Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić prisustvovao je audijenciji kod pape Lava XIV u Vatikanu, gdje je uputio poruke mira, zajedništva, međusobnog poštovanja i podrške svim ljudima koji vjeruju u vrijednost dijaloga i suživota.

Tijekom susreta Hurtić je Papi uručio prigodne darove koji simboliziraju Bosnu i Hercegovinu i njene vrijednosti, dres nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine s Papinim imenom, Srebrenički cvijet kao trajni simbol sjećanja i opomene, te tri knjige koje svjedoče o povijesti, kulturi, tradiciji i stradanju kroz koje je prošla Bosna i Hercegovina.

Pozvao je Papu da posjeti Bosnu i Hercegovinu, da u našoj zemlji slavi svetu misu i svojim dolaskom pošalje snažnu poruku mira, nade i ohrabrenja svim građanima.

Posebno je pozvao Papu da 11. srpnja, na godišnjicu genocida nad Bošnjacima Srebrenice, posjeti Srebrenicu i svojom nazočnošću oda počast žrtvama i podsjeti na važnost očuvanja istine, sjećanja i izgradnje društva u kojem će mir i dostojanstvo svake osobe biti temeljne vrijednosti.

– Bosna i Hercegovina je zemlja susreta, različitosti i zajedničkog života. Vaša posjeta našoj zemlji bila bi snažna poruka nade, pomirenja i podrške svim ljudima koji žele graditi budućnost zasnovanu na miru i međusobnom uvažavanju – kazao je Hurtić, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Zajedno s ministrom Hurtićem današnjoj audijenciji nazočio je i veleposlanik Bosne i Hercegovine u Vatikanu Igor Žontar.

Papa Leo XIV i američki državni tajnik Marco Rubio založili su se za sastanak kako bi se poboljšali odnosi između Vatikana i Washingtona, a sastanak dolazi u vrijeme pojačanih verbalnih napada predsjednika Donalda Trumpa na poglavara Katoličke crkve.

Vatikan je priopćio da su tijekom ovog prvog susreta Pape s visokim dužnosnikom Trumpova kabineta u gotovo godinu dana Leo i Rubio obnovili međusobnu predanost njegovanju bilateralnih veza, unatoč trenutačnoj napetoj atmosferi.

Prvi američki papa u povijesti već je navukao bijes predsjednika Trumpa zbog oštrih kritika američko-izraelskog rata protiv Irana, kao i protivljenja oštroj antiimigrantskoj politici sadašnje administracije.

Iako je Trump posljednjih tjedana nastavio s nizom javnih napada na Papu, naišavši na osudu kršćanskih vođa različitih političkih smjerova, glasnogovornik State Departmenta Tommy Pigott naglasio je da Rubiov dolazak simbolizira snažnu vezu između dviju zemalja.

Rubio se tijekom dvoipolsatnog boravka u Vatikanu uz stroge mjere sigurnosti susreo i s kardinalom Pietrom Parolinom, a iz Veleposlanstva SAD-a pri Svetoj Stolici potvrđeno je da su ključne teme razgovora bile vezane uz zajedničke interese na zapadnoj hemisferi.

Vatikan je istaknuo da su sugovornici razmijenili mišljenja o globalnoj situaciji s naglaskom na potrebu neumornog rada u korist mira u svijetu.

Susret je obilježila i razmjena darova u opuštenijim tonovima. Rubio je papi poklonio kristalnu nogometnu loptu, našalivši se na račun papinog podrijetla iz Chicaga i ljubavi prema bejzbolu, dok je Leo XIV državnom tajniku poklonio olovku od maslinova drva istaknuvši je kao simbol mira.

Ovih smo dana imali pravu hiperprodukciju tekstova i opću medijsku kakofoniju zbog sastanka koji je prošli tjedan u Zagrebu održan u organizaciji konzervativne udruge Vigilare i američkog konzervativnog think-tanka bliskog američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Stoga se ovaj skup ne može promatrati izvan šire geopolitičke perspektive, gdje prevladava utjecaj cionističkog lobija unutar Trumpove administracije.

Ovdje dolazimo do važne točke za razumijevanje pristupa Trumpove administracije Bosni i Hercegovini. Donald Trump, tvrde upućeni izvori i dobri poznavatelji prilika u krugovima američkog predsjednika, nije imao nikakav plan prema Bosni i Hercegovini.

Na promjenu pristupa nesumnjivo su utjecale priče o navodnoj islamskoj opasnosti koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, koja je zapravo na crti sukoba koji se odvija između Irana s jedne i Izraela i SAD-a s druge strane.

Objektivno gledano, dobra je tema za doprijeti do Donalda Trumpa, a što je učinio dio hrvatskog političkog spektra, pokušavajući bosanskohercegovačko pitanje postaviti kroz prizmu globalnih sigurnosnih prijetnji.

Za nas je posebno važno ono što se dogodilo drugog dana spomenutog skupa, kada je održana konferencija pod nazivom Bosna i Hercegovina kao propala država – nužnost trećeg entiteta.

Ono što je vrlo impresivno je da je na čelu udruge Vigilare Vice John Batarello, koji nastupa s katoličkih i hrvatskih nacionalno-suverenih pozicija, kako se predstavlja.

Ali ovdje dolazimo do ključne točke u vezi rasprave o ovom sastanku. Kako se može nastupati s ultrakatoličkih pozicija i ići protiv interesa Katoličke crkve u BiH? Ići protiv samog pape Lava koji je u ideološko – političkom sukobu s Donaldom Trumpom, a to je činjenica koju su mnogi, svjesno ili nesvjesno, izgubili iz vida.

Naime, organizatori skupa su se a priori opredijelili protiv nužnosti trećeg entiteta i daljnjeg komadanja BiH, idući direktno protiv interesa Katoličke crkve i katoličkog poglavara Pape.

Još od 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina ušla u proces proglašenja neovisnosti kao rezultat raspada jugoslavenske države, Katolička crkva je stajala na jasnim stajalištima jedinstvene i cjelovite Bosne i Hercegovine. Slobodno se može reći da je Crkva u tom razdoblju imala presudan utjecaj na neodlučne hrvatske predstavnike, koji su na pitanje Bosne i Hercegovine gledali kao na prostor koji može poslužiti za teritorijalno uređenje i rješenje hrvatsko-srpskog spora.

Prisutnost kardinala Puljića na ovom skupu izazvala je oštre reakcije u bošnjačkoj javnosti, što je za Bošnjake zapravo političko samoubojstvo. Postoji nekoliko ključnih argumenata za to.

Na početku sam rekao da ovaj dio takozvanih hrvatskih konzervativaca igra na kartu islamskog radikalizma i opasnosti, nastojeći Trumpovom timu ukazati na opasnost koja vreba iz Bosne, a koja je utjelovljena u bošnjačko-muslimanskom faktoru. Sve loše izrečeno i što će se po kardinalu izreći ovaj dio takozvanih konzervativnih hrvatskih političara i intelektualaca iskoristit će za priču o trećem entitetu.

Iz dobro obaviještenih i obaviještenih hrvatskih krugova koji se protive održanom skupu, ali i agendi ovih takozvanih ultrakatoličkih predstavnika, čuje se da je Mostov zastupnik Nikola Grmoja, koji se zalaže za treći entitet, rekao da se svaka negativna i ljutita poruka Bošnjaka koristi upravo za dokazivanje teze da Bošnjaci koče Srbe i Hrvate i da su egzistencijalna prijetnja.

Podsjetimo, krajem prošle godine kada su izbili nemiri u Nigeriji, Trump je otvoreno rekao da će SAD reagirati kako bi zaštitio kršćane. Puljićevo prisustvo na skupu treba promatrati u skladu s činjenicom da Katolička crkva na tom skupu ima svoje interese i pokušava urazumiti avanturiste da se ne miješaju u stvar koja stvara daljnje razdore između Bošnjaka i Hrvata, a koja ide u korist trećima.

Kada govorim o trećoj strani, mislim na srpsku stranu. Zapažanja iz bošnjačkih krugova o ovom skupu previđaju jednu vrlo važnu stvar za analizu cijelog ovog slučaja.

Skupu je nazočio Brian Brown, jedan od najistaknutijih ideologa MAGA-e i čelnik Međunarodne organizacije za obitelj. Brown je poznat i po otvorenoj podršci režimu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Naime, prije mjesec dana boravio je u Srbiji kao neovisni promatrač lokalnih izbora koje je ocijenio besprijekornima. Tom prilikom pohvalio je vlasti u Beogradu, ustvrdivši da SAD može puno naučiti od Srbije, a kritizirao je i oporbu, medije i studente koji tamo prosvjeduju.

Sada je sasvim legitimno postaviti pitanje zašto taj dio takozvanih katoličkih konzervativaca radi ono što mili uši Beograda i Banje Luke. Ako već žele revitalizirati Herceg-Bosnu, odnosno žele uspostaviti treći entitet, zašto se ne dotaknu teritorija Bosne i Hercegovine. entiteta Republika Srpska, ali su isključivo orijentirani na područja u Federaciji? Nije li Herceg-Bosna kada je organizirana obuhvaćala krajeve poput Skender Vakufa i Kotor Varoši, i kako to da u područjima gdje su Bošnjaci žive samo Hrvati u Bosni i Hercegovini?

Cijeli skup nije imao nikakve veze s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, a treba naglasiti da odražava stavove glasne manjine u hrvatskom političkom spektru. Indikativna je izjava dužnosnice HDZ-a (BiH) Marine Pendeš kojom je razotkrila genezu ove ideje. Prema njezinim riječima, inicijativa je rezultat suradnje dijela bh. Hrvata i tzv. ultrakatoličke, konzervativne struje s adresom u Zagrebu.

Plenković zapravo ide linijom Bruxellesa koja je jasna, a to je da nema daljnje federalizacije Bosne i Hercegovine, već se traži da Hrvati dobiju svog “autentičnog predstavnika” u Predsjedništvu BiH.

Upravo utrka za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i krajnji ishod može biti odlučujući faktor za bosanskohercegovačko pitanje.

Pobijedi li Darijana Filipović u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ova glasna manjina izgubila bi svaki racionalni argument, a cijela struktura koja se javnosti nametala zadnjih deset-petnaest godina srušila bi se kao kula od karata.

Jer bi Hrvati dobili ono što navodno žele. Ako bi i nakon toga nastavili forsirati priču o navodnoj prijetnji, onda bi to ukazivalo na loše namjere i nepostojanje stvarne želje da BiH krene u smjeru euroatlantskih integracija.

Posebno je važno da će sljedeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH biti iz Velike Britanije, a ako se uzme u obzir trenutna međunarodna konstelacija, onda je moguće pretpostaviti da Velika Britanija ne bi trebala slijediti liniju iz 1993. godine kada je poticala hrvatsko-bošnjački sukob zarad treće srpske strane. Velika Britanija je u sukobu s Trumpovom Amerikom, kao i Europska unija, i tu svoju šansu trebaju tražiti Bosna i Hercegovina i Bošnjaci. Iako je u konačnici najvažnije da domaći akteri prepoznaju važnost trenutka i minimum političke zrelosti i mudrosti za prevladavanje ove situacije.

Zagrebački skup u organizaciji manjinskih glasova hrvatske politike ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati. Treba ga gledati realno. Postavio je mnoga pitanja, ali sigurno je da na svaku krizu mora postojati odgovor. U ovom trenutku potrebna je jasna, racionalna i na realnosti utemeljena bošnjačka i hrvatska politika, koja uvažava zbivanja u svijetu. Konzervativci koji su organizirali skup u Zagrebu i govorili o Bosni kao propaloj državi i nužnosti trećeg entiteta trebaju znati da rade nešto korisno za velikosrpski projekt.

Američki predsjednik Donald Trump branio je u četvrtak svoje kritike pape Lava XIV., rekavši da nema ništa protiv prvog američkog pape, ali da ima pravo ne slagati se s njim.

Obraćajući se novinarima prije odlaska iz Bijele kuće u Las Vegas, Trump je lažno tvrdio da je papa Leo XIV rekao da bi Iran mogao imati nuklearno oružje, što Papa nikada nije dao.

– Papa može govoriti što hoće i ja želim da govori što hoće, ali mogu se ne složiti. Ne mislim da Iran može imati nuklearno oružje – rekao je Trump.

Na pitanje koji su američki biskupi branili papine izjave, Trump je rekao da podržava papu u propovijedanju evanđelja, ali ne i kada je u pitanju Iran.

– Želim da propovijeda evanđelje. Ja sam za evanđelje. Ali isto tako znam da ne možete dopustiti da određena zemlja, koja je vrlo zlonamjerna, ima nuklearno oružje. Papa se možda oko toga ne slaže sa mnom, ali takvo mišljenje svakako smijemo imati – rekla je predsjednica.

Trump je pojačao napade na papu, koji je otvoreno kritizirao američko-izraelske napade na Iran, upozoravajući na ludilo rata. Također je izrazio zabrinutost zbog humanitarne krize u Gazi.

Trump je kritizirao Papu kao slabu vanjsku politiku i kontroverzno tvrdio da je imao ulogu u njegovom imenovanju, što je izazvalo kritike kršćanskih skupina u SAD-u.

Odvojeno, Trumpove izjave također su izvršile pritisak na odnose s Italijom, nakon što je sugerirao da bi Washington mogao preispitati svoje obrambene obveze prema zemlji.

Papa Leo oštro je kritizirao čelnike koji troše milijarde na ratove i rekao da svijet opustoši šačica tirana, u neobično oštrim izjavama u četvrtak u Kamerunu nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump ponovno napao na društvenim mrežama.

Leo, prvi američki papa, također je osudio čelnike koji koriste vjerski jezik za opravdavanje ratova i pozvao na odlučnu promjenu kursa na sastanku u najvećem gradu u engleskim govornim područjima Kameruna, gdje je tinjajući sukob koji traje gotovo desetljeće ostavio tisuće mrtvih, prenosi Reuters.

Sukob između pape Lava XIV i Donalda Trumpa posljednjih se dana pretvorio u jednu od najoštrijih javnih rasprava između Vatikana i američke politike u posljednje vrijeme.

Povod je papina kritika rata u Iranu i šire američke vanjske politike, na što je Trump odgovorio izravnim i osobno intoniranim napadima.

Iz Vatikana stižu poruke o potrebi smirivanja tenzija i okretanja dijalogu. S druge strane, Trump inzistira da se Papa ne bi trebao miješati u politička pitanja, ističući suverenost države u vođenju vanjske politike.

Trumpova izjava dodatno je zaoštrila ton cijelog sukoba koji se sada više ne svodi na konkretne poteze, već na bitno drugačije poglede na ulogu moći u svijetu.

Od početka svog pontifikata papa Lav XIV. istupao je kao zagovornik mira i univerzalnih moralnih načela, često upozoravajući na opasnosti politike utemeljene na sili.

Trump se, s druge strane, drži nacionalno orijentiranog pristupa, odbacujući moralnu kritiku kao politički motiviranu.

Reakcije u Rimu uglavnom idu u prilog papi. Među lokalnim stanovništvom i posjetiteljima prevladava mišljenje da je on razuman i odmjeren vođa koji koristi svoj autoritet kako bi pozvao na smanjenje sukoba, dok se Trumpova retorika često percipira kao oštra i nepotrebno sukobljavajuća.

No, u SAD-u – situacija je podijeljenija. Dio konzervativne javnosti podržava Trumpa smatrajući da papa prelazi granicu između vjere i politike.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država JD Vance rekao je u ponedjeljak da je kontroverzna objava predsjednika Donalda Trumpa na društvenim mrežama koja ga prikazuje kao Isusa Krista bila šala.

– Mislim da je predsjednik objavio šalu, i naravno da ju je uklonio, jer je shvatio da puno ljudi nije razumjelo njegov humor u tom slučaju – rekao je Vance u intervjuu za Fox News, dodavši da američki predsjednik voli biti aktivan na društvenim mrežama.

– Zapravo, mislim da je to jedna od dobrih strana ovog predsjednika, da nije filtriran. Ne prolazi sve kroz stručnjake za komunikacije. “On se obraća izravno ljudima”, rekao je Vance.

Trump je u ponedjeljak izbrisao objavu sa svoje platforme Truth Social, koja je uključivala sliku generiranu umjetnom inteligencijom, usred sve napetijeg javnog sukoba s papom Leom, koji je eskalirao nakon što se američki predsjednik pridružio Izraelu u napadu na Iran krajem veljače.

Američki predsjednik obranio je objavu navodeći da ju je on objavio i da vjeruje da ga prikazuje kao liječnika povezanog s Crvenim križem, dodavši da “samo lažne vijesti to mogu tako protumačiti”.

Vance je istaknuo da postoje nesuglasice s Vatikanom, naglasivši da se papu može poštovati, ali i imati različita mišljenja o važnim pitanjima.

– Najbolje bi bilo da se Vatikan drži pitanja morala i onoga što se događa unutar Katoličke crkve, a da predsjednik SAD-a vodi američku javnu politiku – zaključio je.

Papa Leo XIV rekao je da se ne boji administracije Donalda Trumpa i obećao je da će progovoriti nakon što ga je američki predsjednik kritizirao kao “slabog” nakon njegovih izjava o američko-izraelskom ratu protiv Irana.

Prema izvješću ANSA-e, papa je u ponedjeljak razgovarao s novinarima na letu iz Rima za Alžir, rekavši da će nastaviti govoriti protiv sukoba.

– Ne bojim se Trumpove administracije – rekao je Lav na početku desetodnevnog posjeta Africi koji će obuhvatiti Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorijalnu Gvineju.

Zatim je, govoreći o Trumpu, dodao:

– Govorim o evanđelju i zato ću i dalje glasno govoriti protiv rata. Nemam namjeru ulaziti u raspravu s njim.

U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je rekao da ne želi “papu koji misli da je u redu da Iran ima nuklearno oružje”.

“Papa Leo je slab po pitanju kriminala i užasan po pitanju vanjske politike”, rekao je.

Trump je također sugerirao da je izbor pape Lea za poglavara Katoličke crkve bio politički motiviran.

– Zato što je bio Amerikanac, i mislili su da bi to bio najbolji način da se nose s predsjednikom Donaldom J. Trumpom. Da ja nisam u Bijeloj kući, Leo ne bi bio u Vatikanu – nastavio je.

Govoreći tijekom molitvenog bdijenja u bazilici svetog Petra u subotu, Papa je, govoreći o američko-izraelskom ratu protiv Irana, rekao:

– Dosta idolopoklonstva sebi i novcu. Dosta je pokazivanja moći. Dosta je rata.

Poglavar Rimokatoličke crkve i Vatikana, papa Lav XIV., uputio je snažan apel za mir, osuđujući američko-izraelski rat protiv Irana i pozivajući svjetske čelnike da daju prioritet dijalogu nad vojnom akcijom.

– Dosta idolopoklonstva sebi i novcu! Dosta pokazivanja moći! Dosta je rata – rekao je Papa govoreći tijekom molitvenog bdijenja u bazilici svetog Petra u subotu i dodao:

– Prava se snaga pokazuje u služenju životu – dodao je.

Papa nije izravno imenovao niti jednog vođu, ali je kritizirao postupke nekih odraslih koji se ponosno hvale, ukazujući na ljudsku cijenu sukoba.

– Dobivam bezbrojna pisma od djece iz ratnih područja. Poslušajmo dječje glasove – rekao je.

Njegove izjave uslijedile su nakon ranijih komentara u kojima je potpuno neprihvatljivim ocijenio tvrdnje da će cijela civilizacija umrijeti ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren.

Papa Leo također je pozvao čelnike da uđu u pregovore za okončanje sukoba.

– Zovemo ih, stanite! Vrijeme je za mir! Sjednite za stol dijaloga i posredovanja – poručio je, upozorivši čelnike da izbjegavaju odluke u kojima se planira naoružavanje i odlučuje o ubojitim akcijama.

Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su zajedničku ofenzivu protiv Irana 28. veljače, ubivši više od 3000 ljudi posljednjih tjedana, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija, sve do prekida vatre uz posredovanje Pakistana početkom ovog tjedna.

Teheran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne snage, te je ograničio kretanje brodova kroz Hormuški tjesnac.

Sjedinjene Američke Države i Iran održali su u subotu razgovore u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu s ciljem trajnog okončanja rata, no dogovor nije postignut.

Papa Lav XIV. nazoči obredu pranja nogu tijekom mise u Coena Domina u bazilici Svetog Ivana Lateranskog u Rimu.

Obred pranja nogu obilježava gestu koju je Isus učinio svojoj dvanaestorici apostola prije Posljednje večere, kako bi ih potaknuo da oponašaju njegovu poniznost.