Turska nacionalna obavještajna organizacija (MIT) priopćila je u subotu da je deset osumnjičenih članova terorističke skupine ISIS, uključujući jednog povezanog s napadom na željezničku stanicu u Ankari 2015., uhićeno u Siriji u zajedničkoj operaciji sa sirijskim obavještajnim službama, rekli su turski sigurnosni izvori.

Prema izvorima, osumnjičenici koji su iz Turske prešli u Siriju i pridružili se ISIS-u bili su aktivni unutar skupine i sudjelovali su u nekoliko terorističkih napada u Turskoj.

Utvrđeno je da je jedan od uhićenih povezan s odgovornima za bombaški napad na željezničkom kolodvoru u kojem je poginulo više od 100 osoba.

Nakon identifikacije članova ISIS-a u Siriji, MIT je proveo koordinirane terenske operacije sa sirijskim obavještajnim službama. Osumnjičenici, čije se kretanje pomno pratilo, uhićeni su u ciljanoj akciji i prebačeni u Tursku.

Tijekom ispitivanja, osumnjičenici su navodno dali izjave o operativnim zapovijedima ISIS-a, internoj obuci i propagandnim aktivnostima.

Ali Bora, koji je na crvenoj tjeralici, identificiran je kao šef obavještajne službe ISIS-a za Tursku i bio je uključen u planiranje napada nakon što se pridružio grupi 2014. godine.

U međuvremenu, Omer Deniz Dundar povezan je s mrežom odgovornom za bombaški napad na željezničku stanicu 2015., pridružio se ISIS-u 2014., sudjelovao je u napadima i povezan je s eksplozivnim napravama zaplijenjenim 2017.

Huseyin Peri, Kadir Gozukara, Abdullah Cobanoglu i Hakki Yuksek svi su se pridružili ISIS-u u Siriji i bili su uključeni u razne operativne, logističke ili potporne aktivnosti unutar grupe.

Ostali osumnjičenici su Cekdar Yilmaz, Murat Ozdemir, Ishak Gunci i KD, koji su se svi pridružili ISIS-u u Siriji i bili uključeni u borbe, kao iu organizacijske i administrativne aktivnosti unutar grupe.

Tužiteljstvo BiH donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv svih građana Bosanske Krupe, koji su pompezno uhapšeni prije više od godinu i pol nakon što je maloljetnik iz tog grada nožem napao policajce u Policijskoj stanici Bosanska Krupa.

Manji ES potom je nožem smrtno ubo policajca Ozrena Marana, a drugog policajca Avdu Hasanovića ranio.

Nalog o obustavi istrage, koji je donijela tužiteljica Vedrana Jovičić, donesen je jer tijekom istrage nisu pronađeni dokazi koji bi te osobe povezali s terorizmom ili vrbovanjem u terorizam, što im se u početnoj fazi stavljalo na teret.

U sklopu istrage ovog događaja, u koju je uključeno više policijskih agencija, uhićeno je sedam osoba, među kojima i t Hakija Kanurićprofesorica na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Osim Kanurića, tada su uhapšeni i Hidajet Mušić, Hajrudin Šabić, Dževdet Mujović, Muharem Bajrić, Muhamed Delalić i Rijad Nahić.

Profesora Kanurića Tužiteljstvo je odmah nakon ispitivanja osumnjičenih pustilo na slobodu, dok je za ostale zatražilo određivanje mjera zabrane.

Kako se onda moglo čuti godine na ročištu u Sudu Bosne i HercegovineTužiteljstvo je protiv njih pokrenulo istragu na osnovu toga što su maloljetnici pohađali predavanja u vjerskom objektu, gdje su se i oni okupljali.

Također, rečeno je da je u pretresima pronađeno 140.000 KM, pa je Tužiteljstvo najavilo da će ispitati porijeklo tog novca.

Advokat osumnjičenog Rusmir Karkin naglasio je da se radi o dobrovoljnim prilozima, te da o tome postoje evidencije, te najavio da će rezultat istrage biti naredba o obustavi istrage.

– Sumnja koja im je tada stavljena bila je, da tako kažem, sumnjiva od samog početka. Neposredno nakon lišenja slobode i davanja prvih izjava, odnosno iznošenja obrane, obrana je tvrdila da će istraga biti dovršena neprovođenjem, odnosno donošenjem tužiteljske odluke da nema kaznenog djela. To se pokazalo točnim. Istraga je trajala dosta dugo, ali je na kraju završila onako kako je odbrana i predviđala – rekao je Karkin jutros za Faktor.

Zbog toga su prosvjedovali svi koji poznaju tada uhićene osobe, navodeći da je riječ o predstavi s ciljem umirivanja javnosti i uhićenja građana koja šteti ugledu njima i njihovim obiteljima.

Među onima koji su izrazili javni protest je i premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, koji je hapšenje nazvao “bolesnom nepravdom” i “javnim nastupom koji vrijeđa zdrav razum”.

– Uhićenja ljudi koji se ne mogu ni dovesti u vezu s tragičnim događajem i njihovo pritvaranje nisu i ne mogu biti prihvatljivi u slobodnoj državi u kojoj pravo i pravda moraju biti na prvom mjestu – kazao je tada, među ostalim, Ružnić.

Maloljetnik koji je počinio napad na policajce, a koji je u vrijeme počinjenja zločina imao manje od 15 godina, osuđen je u listopadu prošle godine na pet godina odgojno-popravnog doma.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u srijedu je naglasio da Turska hrabro preuzima odgovornost u procesu oslobađanja od terorizma u zemlji, čiji je cilj okončanje desetljeća nasilja koje je osakatilo zemlju.

– Pokrećući proces bez terora u Turskoj, stavljamo ne samo ruke, nego i cijela tijela na kocku da razbijemo pola stoljeća krvavih okova vezanih za noge naše nacije – rekao je Erdogan na sastanku guvernera u Ankari.

Naglasio je da je, unatoč pokušajima sabotiranja procesa, Ankara njime upravljala 16 mjeseci s velikom osjetljivošću i iznimnim uspjehom.

– Naše nadležne institucije i dalje pažljivo i koordinirano obavljaju svoje poslove na terenu. S glatkim rješavanjem problema na sjeveru Sirije naš put će postati još jasniji, a Turska će nastaviti pružati podršku u okviru bratskih i dobrosusjedskih odnosa – rekao je.

Istaknuo je da je Nacionalno povjerenstvo za solidarnost, bratstvo i demokraciju, osnovano pri Saboru, u srijedu završilo svoje izvješće uz potporu svih političkih stranaka.

Zahvalio je zastupnicima i sudionicima na njihovoj suradnji, pohvalivši vodstvo parlamenta i rekavši da je konsenzusno izvješće dalo ključni plan te da će pravne rasprave započeti sljedeće.

Erdogan je rekao da će se poduzeti određeni koraci prema potpunom raspuštanju terorističke organizacije koja je objavila da polaže oružje, misleći na terorističku skupinu PKK/YPG.

– Dakle, prvo ćemo postići Tursku bez terorizma, a nadamo se uspostaviti i regiju bez terorizma – naglasio je Erdogan.

Istaknuo je da guverneri, posebno u pograničnim regijama, imaju važne odgovornosti za nesmetan nastavak procesa.

Istaknuo je nužnost oprezne sigurnosti i suradnje kako bi se spriječile provokacije dok se Turska kreće prema budućnosti bez terorizma.

– Slogom između središnje uprave, lokalnih vlasti i civilnog društva, korak po korak ćemo ostvarivati ​​svoje ciljeve. Snažno ćemo podržati naslijeđe naših herojskih šehida i poštivati ​​osjetljivost branitelja i obitelji šehida – kazao je.

Erdogan je izrazio nadu da će sveti mjesec ramazan doprinijeti buđenju islamskog svijeta i zahvalio guvernerima na njihovoj službi.

Pozvao je dužnosnike da proaktivno pruže brzu i suosjećajnu podršku ugroženim građanima kako niti jedno kućanstvo ne bi ostalo u nevolji.

Dodao je kako je riječ o kadru usmjerenom na probleme nacije i koji od preuzimanja dužnosti neumorno rade, uz naklonost nacije, kako bi osigurali prosperitetnu i sretnu budućnost za svih 86 milijuna građana.

PKK, koju su Turska, SAD i EU uvrstili na popis terorističkih organizacija, najavila je raspuštanje prošle godine nakon poziva svog zatvorenog čelnika Abdullaha Ocalana u veljači 2025. na okončanje desetljeća napada.

Dana 11. srpnja 2025. skupina od 30 terorista PKK-a, uključujući 15 žena, predala se i uništila svoje oružje u iračkoj pokrajini Sulaymaniyah bacivši ga u gorući kotao.

Kao dio nove inicijative, turski parlament uspostavio je Nacionalni odbor za solidarnost, bratstvo i demokraciju za procjenu političkih i pravnih aspekata postterorističke ere.

Sud BiH osudio je Simbada Bajrektarevića na tri i po godine zatvora zbog terorizma.

Bajrektarević je proglašen krivim da je 7. aprila 2024. godine na svom Facebook profilu uputio prijetnju po život ljudi, uz fotografiju sebe u maskirnim hlačama i šalom na glavi, s puškom naslonjenom na koljeno i nožem u ruci, te crnom zastavom ispisanom arapskim slovima.

Bajrektareviću je izrečena mjera sigurnosti psihijatrijskog liječenja i oduzimanje mobitela s telefonskim karticama. Oslobođen je troškova sudskog postupka.

Predsjednik Sudačkog vijeća Stanko Blagić kazao je kako je za postojanje kaznenog djela terorizma potrebno utvrditi radnju i svrhu njezina izvršenja, a u konkretnom slučaju radi se o terorističkom činu prijetnje s ciljem ozbiljnog zastrašivanja i destabilizacije.

– Sud je sa sigurnošću utvrdio da je Bajrektarević počinio kazneno djelo terorizam. Utvrđeno je postojanje odlučnih činjenica – da je koristio račun na Facebooku, postojanje prijeteće objave – rekla je sutkinja Blagić.

Kako je rekao, dokazi se nadopunjuju i ne ostavljaju razumnu mogućnost drugačijeg zaključka. Prema njegovim riječima, dokazi obrane su u suprotnosti s činjeničnim stanjem.

Prilikom odmjeravanja kazne sud je cijenio svrhu kažnjavanja, otegotne i olakotne okolnosti, stupanj krivnje i okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno.

Bajrektareviću je u kaznu uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru. Nakon izricanja presude vraćen je u pritvor koji mu je nedavno određen zbog ometanja rada pravosuđa. Suđenje Bajrektareviću počelo je sredinom maja prošle godine.

Dopuštena je žalba Apelacijskom vijeću Suda Bosne i Hercegovine, navodi se Detektor.

Elvir Čustović (48) osuđen je u Okružnom sudu u Banjoj Luci na dvije godine zatvora zbog prijetnji terorizmom institucijama i dužnosnicima entiteta Republika Srpska.

On je od 21. prosinca 2024. do 15. siječnja 2025. godine, u stanju bitno smanjene uračunljivosti, iz Chicaga u više navrata telefonom nazivao različite institucije u RS-u i prijetio službenim osobama, izazivajući paniku.

Osim zatvorske kazne, Čustoviću je izrečena i mjera obveznog liječenja u psihijatrijskoj ustanovi zatvorenog tipa. Liječenje će trajati najmanje godinu dana, odnosno dok za to postoji potreba. Liječnici će o tijeku liječenja izvijestiti sud, koji će po potrebi svake godine odlučivati ​​treba li liječenje produžiti ili ne. Odlukom suda Čustoviću je produžen pritvor.

Presuda je rezultat sporazuma o priznanju krivnje koji je Čustović sklopio s Tužilaštvom RS-a.

Na zadnjem ročištu održanom prije mjesec dana tražio je dodatno vrijeme da razmisli o uvjetima sporazuma, što je na kraju i prihvatio.

Čustović je na tom ročištu izjavio kako se kaje zbog svega, istaknuvši da boluje od PTSP-a te da u vrijeme zločina nije bio pri sebi.

– Bio sam napušen – rekao je Čustović, navodeći da je tada “popušio 38 grama trave”.

Čustović, koji živi u Chicagu, a porijeklom je iz Gacka, uhićen je krajem kolovoza ove godine na sarajevskom aerodromu po dolasku u BiH zbog brojnih prijetnji, a telefonom je zvao policijske stanice, institucije i druge organe vlasti te prijetio dužnosnicima u ovom entitetu, prije svega tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovoj djeci.

Elvir Čustović (48), optužen za kazneno djelo terorizma, sklopio je s tužiteljstvom sporazum o priznanju krivnje kojim je predviđena kazna od dvije godine zatvora i obavezno psihijatrijsko liječenje, ali se danas na ročištu u banjalučkom Okružnom sudu predomislio.

U sporazumu je navedeno da će liječenje trajati 18 mjeseci, ali je sudsko vijeće izjavilo da to ne može prihvatiti, pojasnivši da trajanje liječenja mogu odrediti samo liječnici.

Predsjednik vijeća Siniša Marković pojasnio je optuženima da liječenje ovisi o procjeni liječnika, te da može trajati kraće, ali i znatno duže od 18 mjeseci. Zbog toga je Čustović odustao od dogovora.

– To bi za mene bila doživotna robija. Ne mogu se složiti s vječnim ležanjem u bolnici – rekao je Čustović.

Sudac je optuženiku dao dodatno vrijeme za razmišljanje i savjetovanje s braniteljem Zoranom Jošićem. Ročište je prekinuto i nastavlja se 23. siječnja.

Čustović je kasnije izjavio kako se kaje zbog svega. Istaknuo je da je sporazum sklopio svjesno i dobrovoljno te naveo da boluje od PTSP-a i da u trenutku počinjenja djela nije bio pri svijesti.

– Bio sam napušen – rekao je Čustović, navodeći da je tada “popušio 38 grama trave”.

Osim pitanja trajanja liječenja, sud je ranije od tužiteljice Dragice Glušac zatražio izmjenu činjeničnog opisa optužnice na način da u dispozitivu stoji da je kazneno djelo počinjeno u stanju bitno smanjene uračunljivosti, kako stoji u nalazu vještačenja priloženom uz optužnicu.

Čustović, koji živi u Chicagu, a porijeklom je iz Gacka, uhićen je krajem kolovoza ove godine na sarajevskoj zračnoj luci po dolasku u BiH zbog brojnih prijetnji, a telefonom je zvao policijske stanice, institucije i druge organe vlasti te prijetio dužnosnicima u ovom entitetu, prije svega tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovoj djeci.

U prvoj točki optužnice navodi se da je 21. prosinca 2024. godine u više navrata službenim telefonom nazvao dežurnu službu Policijske stanice Gacko, prijetio policajcu koji se javio, komandiru ove stanice i inspektoru, a potom i tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, uz pogrdne riječi i izjave da je pripadnik “Zukine jedinice” te da je “likvidirao mnoge”. ustaše i četnici“.

U drugoj točki optužnice navodi se da je 23. prosinca 2024. godine u 20.55 sati nazvao Policijsku upravu Trebinje i prijetio riječima “da će ih sve pobiti i dići u zrak, da će početi rat u BiH, te najavom da će nakon 13. veljače sljedeće godine doći u Bosnu i Hercegovinu”. optužnica.

Nadalje, tereti ga se da je 16. siječnja 2025. u više navrata nazvao Tužiteljstvo Republike Srbije i prijetio da će “donijeti kantu benzina i zapaliti zgradu koja ionako ne služi ničemu, te da ga optužuju za terorizam, te da mu je srpska vojska ubila članove obitelji i da će ubiti pet srpskih policajaca”.

Terete ga i da je istog dana nazvao Kabinet ministra pravde RS-a, a kada mu se službenica javila, prijetio Miloradu Dodiku, te da je nazvao Administrativnu službu grada Banja Luka i izjavio da je “terorista, da ga treba shvatiti ozbiljno”.

– Prijetio je riječima da će “ubiti predsjednika RS-a Dodika i njegovu djecu Igora i Goricu”, a zatim rekao da je pogriješio broj i da traži Predsjedničku palaču, ali nakon što je dobio Administrativnu službu grada Banjaluka, upitao je: “Je li to kabinet tog malog seronje”, te rekao da i njega treba zapaliti – istaknuto je u optužnici.

Zvao je Kabinet premijera RS i ponovno prijetio da će “ubiti Dodika, Goricu i Igora”, a potom i Policijsku stanicu Nevesinje, gdje je rekao da će “zapaliti policijsku stanicu i policajca jer je srpski policajac kojeg mrzi iz dna duše”, a više od trideset puta zvao je Policijsku upravu Foča i Policijsku stanicu Novo Goražde.

Okružni sud u Banjoj Luci zakazao je za 26. siječnja početak suđenja Elviru Čustoviću (48), rođenom u Gacku, optuženom za kazneno djelo terorizma.

Optužnicom, koja ima osam točaka, Čustovića se tereti da je u razdoblju od 21. prosinca 2024. do 16. siječnja 2025. godine u više navrata telefonom prijetio smrću i napadom na tjelesni integritet više osoba, čime je mogao nanijeti tešku štetu RS-u.

On je ranije na ročištu za izjašnjenje o krivnji u banjalučkom sudu negirao optužbe.

– Bože sačuvaj, nisam kriv za terorizam – rekao je Čustović pred sucem za prethodno saslušanje.

Čustović, koji živi u Chicagu, a porijeklom je iz Gacka, uhićen je krajem kolovoza ove godine na sarajevskoj zračnoj luci po dolasku u BiH zbog brojnih prijetnji, a telefonom je nazivao policijske stanice, institucije i druge organe vlasti te prijetio dužnosnicima u ovom entitetu, prije svega tadašnjem entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku i njegovoj djeci.

U prvoj točki optužnice navodi se da je 21. prosinca 2024. godine u više navrata službenim telefonom nazvao dežurnu službu Policijske stanice Gacko, prijetio policajcu koji se javio, komandiru ove stanice i inspektoru, a potom i tadašnjem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, uz pogrdne riječi i izjave da je pripadnik “Zukine jedinice” te da je “likvidirao mnoge”. ustaše i četnici“.

U drugoj točki optužnice navodi se da je 23. prosinca 2024. godine u 20.55 sati nazvao Policijsku upravu Trebinje i prijetio riječima “da će ih sve pobiti i dići u zrak, da će početi rat u BiH, te najavom da će nakon 13. veljače sljedeće godine doći u Bosnu i Hercegovinu”. optužnica.

Nadalje, tereti ga se da je 16. siječnja 2025. u više navrata nazvao Tužiteljstvo Republike Srbije i prijetio da će “donijeti kantu benzina i zapaliti zgradu koja ionako ne služi ničemu, te da ga optužuju za terorizam, te da mu je srpska vojska ubila članove obitelji i da će ubiti pet srpskih policajaca”.

Terete ga i da je istog dana nazvao Kabinet ministra pravde RS-a, a kada mu se službenica javila, prijetio Miloradu Dodiku, te da je nazvao Administrativnu službu grada Banja Luka i izjavio da je “terorista, da ga treba shvatiti ozbiljno”.

– Prijetio je riječima da će “ubiti predsjednika RS-a Dodika i njegovu djecu Igora i Goricu”, a zatim rekao da je pogriješio broj i da traži Predsjedničku palaču, ali nakon što je dobio Administrativnu službu grada Banjaluka, upitao je: “Je li to kabinet tog malog seronje”, te rekao da i njega treba zapaliti – istaknuto je u optužnici.

Zvao je Kabinet premijera RS i ponovno prijetio da će “ubiti Dodika, Goricu i Igora”, a potom i Policijsku stanicu Nevesinje, gdje je rekao da će “zapaliti policijsku stanicu i policajca jer je srpski policajac kojeg mrzi iz dna duše”, a više od trideset puta zvao je Policijsku upravu Foča i Policijsku stanicu Novo Goražde.