Političke stranke u Bosni i Hercegovini u proteklih osam godina dobile su više od 13 milijuna KM donacija, a svaka peta marka uplaćena je s računa privatnih tvrtki, od kojih su neke dobile milijunske ugovore s javnim sektorom, piše portal Transparency Internationala u BiH. Transparentno.ba.

Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH, od 2019. do 2025. godine dodijeljena su 32.973 natječaja ponuditeljima koji su financijski pomogli rad stranaka, a vrijednost radova premašila je 20 milijuna maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u Bosni i Hercegovini, a analiza prikupljenih podataka pokazuje da pojedini donatori nakon financiranja partija dobivaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, pa se postavlja pitanje jesu li formalno skromne donacije ulaznica u sustav javnih nabava.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je krajem 2022. godine putem svoje firme “Heez transport” Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bio član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojemu je također pomagao istim iznosom do odlaska. Paralelno s Husićevim prelaskom u SDA, “Heez transport” je počeo dobivati ​​milijunske poslove u rudniku uglja Kreka, koji su se uglavnom odnosili na iznajmljivanje rudarske mehanizacije.

Inače, u tom periodu koalicioni partneri DF i SDA kadrovirali su rudnike unutar Elektroprivrede BiH. Od siječnja 2022. do danas sklopljeni su deseci poslova vrijednih preko 10,6 milijuna maraka, od kojih je najvrjedniji, za iskop otkrivke, vrijedan 5,24 milijuna KM, sklopljen u veljači 2023. godine.

Željko Vrkačević, vlasnik tvrtke “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta, u dva je navrata s ukupno 13.000 maraka pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića, koja sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova tvrtka je Vladi Republike Srpske za 36 milijuna maraka prodala casino hotel Theatrum u Brčkom, koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, brat Željka Vrkačevića, Dražen, zastupnik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik općinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik firme Šumil iz Bosanske Dubice, jedan je od najvećih finansijera Narodne stranke Srpske (NPS) Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizička osoba.

U 2022. godini platio je 19.990 maraka, a kako je Banjac direktor banje Mlječanica, neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, izgradnje bungalova i sportskih terena, pa čak i otkupa jaja, ova tvrtka je dobila poslove vrijedne oko 18 milijuna maraka.

Treba napomenuti da je financiranje političkih stranaka zabranjeno tvrtkama koje posluju direktno s izvršnom vlasti, pa su stranke zbog brojnih prijava koje je SIP-u dostavio Transparency International u BiH morale vratiti novac donatorima, a većina ih je prestala navoditi pravne osobe kao donatore u svojim izvješćima.

Umjesto toga, financijskim izvješćima stranaka počele su dominirati donacije fizičkih osoba, a zanimljivo je da je prošle godine izostala potpora gospodarstvenika političkim strankama te da su glavni donatori uglavnom stranački dužnosnici.

Tijekom 2025. godine kroz 1.366 donacija donirano je 2,26 milijuna maraka, pokazuju podaci iz njihovih financijskih izvješća objavljenih na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Baza podataka Integrity watch BiH pokazuje da priljev novca drastično skače u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Prošle godine je također zanimljivo da je od ukupno pristiglih donacija čak 1,8 milijuna maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH prikupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), 427.220 KM od 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, sadašnji ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koji je u studenom prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, dužnosnik Gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM i doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Isti iznos, odnosno 8.000 KM, donirao je i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM donirali su Goran Maričić, direktor Porezne uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banja Luka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije prošle godine dobila 317.765 KM.

U ovoj stranci najveće donacije iznosile su 5.000 maraka, a uručili su ih, između ostalih, Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, zastupnik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedora.

Narodna fronta Jelene Trivić treća je po ukupnom iznosu primljenih donacija u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78, su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, članovi Glavnog odbora stranke.

Naredna dva mjesta zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa donacijom od 217.376 KM i Republikanska stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40 KM.

Kada su u pitanju stranke sa sjedištem u Federaciji BiH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je kroz 105 donacija dobila 156.433,90 KM.

Najveći prilog od 5.000 KM dao je Mijo Stanić, ministar financija u Vladi Županije Posavske, a slijede Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) druga je po donacijama FBiH s iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao federalni zastupnik Salko Zildžić s 10.000 KM, a ova politička organizacija jedna je od rijetkih koju su pomogle i privatne tvrtke s ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Stranka Snaga naroda Rama Isaka imala je značajnije donacije u ovom entitetu, a najveći doprinos dao je biznismen Dario Pekić.

Uglavnom, kada se spoje podaci iz prošle godine s onima na platformi Integrity Watch BiH iz 2018. godine, najviše donacija imala je SDA, 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća po donacijama Ujedinjena Srpska koja je za osam godina donirala 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima nalazi i jedna politička stranka, a to je Narodni demokratski pokret, koji je u dva navrata u 2022. godini Socijalističkoj partiji donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored financiranja političkih stranaka, Integrity Watch BiH prati javne nabave i imovinska stanja izabranih dužnosnika.

Platforma pruža uvid u to kako se troši javni novac, tko dobiva javne ugovore i koji se postupci koriste, kako se financiraju političke stranke, uključujući izvore donacija, te kako izabrani javni dužnosnici prijavljuju svoju imovinu.

Novi prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji je u proceduru uputio zastupnik Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Predrag Kojović, ima već na prvi pogled vidljivih nedosljednosti i primjedbi i treba ga doraditi, kazao je Edo Kanlić iz nevladine organizacije Transparency International u BiH.

Kojović je svoj prijedlog zakona u proceduru uputio prije nepunih deset dana, gotovo u isto vrijeme kada je oporba iz RS-a (PDP, SDS i Za pravda i red) povukla iz procedure svoj prijedlog istoimenog zakona.

No, kako je ocijenio Kanlić, u odnosu na sve što smo imali u postupku, Kojović nije ponudio ništa posebno novo.

Zakon o VSTV-u, ali da bude usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije, jedan je od uvjeta Bosne i Hercegovine za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Ovakav zakon u BiH nije donesen godinama. U proceduru se upućuju samo zakoni istog naziva, različitih predlagatelja.

– Pitanje je s kim se zastupnik Kojović konzultirao, jer smo vidjeli dosta primjedbi VSTV-a i stručne javnosti na ranije prijedloge. Postoje određeni pomaci u pravcu poboljšanja, primjerice kod izbora članova VSTV-a, ali je zabrinjavajuće što nisu predviđena prijelazna rješenja u pogledu minimalne nacionalne pripadnosti, pa postoji opasnost da ona ostane trajna. Ono što je također problematično jest da su određeni članci zakona izmijenjeni u odnosu na ranije verzije, ali ta izmjena ne prati cijeli tekst zakona – rekao je Kanlić.

Istaknuo je kako su kroz tekst zakona vidljive nedosljednosti, nedosljednosti unutar samog zakona. Iz toga bi se moglo zaključiti da je zakon pisan na brzinu.

– Primjerice, u sastavu Vijeća stoji da, uz suce i tužitelje, ima pet članova koje bira Zastupnički dom, a onda se ispod, u dijelu koji se odnosi na javni poziv, spominju odvjetničke komore – pojasnio je Kanlić.

Kazao je da je nedosljednost vidljiva i u obrazloženju zakona jer je ostao dio obrazloženja iz stare verzije zakona, a problematično je i to što se neke važne odredbe temelje na donošenju podzakonskih akata, poput dijela koji se tiče sukoba interesa.

– Prilikom provjere imovinskog izvješća uopće nije predviđena mogućnost žalbe na negativan ishod, iako smo iz prakse vidjeli da su sudovi osporavali odluke Vijeća jer nemaju pravni lijek – dodao je Kanlić.

Istaknuo je kako je važno da se o Kojovićevom prijedlogu provede javna rasprava.

Kanlić je rekao da ga generalno zabrinjava to što još uvijek postoje dva paralelna procesa, odnosno da su dva zakona o VSTV-u istovremeno u proceduri. Drugi koji je u proceduri je zakon koji su predložili članovi kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Kemal Ademović, Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ).

– To znači da nema jedinstvenog pristupa ovoj kao suštinskoj reformi, nego svi ukazuju samo na dio nedostataka – zaključio je Kanlić.

Organizacija Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) podnio je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine prijavu protiv Igora Vukovića jer je on istovremeno savjetnik Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova BiH, te vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica.

A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

TIBiH podsjeća da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH izričito propisano da nositelj javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, a zabrana se odnosi i na obnašanje funkcija na drugim razinama vlasti.

– S obzirom da državni zakon jasno definira savjetnike imenovanih osoba kao nositelje javnih funkcija, dok Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a i funkciju vijećnika tretira kao javnu funkciju, Vukovićevo paralelno postupanje predstavlja direktno kršenje zakona – priopćeno je iz TI-ja.

Igor Vuković javnosti je poznat kao bivši direktor Šumskog gazdinstva “Birač” iz Vlasenice, s čijeg je čela smijenjen 2012. godine zbog višemilionskih gubitaka tog gospodarstva. Vuković je godinu dana kasnije uhićen zbog sumnje na zlouporabu službenog položaja i pronevjeru državnog novca, dok su bivši radnici ovog Šumskog gospodarstva tvrdili da je novcem stečenim malverzacijama otvorio privatnu tvrtku.

– Trenutno je Vuković zaista vlasnik privatnog drvoprerađivačkog poduzeća “Vis” sa sjedištem u Vlasenici, ali podaci iz imovinskih knjiga za izbore 2020. i 2024. godine pokazuju da Vuković ovu tvrtku nije registrirao kod nadležnih institucija, te su polja za prijavu vlasništva nad tvrtkama ostala prazna – ističe TI.

TIBiH je u prijavi predložio nadležnoj državnoj komisiji da ispita ovaj slučaj i izrekne odgovarajuće mjere, ali TI smatra upitnim koliko će Komisija biti efikasna.

– U sličnom predmetu, koji je TIBiH pokrenuo protiv Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavare, inače vijećnice u Općinskom vijeću Busovača, odluka se čekala više od godinu dana.

Nakon što je više puta vraćala slučaj na doradu, Komisija joj je izrekla kaznu od 5.000 KM i zatražila ostavku. No, problemi s tumačenjem novog zakona kao i pokušaji opstrukcije izricanja sankcija u ovom slučaju ostaju kao primjer odnosa vlasti prema pojavi sukoba interesa – kažu u TI.

Upozoravaju da, umjesto uspostavljanja prakse i kažnjavanja dužnosnika koji neometano obnašaju više funkcija, Povjerenstvo svojim djelovanjem i dalje pogoduje dužnosnicima poput Vukovića, kojima je kroz pravni vakuum i institucionalnu inertnost omogućeno da zadrže nespojive funkcije.

Vukovićev mandat traje koliko i mandat zamjenice ministra civilnih poslova Marijane Mojić, koju savjetuje. Ove godine održavaju se opći izbori na kojima se bira nova vlada, koja bira novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Bude li se čekalo dulje od godinu dana, kao u slučaju Marija Ćosića, Vukoviću će mandat na mjestu savjetnika isteći prije nego što Povjerenstvo donese odluku. Tako bi mogao proći nekažnjeno.