Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine odbilo je pokrenuti postupak po prijavi Transparency Internationala u BiH protiv članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i premijera Republike Srpske Save Minića zbog mogućeg vođenja prijevremene izborne kampanje i obećavanja materijalne koristi biračima.

Prijava nije razmatrana na sjednici SIP-a, ali je upućen dopis TI BiH u kojem se navodi da osporeni navodi ne predstavljaju kršenje Izbornog zakona BiH.

Tako je SIP, bez javne rasprave i glasanja članova Povjerenstva, odlučio da neće pokretati postupak po službenoj dužnosti.

TIBiH je podnio prijavu zbog obraćanja Cvijanović i Minića na tradicionalnom druženju umirovljenika Teslića i Kotor Varoša, koje je održano 5. jula ove godine.

U videu objavljenom na YouTube platformi nekoliko dana kasnije, Minić je rekao:

– A ja ovdje uopće nisam došao politički. Tko traži glasove, taj mora raditi. A kada uradi, kada uradi nešto kao što smo čuli šta je uradila predsjednica Cvijanović, onda to dođe samo po sebi.

Pominjanje glasova, međutim, nije bilo dovoljno da CIK Minićevo obraćanje učini političkim.

Cvijanović je, govoreći o odnosu Vlade prema umirovljenicima, ustvrdila da su “napravili velike zakone” kako bi osigurali stabilan ambijent, a potom najavila:

– Bit će mirovina, bit će redovnih mirovina, bit će povećanja, redovitih i izvanrednih, usklađivanja. Zahvalnost, naravno, i upravi umirovljenika. Imali smo dobru suradnju toliko godina jer smo shvatili da se moramo držati zajedno.

Cvijanović je okupljenima poručila i da “premijer ima torbu”, da je “tamo najbolje”, te dodala:

– S njim je najbolje biti dobar, kažem vam! Hvala vam još jednom, učinili ste nam veliku čast. Počastit ćemo se kako smo zajedno prošli do sada, odnosno kroz sva ta vremena, tako će biti i ubuduće.

Iako ove izjave imaju elemente preuranjene kampanje i obećanja novčane ili druge materijalne koristi, CIK je zaključio da u izjavama u kojima se traži podrška političkoj stranci ili kandidatu nema političkih poruka, jer nije spomenuto ime stranke, konkretan kandidat, niti politički program.

Komisija je također navela da su Cvijanović i Minić u spotu predstavljeni isključivo kao nositelji javnih funkcija, a ne kao članovi SNSD-a.

Povjerenstvo je pritom ocijenilo da su sporne izjave “uglavnom obične izjave i šale koje razmjenjuju s posjetiteljima skupa”.

U obrazloženju se kao relevantna okolnost navodi i to što CIK nije mogao utvrditi da je osoba koja je snimila i montirala spot povezana sa SNSD-om, iako se prijava nije odnosila na političko opredjeljenje autora videa, već na sadržaj izjava javnih dužnosnika i kontekst u kojem su date.

Javni skup na kojem su iznesene kontroverzne poruke organizirala je Udruga umirovljenika RS-a koja svoje aktivnosti financira iz proračuna i koja, prema podacima platforme Odvorno.st, dobiva više od 700 tisuća KM javnog novca.

I pored toga što je nevladinim organizacijama zabranjeno političko djelovanje, predsjednik ovog udruženja je ranije javno podržao kandidata SNSD-a na izborima, a za ovu kampanju, koja je već uveliko u tijeku, organizirao je skup na kojem su politički govori držali kandidati SNSD-a za ključne funkcije, iako je to zabranjeno na manifestacijama koje se finansiraju javnim novcem.

No, kako je CIK odbio provesti proceduru, okolnosti organiziranja ovog skupa nisu niti ispitane.

SIP je također odbio postupiti po zahtjevu koji se odnosio na zabranu obećavanja novčane nagrade ili druge materijalne koristi. Povjerenstvo navodi da se iz izjava nije moglo jasno utvrditi da je riječ o konkretnim obećanjima za dobivanje potpore, zbog čega izvješće nije proslijeđeno nadležnom općinskom izbornom povjerenstvu. Tako izjave o glasovima, povećanju mirovina i “premijerskoj torbici” nisu bile dovoljne ni za razmatranje prijave pred članovima SIP-a, priopćio je Transparency International BiH.

Hrvoje Čabrajić, načelnik federalnog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, poznatijeg kao federalni USKOK ili POSKOK, bio je kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za Općinsko vijeće u Varešu 2012. godine, s čime su se upoznali u Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i objasnili da to nije prepreka za njegovo imenovanje.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), Hrvoje Čabrajić je kao kandidat HDZ-a na lokalnim izborima 2012. godine u Varešu osvojio 135 glasova, što mu nije bilo dovoljno za ulazak u Općinsko vijeće.

– Podaci o mom dosadašnjem članstvu u političkoj stranci HDZ BiH bili su javno dostupni i uredno navedeni u pristupnici. U navedenom razdoblju bio sam samo član stranke, bez obnašanja stranačkih funkcija. Članstvo u stranci prestalo mi je početkom 2013. godine – navodi Čabrajić u odgovoru za Detektor.

Čabrajić je u siječnju prošle godine odlukom VSTV-a imenovan za posebnog zamjenika glavnog federalnog tužitelja koji će voditi Posebni odjel Federalnog tužiteljstva. Odjel se bavi procesuiranjem slučajeva korupcije i organiziranog kriminala, a naziv “federalni USKOK” nastao je po uzoru na Ured za suzbijanje korupcije i kriminala (USKOK) u Hrvatskoj.

U njegovoj službenoj biografiji stoji da je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2007. godine, a pravosudni ispit položio 2012. godine. Odlukom Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) u svibnju 2016. godine imenovan je za tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo.

Zakonom o VSTV-u Bosne i Hercegovine propisano je da sudac ili tužitelj ne može biti član niti obnašati bilo koju funkciju u tijelima političkih stranaka, odnosno udruga ili zaklada povezanih s političkim strankama, te da se suzdržavaju od sudjelovanja u aktivnostima političkih stranaka koje imaju javni karakter.

– Prilikom imenovanja na mjesto tužitelja Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo 13. travnja 2016. godine, Hrvoje Čabrajić nije bio član političke stranke, što je naveo u prijavi na natječaj, navodeći da je ostavku na članstvo u političkoj stranci istupio 2013. godine. Navedeni podatak bio je od značaja za VSTV BiH u postupku imenovanja, s obzirom na to da je Hrvoje Čabrajić bio član političke stranke. nije bio trenutni član političke stranke, niti je obnašao funkcije vezane za političko djelovanje – kažu u VSTV-u BiH.

Dodali su da nisu važni “navodi da je tužitelj bio kandidat HDZ-a na lokalnim izborima” jer je u prijavi naveo da je istupio iz političke stranke.

Zakon u ovom slučaju ne stvara prepreke za imenovanje, ali je sporan kada se provjeravaju ljudi koji će biti imenovani na tako važne funkcije pri čemu treba voditi računa o tome imaju li veze s političkim strankama, smatra Ivana Korajlić, programska direktorica Transparency Internationala.

– To što je bio kandidat određene političke stranke znači da ima određene veze i da postoji opasnost da bude pristran. Zato je važno uvesti ove vrste provjera u proces imenovanja i o svemu tome voditi računa. Svojedobno smo se zalagali za uvođenje potpune provjere, da se analiziraju političke veze, a ne samo provjera imovine, kvalifikacija i iskustva – kaže Korajlić.

Prema njezinu mišljenju, to je važno zbog integriteta nositelja pravosudnih funkcija, odnosno njihovog potencijalnog utjecaja i političkih veza.

– Jer upravo je to sada najveći problem našeg pravosuđa – da nitko formalno nije član političke stranke. Članstvo nije transparentna stvar. Svaka stranka će izdati potvrdu da je netko istupio jer je njima u interesu da njihova osoba bude imenovana. Imali smo i ranije sličnih situacija da se na čelo “neovisnih” institucija postavljaju ljudi koji imaju izravan politički angažman, veze i, nažalost, uvijek je opravdanje da je sve po zakonu, i nikom ništa – kaže Korajlić.

Iz HDZ-a BiH za Detektor su odgovorili da Čabrajića nema u evidenciji članstva HDZ-a BiH, niti da je ikada obnašao funkciju u ovoj stranci, te da nikada nije biran na dužnost ni na jednoj razini vlasti.

Nakon što je Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovini upozorio Središnje izborno povjerenstvo da postoje indicije da je na čelo biračkih odbora u Doboju postavljeno najmanje osam osoba povezanih sa SNSD-om, SIP je danas održao izvanrednu 11. sjednicu.

Na dnevnom redu bila je samo jedna točka – imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika izbornih povjerenstava.

Kao što piše N1, na sjednici je donesena odluka o razrješenju četiri predsjednika i zamjenika biračkih odbora u Doboju, kao i o imenovanju četiri nova predsjednika.

Odluka je usvojena s pet glasova za i dva protiv.

Izbori za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska bit će ponovljeni u nedjelju, 8. veljače na biračkim mjestima u više gradova, nakon što je Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo zlouporabe tijekom glasovanja 23. studenog 2025. godine.

Ponovljeni prijevremeni izbori održat će se na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.

Transparency International u Bosni i Hercegovini upozorio je Središnje izborno povjerenstvo da postoje indicije da je na čelo biračkih odbora u Doboju postavljeno najmanje osam osoba povezanih sa SNSD-om.

Riječ je o izravnom kršenju Izbornog zakona, koji jasno kaže da predsjednici izbornih odbora i njihovi zamjenici ne smiju sudjelovati u aktivnostima političkih stranaka.

Ovom mjerom trebala se osigurati neovisnost izborne administracije, ali se dogodilo i prije nego što su članovi stranke prošli na natječajima SIP-a, koji ih je smjenjivao s tih pozicija na temelju prijava TI BiH i drugih organizacija.

Međutim, ovoga puta nema dovoljno vremena da se provjeri veliki broj imena koja su TI BiH dostavljena manje od dva dana prije izbora. TI BiH je stoga ukazao SIP-u na objave za javnost dobojskog SNSD-a u kojima se kao dužnosnici lokalnog odbora ove stranke spominju “nestranačke osobe” imenovane na čelo biračkih odbora.

Odluka o imenovanju predsjednika biračkih odbora za ponovljene izbore na 136 biračkih mjesta donesena je 28. siječnja, a TI BiH je već idućeg dana zatražio njihova imena, s obzirom na veliki interes javnosti zbog masovnih izbornih krađa 23. studenoga, zbog kojih su izbori poništeni. SIP je jučer, 5. veljače, na dvije sjednice razmatrao zahtjev TI BiH, a kako na prvoj nije bilo konsenzusa, održana je druga na kojoj je većinom glasova odlučeno da se podaci ipak dostave.

Imena predsjednika i njihovih zamjenika koje je imenovao CIK dostavljena su na adresu TI BiH tek 6. veljače u 11:44, odnosno 43 sata prije izbora, tako da nema dovoljno vremena za bilo kakvu temeljitu provjeru. Imena ostalih članova tijekom dana dostavila su gradska izborna povjerenstva. Napominjemo da je član SIP-a na sjednici naveo da je o ovom pitanju bilo riječi na kolegiju SIP-a 3. veljače.

TI BiH podsjeća da su izbori za predsjednika RS-a poništeni na 136 biračkih mjesta zbog masovnog dopisivanja glasova birača koji nisu izašli na izbore, a prema informacijama koje je iznio član CIK-a, na pojedinim mjestima upisano je više od 50 posto glasova. Zato je bilo važno osigurati neovisnost izborne administracije na ponovljenim izborima, jer stranačka kontrola biračkih odbora i prenapuhani birački popisi ostavljaju golem prostor za izborne prijevare.

TI BiH poziva pravosudne institucije da istraže dokaze o izbornim manipulacijama koje je prikupilo Centralno izborno povjerenstvo, jer se izborna volja građana mijenjala po istom obrascu u više izbornih ciklusa, što je dokazano brojnim sudskim presudama, priopćeno je iz TI BiH.