Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (ZOBS), kojima se, između ostalog, definiraju obustave vožnje i izriču stroge kazne za takve prekršaje, a koje stupaju na snagu u srijedu, 27. svibnja.

Kako je najavljeno, primarni cilj novih zakonskih rješenja je drastično smanjiti broj prometnih nesreća i podići razinu sigurnosti na cestama u cijeloj zemlji, a policija će od prvog dana primjene postupati po znatno strožim pravilima.

Jedna od najvažnijih promjena koja izravno utječe na svakodnevni život vozača vezana je uz korištenje mobitela tijekom vožnje i nevezivanje sigurnosnog pojasa. Stručnjaci već godinama upozoravaju da slanje poruka, pregledavanje društvenih mreža i korištenje aplikacija odvlače vozače s ceste na nekoliko ključnih sekundi, što je postalo jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća.

Zbog toga su dosadašnje kazne, koje su bile višestruko manje, zamijenjene novim iznosima.

Vozači koji budu uhvaćeni u ovim prekršajima bit će kažnjeni od 200 do 400 KM.

Posebno rigorozne kazne predviđene su ako ti prekršaji dovedu do prometne nesreće.

U takvim scenarijima kazne se kreću od 400 do čak 2.000 KMuz mogućnost oduzimanja vozačke dozvole na rok do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Novim zakonskim odredbama uvodi se nulta tolerancija prema ponašanju koje je zakonski okarakterizirano kao vožnja u pijanom stanju, za što su predviđene najstrože novčane kazne do do 5.000 KM.

Situacija u kojoj vozač dva ili više puta u razmaku od 20 minuta prođe kroz crveno svjetlo na semaforu, kao i drastično prekoračenje brzine, što podrazumijeva vožnju 40 km/h brže od dopuštene u naseljenom mjestu, odnosno 60 km/h iznad ograničenja izvan naseljenog mjesta, tretirat će se kao nesavjesna vožnja.

Uz nedozvoljenu brzinu i prometnu signalizaciju, nedopuštenim ponašanjem smatrat će se i pretjecanje kolone vozila preko pune crte, korištenje uređaja za ometanje radara, te vožnja pod utjecajem opojnih droga ili s koncentracijom alkohola u krvi većom od 1,50 g/kg.

Novčanom kaznom od 2.000 KM do 3.000 KM, uz zabranu upravljanja vozilom od pola godine i dva kaznena boda kaznit će se vozač koji krajnjom nepažnjom na ovaj način teže naruši sigurnost drugih sudionika.

Kao najradikalnija mjera protiv višestrukih povratnika u prekršajima policija će od srijede dobiti zakonsko pravo privremenog oduzimanja automobila na licu mjesta. Ova će se mjera primijeniti na vozače zatečene u vožnji bez suspenzije, pod uvjetom da su već barem jednom kažnjeni za isti prekršaj u prethodne dvije godine.

Prema usvojenim izmjenama i dopunama ZOBS-a, privremeno oduzeto vozilo čuvat će se na prostoru koji odredi nadležno policijsko tijelo, i to do donošenja pravomoćne sudske odluke.

Dužnosnici vjeruju da će tako restriktivan zakon konačno maknuti neodgovorne vozače s ulica i spasiti ljudske živote.

Iranska hakerska skupina tvrdila je u četvrtak da je hakirala telefon bivšeg izraelskog vojnog zapovjednika Herzija Halevija i dobila tisuće osjetljivih slika i videa od najviše izraelske zapovjedne strukture.

U izjavi objavljenoj na njihovoj web stranici, grupa poznata kao Handala objavila je da je godinama imala tajni pristup Halevijevom uređaju.

– Tijekom tog razdoblja izdvojeno je i arhivirano više od 19.000 povjerljivih slika i video zapisa s Halevijevih najtajnijih sastanaka – naveli su.

Grupa je tvrdila da materijal uključuje slike viših zapovjednika, operativne objekte, karte i interne rasprave, tvrdeći da će podaci biti objavljeni postupno.

– Svako lice, svaki zapovjednik i svaki kriminalni pilot, čisti i nepomućeni, u našim su rukama i bit će otkriveni jedan po jedan kad za to dođe vrijeme – poručili su.

Grupa je također tvrdila da ima pristup višim izraelskim zapovjednicima.

– Prati se svaki trenutak, svaka odluka, svaki razgovor, ali još nije došlo vrijeme da se raskrinkaju – poručili su.

Handala je dodao da se na jednom videu vidi kako je Halevi “uhvaćen kako se skriva ispod stola, pokušavajući prestrašiti svoju ženu, a nije ni uspio”.

Izraelci nisu komentirali izvješće.

Sigurnosni istraživači otkrili su novu prijetnju za korisnike Android uređaja pod nazivom Perseus.

Ovaj malware koristi neobičnu taktiku – umjesto da samo krade kontakte ili tekstualne poruke, on aktivno pretražuje vaše privatne bilješke kako bi pronašao osjetljive podatke.

Za razliku od standardnih trojanaca, Perseus cilja na aplikacije za bilježenje (kao što su Google Keep ili Samsung Notes).

Napadači polaze od pretpostavke da korisnici, unatoč svim upozorenjima stručnjaka, u tim aplikacijama često pohranjuju lozinke za razne servise, PIN kodove kartica, seed fraze za kripto novčanike i privatne podatke koji se mogu koristiti za krađu identiteta.

Jednom instaliran na uređaj, zlonamjerni softver koristi usluge pristupačnosti za “čitanje” sadržaja zaslona i izdvajanje teksta iz bilješki, šaljući ga izravno na napadačev poslužitelj.

Ono što izdvaja Perseus je njegova sposobnost da ostane “ispod radara”. Ne usporava osjetno telefon, ali radi tiho u pozadini.

Osim špijuniranja bilješki, ovaj zlonamjerni softver može presresti dvostruku autentifikaciju (2FA), čitati SMS kodove prije nego što ih vidite, znati gdje je žrtva u svakom trenutku i snimati snimke zaslona dok koristite bankovne aplikacije.

Stručnjaci s portala Bleeping Computer savjetuju korisnicima da budu iznimno oprezni pri instaliranju aplikacija koje dolaze izvan službene Google Play trgovine (tzv. sideloading).

Nikad ne spremajte lozinke u obične bilješke. Koristite provjerene aplikacije Password Manager koje šifriraju vaše podatke.

Ako jednostavna aplikacija (poput kalkulatora ili svjetiljke) zahtijeva pristup uslugama pristupačnosti, odmah je izbrišite i redovito ažurirajte svoj sustav jer su sigurnosne zakrpe vaša prva linija obrane.

Da bi značajke poput “Hey Google” radile, vaš telefon tehnički mora stalno slušati vašu okolinu kako bi prepoznao ključnu frazu.

Iako Google tvrdi da se snimanje i slanje podataka na njihove servere događa tek nakon izgovorene te fraze, sustav nije nepogrešiv.

Često se događa da uređaj netočno detektira aktivaciju zbog buke ili sličnih zvukova, što rezultira nenamjernim snimanjem dijelova vaših privatnih razgovora. Ta pogodnost, dakle, dolazi po cijenu potencijalnih povreda privatnosti, ostavljajući korisnike da se pitaju koliko se zapravo čuje i pohranjuje.

Službeno objašnjenje za prikupljanje glasovnih podataka je razvoj i poboljšanje tehnologija za prepoznavanje govora. Vaši glasovni unosi pomažu Googleovim uslugama kao što su Assistant i Search da bolje razumiju različite naglaske, jezike i fraze, čak i u bučnim okruženjima.

No, mnogi stručnjaci za kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka upozoravaju na drugu stranu priče.

Postoji opravdana zabrinutost da se ti podaci koriste za izradu izuzetno detaljnih marketinških profila. Svaka riječ koju izgovorite o svojim željama, planovima ili interesima može postati dio algoritma koji vam potom servira personalizirane oglase, pretvarajući vaše najintimnije razgovore u komercijalnu robu. Večernji list.

Srećom, korisnici imaju mnogo više kontrole nad svojim podacima nego što misle. Ključna postavka koja kontrolira ovaj proces zove se “Glasovna i audio aktivnost”.

Iako Google navodi da je ova opcija isključena prema zadanim postavkama, mnogi su je korisnici možda nesvjesno uključili tijekom početnog postavljanja uređaja ili prihvaćanjem uvjeta korištenja bez da su ih temeljito pročitali. Zato je ključno provjeriti njegovo stanje na vlastitom računu.

Važno je napomenuti da isključivanje ove postavke sprječava buduće snimanje, ali ne briše automatski prethodno pohranjeni zvuk. Oni ostaju na Googleovim poslužiteljima dok ih ručno ne izbrišete.

Isključivanje ove opcije jednostavnije je nego što se čini i zahtijeva samo nekoliko koraka. Najprije otvorite aplikaciju Google na svom pametnom telefonu i kliknite na svoju profilnu sliku ili inicijale u gornjem desnom kutu, a zatim odaberite opciju “Upravljajte svojim Google računom”.

Nakon toga pronađite i odaberite “Podaci i privatnost”. Tamo pod “Postavke povijesti” kliknite “Aktivnost na webu i u aplikaciji”. Tamo ćete pronaći podopciju “Uključi glasovne i audio aktivnosti”.

Jednostavno poništite okvir pokraj njega kako biste spriječili da se vaše glasovne interakcije s Google pretraživanjem, Asistentom i Kartama spremaju na vaš račun.

Nakon što ste spriječili buduće snimanje, preporučuje se brisanje povijesti koja je već pohranjena. To možete učiniti na stranici “Moja aktivnost” na svom Google računu. Tamo možete filtrirati prikaz tako da prikazuje samo glasovnu i audio aktivnost.

Možete preslušati svaki unos i izbrisati ga zasebno ili odabrati opciju brisanja svih aktivnosti za određeno vrijeme ili čak “Sve vrijeme”.

Za brze intervencije možete jednostavno reći svom asistentu: “Hej Google, izbriši moj zadnji razgovor” ili “Hej Google, izbriši današnju aktivnost”, a on će to učiniti za vas.

Za one koji žele maksimalnu razinu privatnosti, postoji nekoliko drugih mjera koje mogu poduzeti.

Prvi korak je potpuno isključivanje otkrivanja “Hey Google” u postavkama vašeg telefona, što će spriječiti uređaj da stalno osluškuje ključnu frazu. To se obično nalazi u postavkama Google pomoćnika pod opcijom “Voice Match”.

Kao najradikalniji korak, možete potpuno ukloniti dopuštenje za pristup mikrofonu iz aplikacije Google. Da biste to učinili, idite na “Aplikacije” u postavkama telefona, pronađite Google, odaberite “Dozvole” i postavite mikrofon na “Ne dopuštaj”.

Iako ovo može ograničiti funkcionalnost nekih glasovnih naredbi, daje vam mir jer znate da nitko ne može prisluškivati. N1.

Sigurnosni stručnjaci otkrili su kritičnu grešku u MediaTek čipovima koja utječe na čak 25 posto Android telefona u svijetu.

Ovaj propust omogućuje hakerima da izvuku najosjetljivije podatke, uključujući lozinke, poruke i kriptovalute, u manje od minute.

Problem je toliko ozbiljan da napadačima nije potreban nikakav virus, samo kratki fizički pristup vašem uređaju.

Istraživački tim iz tvrtke Ledger demonstrirao je napad na popularni model Nothing CMF Phone 1, gdje su uspjeli probiti PIN kod za samo 45 sekundi.

Spajajući telefon s običnim prijenosnim računalom putem USB kabela, zaobišli su glavne sigurnosne barijere prije nego što se operativni sustav uopće pokrene.

Na taj način hakeri dobivaju glavne ključeve za dekriptiranje cijele memorije telefona.

Ono što najviše zastrašuje jest činjenica da za napad nije potrebna instalacija sumnjivih aplikacija niti bilo kakva interakcija korisnika s ekranom.

Nakon što hakeri izvuku ključeve, mogu čitati vaše podatke izvan mreže, čak i ako je telefon kasnije isključen ili zaštićen lozinkom.

Podaci iz popularnih digitalnih novčanika kao što su Kraken, Trust Wallet i Phantom izravno su ugroženi ovom greškom.

Na udaru su prvenstveno Android telefoni srednje i niže kategorije koji koriste MediaTek procesore i sigurnosni sustav Trustonic.

MediaTek je već poslao nadogradnju svim proizvođačima telefona (Samsung, Xiaomi, Realme i drugi), no problem je što korisnici sami moraju instalirati nadogradnju. Sve dok ne dobijete najnovije ažuriranje, vaš je uređaj ranjiv.

Stručnjaci upozoravaju da pametni telefoni nikada nisu trebali biti neprobojni sefovi za digitalnu imovinu.

Ako na svom telefonu pohranjujete važne lozinke ili kriptovalute, provjerite svoje postavke i odmah instalirajte sva dostupna ažuriranja sustava.

Ne ostavljajte telefon bez nadzora, jer je doslovno jedna minuta dovoljna da izgubite sve što imate na njemu.