Minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu povećana je za 27 KM, umirovljenici će dobiti povećanje od 11,2 posto, pa će minimalne mirovine umjesto 599 KM biti 666 KM, ali su zato skočile osnovne plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Federaciji BiH.

Sve to omogućeno je povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ) ove će godine imati osnovnu plaću od 5.400 KM, dok je lani iznosila 4.800 KM. Zbog toga je povećana za 600 KM, koliko sada iznosi minimalna mirovina u FBiH.

Dopredsjednici Federacije BiH Refik Lendo (SDA) i Igor Stojanović (SDP) imat će osnovne plaće od 5.292 KM, koje su prošle godine iznosile 4.704 KM. One su povećane za 588 KM, za koliko je povećana i osnovna plaća premijera Federacije BiH Nermina Nikšića (SDP).

Zastupnici s kojima smo razgovarali kažu da je Bradar prisutan na sjednicama Parlamenta Federacije BiH, kao i potpredsjednik Lendo, dok Stojanovića nema gotovo nikad.

Povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM, osnovne plaće povećane su i predsjedateljima domova u Parlamentu FBiH. Tako će Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kao i Tomislav Martinović (HDZ), koji predsjedava Domom naroda Parlamenta FBiH, imati osnovne plaće od po 5.292 KM.

Dopredsjednici domova imat će osnovnu plaću od 5.130 KM, a prošle godine 4.560 KM, što je povećanje za oko 570 KM.

Osnovna plaća predsjednika klubova u domovima Parlamenta Federacije sada iznosi 4.428 KM, a prošle godine je iznosila 3.936 KM. Povećana je za 492 KM.

Predsjednicima radnih tijela u Parlamentu FBiH plaće su povećane na 4.374 KM, a lani su iznosile 3.888 KM. One su skuplje za 486 KM.

Zamjenici predsjednika radnih tijela sada imaju plaće od 4.320 KM, a lani su bile 3.840 KM. To znači da su poskupjeli za 480 KM.

Savjetnici predsjedavajućih domova Parlamenta Federacije i nositelji izvršnih funkcija imat će osnovnu plaću od 3.456 KM, a bila je 3.072 KM.

Sva ova povećanja veća su od najniže starosne mirovine u FBiH do 20 godina staža i 65 godina života, koja će s povećanjem siječanjskih mirovina iznositi sramotnih 434 KM. Točnije, ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH.

Neodgovornim gospodarenjem šumama, koje bi trebale biti vitalni državni interes, nastale su ogromne štete i gubici drvnih sortimenata koji se mjere milijardama maraka. Zašto nema političke volje da se ovaj zakon donese u Hercegovačko-neretvanskom kantonu?

Hercegovačko-neretvanski kanton ulazi u još jednu godinu bez Zakona o šumama. Odluke na kantonalnoj razini donosi većina u sastavu SDA i HDZ-a BiH, ali volje za ovaj resor očito još nema. Zakon je u nacrtu.

– Mislim da bi trebalo malo više pažnje posvetiti analizi stanja na terenu – kaže Džafer Alić, predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (SDA).

Evidentno je da ova priča traje neopravdano dugo, 10 godina, i nema opravdanja što ovaj zakon nismo davno donijeli, kaže Tomislav Martinović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HDZ).

Sredinom prošle godine resorni ministar uputio je stručnim službama prijedlog novog zakona u kojem bi jedna, eventualno dvije tvrtke gospodarile šumama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, piše FTV.

– Krajnje vrijeme bilo je prije deset godina, ne sada. Sada uopće ne možemo govoriti o količini šume koju smo imali 2013. godine, a samo treba obići šume i vidjeti kakvo je stanje – kaže Mario Jurica, kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (HDZ).

Hercegovačko-neretvanski kanton već godinama nema niti prave podatke o broju šumskih fondova, a mladi ljudi ove struke ovdje ne mogu naći posao.

– Imamo magistre šumarstva koji zbog nedostatka zakona ne mogu dobiti posao pa su otišli iz Bosne i Hercegovine. To su milijunske štete samo u ljudskim resursima – ističe dipl.šumarstva Amel Imamović.

Mladi odlaze, šuma nestaje, a sjednice Skupštine i dalje prolaze bez odluke koja bi donijela velike promjene.

– Taj zakon je doveo do toga da se štete ne odražavaju samo na šumu, već posredno i na druge vaskularne biljke, endeme, divljač, domaće životinje, ljude – ističe Imamović.

Ministar Jurica kaže da je svaki zakon dobar, te da je krajnje vrijeme da se donese.

A svake godine, osim bespravne sječe, šumu ovog kantona progutaju i brojni požari. I dok pluća Hercegovačko-neretvanskog kantona nestaju, političke volje nema, a desetljeća su potrebna da se šuma u potpunosti obnovi.