Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) uputio je pismo izaslanicima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem upozorava da je upitna zakonitost predstojećeg imenovanja ravnatelja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), o čemu će se raspravljati na sjednici u ponedjeljak.

U dopisu se skreće pažnja da prvorangirani kandidat Alen Halep nije dokazao da ispunjava uvjete propisane natječajem, jer je kao dokaz o radnom iskustvu na rukovodećim poslovima odgovarajuće struke priložio iskustvo vođenja vlastite tvrtke za proizvodnju električne energije.

Riječ je o tvrtki Vrbas-energija doo Donji Vakuf, koja je vlasnik male hidroelektrane Torlakovac, a prema financijskim izvještajima, sve vrijeme je imala samo jednog zaposlenog. Kako je uvjet za mjesto direktora APIK-a najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama u relevantnoj oblasti, TI BiH smatra da rukovođenje ovakvom kompanijom nema dodirnih točaka sa prevencijom i borbom protiv korupcije, a s druge strane, rukovođenje firmom sa samo jednim zaposlenim ne može se smatrati relevantnim iskustvom za jednu od najvažnijih institucija za prevenciju korupcije.

– Privatna tvrtka u vlasništvu Alena Halepa preuzela je 2015. godine licence za proizvodnju električne energije u MHE Torlakovac i do 2020. dobila državna poticajna sredstva za proizvodnju električne energije. Ima status kvalificiranog proizvođača koji prodaje energiju Elektroprivredi BiH do 2041. godine.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Halep od 2015. godine zaposlena u samoj Agenciji kao državni službenik, dok je istovremeno vlasnik i direktor privatne firme, iako Zakon o državnoj službi u institucijama BiH jasno propisuje da službenik ne može obavljati dopunske poslove bez odobrenja – priopćio je TI BiH i dodao:

– Izvještaj o utvrđivanju rang liste kandidata za imenovanje ravnatelja APIK-a bit će razmatran na sjednici Doma naroda 20. travnja. TI BiH apelira na izaslanike da osiguraju zakonitost imenovanja, te izvrše sve potrebne provjere relevantnosti iskustva kandidata predloženog za ravnatelja, imajući u vidu da je u prethodnoj proceduri to izostalo. TI BiH ističe da je potrebno osigurati da na čelo jedne od ključnih institucija nadležnih za borbu protiv korupcije i zaštitu aplikanata bude imenovana osoba koja prije svega ispunjava sve zakonske uvjete, a zatim posjeduje puni profesionalni integritet.

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Europi s ocjenom 34 od mogućih 100, au svijetu se nalazi na 109. mjestu, dijeleći je s Alžirom, Nepalom i Indonezijom.

Neznatna promjena od jednog boda više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer je Bosna i Hercegovina i dalje na samom začelju Europe, gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja posljednjih godina bilježi značajan pad zbog posljedica korupcije na ljudske živote i gušenja građanskih sloboda.

Fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI-ja bio je na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer zemlje s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima praćenja rada vlasti učinkovitije su protiv korupcije.

U tom pogledu u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer se po stanju korupcije mjerenom CPI nalazimo između zemalja koje su ocijenjene kao propale demokracije i zemalja koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj kojima je u protekloj godini bila gušena sloboda govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka, priopćeno je iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

Globalno izvješće objavljeno uz rezultate CPI-ja također se fokusiralo na transparentnost financiranja izborne kampanje, što je ključno za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu, važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da vlada potpuni mrak na ovim prostorima, gdje su stranke u posljednjim izvješćima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj vlada privid demokracije, vlast koja prolazi kroz krizu legitimiteta sve više pokušava kontrolirati izborni proces, što je dokazano i otkrićem masovnih izbornih prijevara.

U regionalnom izvješću Transparency Internationala navodi se da napredak BiH u borbi protiv korupcije koče neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja sudaca i da se učinkovito regulira neovisnost i odgovornost sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces donošenja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka pokušavaju zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.

Ovakvo pravosuđe u državi koja je pri samom začelju po stanju korupcije i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih zločina. U takvoj situaciji brojne korupcijske afere koje su obilježile proteklu godinu, poput afera Viadukt ili Pretis, nisu dobile pravosudni epilog.

Drugo kritično područje i dalje ostaje sprječavanje sukoba interesa javnih dužnosnika, gdje prema novom zakonu na državnoj razini nije izrečena nikakva sankcija, u Republici Srpskoj sukob interesa je praktički legaliziran proizvoljnim tumačenjima, a na razini Federacije BiH zakon se ne primjenjuje već 13 godina. Zato je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, inicirao donošenje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasovanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri koče ključne reforme, zbog čega je BiH već godinama na samom europskom dnu.

S ovom razinom korupcije, Bosna i Hercegovina ne može poduzeti nikakve korake prema europskim integracijama, a Vlada je obećala ispuniti većinu reformi potrebnih za suzbijanje korupcije s reformskom agendom. Ipak, i dalje vidimo očite opstrukcije reformskih procesa, posebice od strane ključnih aktera vlasti koji prolaze kroz krizu legitimiteta i pokušavaju zadržati poluge vlasti opirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.

Zato TI BiH apeluje na sve političke aktere, kao i EU i međunarodnu zajednicu, da podrže borbu protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati ​​samo dalji koraci ka urušavanju institucija i gušenju ljudskih prava i građanskih sloboda, navode u najava.