviti izvanredne pravne lijekove protiv sudskih odluka.

– U ponovljenim postupcima Ministarstvo je kontinuirano odbijalo postupiti po stavovima presuda Okružnog suda u Banjoj Luci, zbog čega smo ulagali vanredne pravne lijekove, pa čak i apelacije Ustavnom sudu BiH. Smatramo da odbijanje Okružnog suda da zauzme stav o određenim pitanjima koja su ključna za rješenje ovog dugogodišnjeg spora predstavlja kršenje naših prava na učinkovitu sudsku zaštitu zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama – smatra Kljajić-Grgić.

Navodi da su u konkretnom slučaju smatrali da je stav Ministarstva u pogledu zaštite povjerljivih poslovnih interesa restriktivan, jer se radi o pristupu informacijama iz Ugovora o koncesiji koji je tijelo javne vlasti u ime građana sklopilo s koncesionarom – pravnom osobom privatnog prava, te da je koncesionar od početka bio svjestan da ulazi u ugovorni odnos sa subjektom javnog prava te, s tim u vezi, ne uživa zaštitu. komercijalnih interesa.