Prevareni pacijenti iz cijele Bosne i Hercegovine, koji su uplaćivali novac Udruženju građana “Otvorena mreža”, kako bi bili transplantirani u inozemstvu, još uvijek čekaju pravdu.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u akciji kodnog naziva “Mreža” 20. listopada 2020. godine uhitili su Almira Čehajića Batku, osnivača Udruge, koji je nakon mjesec dana pušten iz pritvora da se brani sa slobode.

No, ni više od pet godina nakon uhićenja nije donesena tužiteljska odluka u slučaju protiv Čehajića i Udruge “Otvorena mreža”.

U međuvremenu, u srpnju prošle godine, Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva FBiH (POSKOK) preuzeo je istragu protiv Čehajića od Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu.

Na pitanje dokle se stiglo u istrazi, iz POSKOK-a odgovaraju da se intenzivno postupa u predmetu protiv Udruge “Otvorena mreža” i Almira Čehajića Batka, ali da ne znaju kada će biti donesena tužiteljska odluka.

Čehajić je osumnjičen da je počinio kaznena djela zlouporabe položaja i pranja novca. Tereti ga se da je počinjenjem ovih kaznenih djela pribavio protupravnu imovinsku korist veću od 600.000 KM, te da je “Otvorena mreža” oštećena za više od 50.000 maraka.

On je osumnjičen za malverzacije u vezi s prikupljanjem novca koji je trebao biti iskorišten za liječenje pacijenata i transplantaciju organa pacijentima iz BiH u inozemstvu.

Pacijenti su protiv Udruge “Otvorena Mreža” i Čehajića podnijeli kolektivne i više privatnih tužbi koje su riješene u korist oštećenih.

Jedan od njih je 48-godišnji Elvir Ćuzović iz Sarajeva, koji je 2014. godine “Otvorenoj mreži” uplatio 83.000 KM kako bi otišao u Francusku na transplantaciju bubrega.

Nikada nije otišao na transplantaciju organa i nikad mu nije vraćen novac. Ćuzović kaže da je prije nekoliko godina u njegovu korist okončana privatna tužba protiv Čehajića.

– Moj slučaj je riješen i nije mi jasno u čemu je sada problem. Nakon što sam dobio tužbu, Čehajić mi je morao vratiti novac u roku od 30 dana. Ali od toga nije bilo ništa, što znači da smo ja i ostali pacijenti bez razloga podizali tužbe. Imam osjećaj da Čehajića štiti netko iz aktualne vlasti – kaže Ćuzović, koji je već 26 godina svaki drugi dan na dijalizi.

Ističe da pacijenti više nisu voljni izaći pred tužitelje da ih podsjećaju da trebaju raditi svoj posao.

– Kakvog smisla ima izlaziti i boriti se za nešto što je naše i što nam je davno trebalo biti vraćeno. Mi smo teški pacijenti koji smo vjerovali Čehajiću, a on nas je lagao obećavajući da ćemo ići u inozemstvo na transplantaciju samo da uzme naš novac. Pola ih je umrlo čekajući pravdu, čini mi se da vlasti čekaju da druga polovica umre, pa da ga puste, jer drugog objašnjenja nema. Zapravo, on je sigurno slobodan, viđam ga često po gradu, čovjek, koji je pronevjerio toliki novac od teških pacijenata, slobodno šeta bez imalo srama – naglašava Ćuzović.

Općinski sud u Sarajevu je 27. lipnja 2023. godine prvostupanjskom presudom odlučio da Almir Čehajić Batko i “Otvorena mreža” moraju platiti Admiru Salkiću, pacijentu na dijalizi, koji ga je također tužio, 80.000 KM i troškove sudskog postupka.

Tri godine kasnije, Salkićev advokat Nisad Omerović kaže da njegov branjenik nikada nije dobio ni marke.

– Za Salkića, tada 27-godišnjeg mladića, humanitarnom akcijom, ali i preko njegovih roditelja koji su podigli kredit, prikupljeno je 80.000 maraka kako bi otišao u Italiju na transplantaciju bubrega. Taj novac je uplaćen Udruzi građana koju je registrirao Čehajić s namjerom da on osobno ni za što ne odgovara, jer kada se Udruga ugasi, nemate od koga tražiti sredstva. Čehajić je taj novac prethodno pronevjerio i potrošio s namjerom da prevari sve te ljude. Posljedica je da tu presudu ne mogu naplatiti, jer ta humanitarna udruga više ne postoji, a Čehajić nema imovinu na svoje ime. Tako da je novac mog klijenta, koji s kamatama sada iznosi 120.000 KM, otišao u nepovrat – pojašnjava Omerović.

On smatra da je Tužilaštvo KS za tri mjeseca od prijave za malverzacije moglo provesti pojedinačnu istragu i podići optužnicu protiv Čehajića.

– Mogli bi iznijeti prijedlog presude kojom bi ga sud osudio na godinu ili dvije zatvora, uz uvjet da plati štetu koju je prouzročio mom klijentu. Dakle, zakon poznaje tu mogućnost, ali sudovi neće znati, pogotovo tužiteljstvo. Zbog toga Tužilaštvo KS nije poduzelo ništa. Odgovorno tvrdim da je polovina tužilaca Tužilaštva KS na platnom spisku građevinske, narkomafije i svih drugih oblika mafije, koja je najrazvijenija u Sarajevu, kao najvećem gradu. S tim u vezi sam pisao SIPA-i i VSTV-u i predložio da se ukine Tužilaštvo KS, ali da se ostave kadrovi koji nisu kompromitovani. Činjenica je da istraga traje pet-šest godina i od nje ništa. Ovo je čista opstrukcija Tužilaštva KS – kazao je Omerović.

U Bosni i Hercegovini postoji 30 dijaliznih centara u kojima se dijalizira 2600 pacijenata.

U cijeloj zemlji do sada je bubreg transplantiran za 450 osoba, a u Federaciji BiH na transplantaciju ovog organa trenutno čeka njih 160.

O tome govori prof. dr.sc. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže BiH, navodeći da je broj onih koji čekaju na transplantaciju organa sigurno veći, ali da se zbog dugog čekanja na transplantaciju mnogi pacijenti ne upisuju na liste.

– Najveći problem transplantacijske medicine u FBiH je što nemamo dovoljno kadaveričnih transplantacija (transplantacija organa s umrlog donora). Prošle godine imali smo 25 transplantacija sa živih donora, a samo jednu s kadavera. Transplantacijski koordinatori u kliničkim centrima ne otkrivaju na vrijeme darivatelje koji su doživjeli moždanu smrt, a ima i slučajeva da obitelji preminulih ne daju suglasnost za doniranje organa. Zato je, rekao bih, važna promocija doniranja organa koju Donorska mreža radi u suradnji s Udrugom dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, uz potporu Federalnog ministarstva zdravstva, u zdravstvenim ustanovama. Smatram da je ključno da se zdravstveni radnici educiraju i šire ideju doniranja, humanosti i plemenitosti doniranja organa, jer ako kadaverična transplantacija ne zaživi, ​​bojim se da transplantacijska medicina u FBiH nema svijetlu budućnost. Sada smo, prema statistici, na jako niskom nivou u odnosu na zemlje u okruženju i šire, a potencijalnih donora imamo – ističe Resić povodom Svjetskog dana bubrega 14. marta.

Napominje da se tek sada provode kvalitetne kampanje o važnosti donorstva, a razlog je, dodaje, to što do sada nisu imale podršku nadležnih institucija.

– Donorska mreža i Udruženje sve su radili volonterski, a sada imamo podršku Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva civilnih poslova BiH. U ovom mjesecu organizirat ćemo konferenciju pod nazivom „Etički i vjerski aspekti doniranja organa“ s jednim jedinim razlogom za povećanje doniranja organa – istaknula je Resić.

Ovogodišnja globalna kampanja „Zdravlje bubrega za sve – briga za ljude, zaštita planeta“ po prvi put otvara važnu temu utjecaja dijalize kao nadomjesne terapije za bubrežnu funkciju na okoliš.

Prema Resićevim riječima, cilj je ukazati na važnost prevencije bubrežnih bolesti, ali i pokazati koliko dijaliza šteti Planeti.

– Dugotrajna dijaliza uzrokuje komplikacije na svim organima, ali i troši puno vode i energije, emitira stakleničke plinove, a sve to dovodi do klimatskih promjena. Zato je važno raditi na prevenciji bubrežnih bolesti i povećanju transplantacija – kaže Resić.

Okidači za bubrežne bolesti su: dijabetes, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, starija životna dob, pretilost, hrana bogata solju, određeni lijekovi.

– Bolesti bubrega su tihe ubojice, jer u većini slučajeva ne daju simptome dok se bolest ne razvije. Zato je ključna maksimalna prevencija kako bi se smanjio broj ljudi na dijalizi. U nastanku bolesti ključni su zdrava prehrana i način života te redoviti pregledi kako bi se promjene otkrile na vrijeme. To stalno ističem, jer sam u razgovoru s našim nefrolozima saznala da pacijenti kasne na preglede – zaključila je Resić.

Multidisciplinarni tim za transplantaciju bubrega JZU UKC Tuzla uspješno je izvršio kadaveričnu transplantaciju bubrega, a ovaj medicinski zahvat omogućen je zahvaljujući izuzetno humanom i plemenitom činu obitelji donora iz Sarajeva.

U trenucima osobne tragedije obitelj donora odlučila je donirati organe svoje voljene osobe i time pružiti novu priliku za život drugim pacijentima. Jedan od doniranih bubrega transplantiran je pacijentu iz Srebrenika.

– Nakon saznanja da su kolege iz Sarajeva radile eksplantaciju bubrega i da jedan organ ide u Tuzlu, odmah je organiziran proces transplantacije. Formirana su dva tima – jedan za pripremu bubrega za transplantaciju, a drugi za pripremu pacijenta i sam postupak transplantacije. Operacija i postoperativni tijek protekli su dobro. Primatelj organa je 61-godišnji muškarac koji je bio na peritonejskoj dijalizi – rekao je predstojnik Klinike za urologiju izv. prof. dr.sc. Samed Jagodić.

Osim dr. Jagodić, urolog dr. Rasim Agić, prof. Amel Mujić, dr. sc. Haris Đug i dr. Velid Šehić. Vaskularni kirurzi dr. Nail Šehić i dr. Ajdin Umihanić, dok je anesteziju vodio dr. Jasmina Ahmetović Đug. Anesteziolog je bio dipl. med. tehničar Edin Glavić, a instrumentalisti dipl. med. tehničari Asmir Kamenjaković, Edvir Feukić i Moamer Hajdarbegović.

Koordinatorica transplantacijskog programa u UKC-u Tuzla dr. Lejla Vikalo, istakla je da rani postoperativni tok protiče uredno i da je pacijentica smještena u Jedinicu intenzivne terapije sa stabilnim vitalnim parametrima.

U provedbi transplantacije, uz multidisciplinarni tim liječnika za eksplantaciju i transplantaciju Klinike za urologiju, Klinike za anesteziologiju i reanimaciju i Klinike za kardiovaskularnu kirurgiju, sudjelovali su zdravstveni djelatnici Zavoda za nefrologiju, hemodijalizu i transplantaciju Klinike za unutarnje bolesti, kao i stručni timovi Poliklinike za transfuziju. U provedbi transplantacije sudjelovali su Zavod za patologiju, Poliklinika za laboratorijsku dijagnostiku, Bolnička ljekarna i Služba za psihološku i socijalnu zaštitu.

Direktor JZU UKC Tuzla prof. dr.sc. Šekib Umihanić se zahvalio multidisciplinarnom timu UKC Tuzla i medicinskom osoblju UKC Sarajevo na brzoj reakciji i saradnji u realizaciji transplantacije, ali je posebnu zahvalnost uputio i porodici donora iz Sarajeva čiji je nesebičan čin omogućio novi život pacijentu.

Također je zahvalio pripadnicima MUP-a Tuzlanskog kantona koji su svojom službenom pratnjom doprinijeli brzom i sigurnom transportu organa, što je izuzetno važno u ovakvim situacijama.