Sjeverna Koreja priopćila je u četvrtak da je niz ovotjednih testova uključivao razne nove oružane sustave, uključujući balističke projektile opremljene kazetnim bojevim glavama, dok nastoji proširiti nuklearno sposobnu silu usmjerenu na suparničku Južnu Koreju. CNN.

Izvješće sjevernokorejskih državnih medija uslijedilo je dan nakon što je vojska Južne Koreje rekla da je otkrila višestruka lansiranja raketa s istočne obale Sjeverne Koreje, drugu rundu lansiranja u dva dana.

Sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA rekla je da su testovi trajali tri dana, počevši od ponedjeljka, i uključivali demonstracije protuzračnog oružja, navodnih elektromagnetskih sustava oružja i bombi od karbonskih vlakana.

Združeni načelnik stožera južnokorejskih snaga rekao je da su projektili lansirani u srijedu letjeli između 240 i 700 kilometara prije nego što su pali u more, te da je otkriven najmanje jedan projektil lansiran u utorak iz područja u blizini sjevernokorejskog glavnog grada Pjongjanga.

KCNA je rekla da najnoviji testovi uključuju demonstraciju sustava kasetnih bojevih glava postavljenih na balističke projektile Hwasong-11, koji mogu nositi nuklearno oružje i po dizajnu su slični ruskim projektilima Iskander zbog svoje sposobnosti niskog leta i manevriranja kako bi izbjegli obrambene sustave projektila.

U izvješću se navodi da su lansiranja potvrdila da raketa kratkog dometa, kada je opremljena takvim bojevim glavama, “može spaliti bilo koju metu u području od 6,5 do 7 hektara, s maksimalnom gustoćom razorne moći.”

Južnokorejska vojska nije odmah komentirala tvrdnje sjevernokorejske strane.

Lansiranja su dodatno naglasila kontinuirane napetosti između dviju Koreja, prigušivši nade Južne Koreje za poboljšanje odnosa.

U izjavi objavljenoj u utorak navečer, Jang Kum-chol, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Pjongjanga, rekao je da će Južna Koreja uvijek ostati “najneprijateljskija zemlja” Sjeverne Koreje i ismijao liberalnu vladu u Seulu što pokušava oživjeti dugogodišnji zastoj u dijalogu, nazivajući njezine dužnosnike “budalama koje zapanjuju svijet”.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un praktički je obustavio svu diplomaciju sa Seulom i Washingtonom nakon propasti nuklearnih pregovora s predsjednikom Donaldom Trumpom 2019., a od tada je ubrzao razvoj raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja koje predstavljaju prijetnju američkim saveznicima u Aziji, kao i teritoriju SAD-a.

Kim je također nastojao produbiti odnose s Rusijom, Kinom i drugim zemljama koje su u sukobu sa Sjedinjenim Državama, u pokušaju da izađe iz izolacije i ojača svoju regionalnu poziciju.

Sjevernokorejski državni mediji javljaju da će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u četvrtak doputovati u zemlju u dvodnevni posjet, u sklopu najnovije runde diplomatskih kontakata između dviju zemalja.

Razvoj brzih vlakova u svijetu ušao je u novu fazu, a borba za titulu najbržih više nije samo stvar prestiža, već i tehnološke nadmoći. Dok se neke zemlje oslanjaju na klasične željezničke sustave, druge razvijaju potpuno nove tehnologije koje brišu granicu između vlakova i aviona.

BiznisInfo.ba donosi pregled tko trenutno ima najbrže vlakove u stvarnoj upotrebi, ali i tko je najdalje otišao u testiranju budućih superbrzih kompozicija.

Kina je apsolutni svjetski lider i trenutno ima najbrže vlakove na svijetu koji voze u redovnom putničkom prometu.

Vlak Shanghai Maglev vozi do 431 kilometar na sat. Ovaj vlak povezuje središte Šangaja sa zračnom lukom Pudong i već godinama drži titulu najbržeg komercijalnog vlaka na svijetu.

Za razliku od klasičnih vlakova, on lebdi iznad tračnica zahvaljujući magnetskom polju, što gotovo u potpunosti eliminira trenje.

U razvijenim zemljama Europe i Japanu trenutno najbrži vlakovi voze do 320 kilometara na sat: TGV (Francuska), ICE 3 (Njemačka), Shinkansen E5/H5 (Japan).

Ovi vlakovi su među najpouzdanijima na svijetu, ali po brzini zaostaju za kineskim modelima.

Iako iznimno brzi vlakovi već postoje, pravi tehnološki skok događa se u laboratorijima i na testnim stazama.

Tu je japanski SCMaglev koji drži svjetski rekord u brzini vlakova, postignut još 2015. godine, od 603 kilometra na sat. Ovaj sustav se razvija za buduću liniju Tokio-Nagoya, ali još nije u komercijalnoj upotrebi.

Kineski CR450 predstavlja novu generaciju klasičnih brzih vlakova. Trenutno je podvrgnut intenzivnom testiranju i očekuje se da će ući u komercijalnu upotrebu krajem desetljeća. Probna brzina je do 453 kilometra na sat, a planirana operativna brzina je oko 400 kilometara na sat.

Kina je nedavno testirala eksperimentalni vlak Maglev koji je postizao brzine do 800 kilometara na sat.

Važno je naglasiti da se radi o laboratorijskom ispitivanju, a ne o komercijalnom vlaku. Ispitivanje je obavljeno na posebno izgrađenoj kratkoj pruzi, a vlak se ne namjerava uskoro pustiti u promet.

Ipak, ovaj rezultat pokazuje u kojem se smjeru razvija budućnost željezničkog prometa.

Južna Koreja razvija vlak EMU-370 čija je planirana radna brzina 370 kilometara na sat i maksimalna ispitna brzina od približno 407 km/h.

Riječ je o projektu koji bi početkom idućeg desetljeća trebao ući u komercijalnu upotrebu i svrstati Južnu Koreju među zemlje s najbržim klasičnim vlakovima na svijetu.

Iako Kina danas dominira, jasno je da se prava bitka za budućnost brzog prometa tek zahuktava i da će vlakovi u narednim desetljećima doseći brzine koje su donedavno bile rezervirane isključivo za zrakoplove.