Ovih se dana mnogi građani žale na želučane probleme. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo raspitali smo se da li je riječ o želučanoj virozi ili samo o “pokvarenom želucu” ako pojedemo nešto što ne smijemo.

Prema riječima specijalistice hitne medicine dr. Mirsad Hošić u Hitnoj ne bilježi povećan broj oboljelih od trbušne viroze. Kako kaže, riječ je o pojedinačnim slučajevima trovanja hranom.

– Enteroviroze ima, ali ništa neuobičajeno za ovo doba godine, niti previše. U odnosu na prošlu godinu u ovo doba, to je brojka. Nismo uočili povećanje broja bolesnika s proljevom ili povraćanjem. Najčešći uzroci ovih tegoba su nezrelo voće i povrće te nedovoljno termički obrađena hrana. Ako ne perete voće i povrće, ili dovoljno termički ne obrađujete meso, piletinu i povrće, bakterije i virusi vole to okruženje, a onda, naravno, unos te hrane izaziva iritaciju crijevne sluznice, pa imate ove simptome – kaže dr. Hošić.

Osim voća i povrća te hrane koja nije dovoljno termički obrađena, doktorica upozorava da je u ovim ljetnim danima posebno opasna jesenska hrana, gotovo svima omiljena.

– U ovom razdoblju aktualan je sladoled. Neću ulaziti u epidemiološku ispravnost sladoleda. No, kada je vani temperatura 35 ili 40 stupnjeva Celzijusa, a vi onda uzmete sladoled od nula stupnjeva ili manje, pa uzmete led, možete imati teške želučane probleme. Osim toga, postoje određeni toksini, virusi i bakterije koji jako vole sladoled. Izvrstan su medij za razvoj mikroorganizama. Tamo se mora provesti higijensko-epidemiološka provjera i nadzor tog dijela hrane i objekata koji je prodaju – ističe dr. Hošić.

Poseban oprez, dodaje, treba biti ako konzumiramo hranu bogatu jajima.

– Namirnice koje sadrže puno jaja izrazito su kvarljive. Izdvojila bih majonezu koja uvijek mora biti u hladnjaku. Nikad na sobnoj temperaturi, a kamoli na suncu. Ne možete ostaviti majonezu cijeli dan na suncu i onda je konzumirati. Posebno treba obratiti pažnju na to gdje kupujemo hranu, na restorane brze hrane. Izvrstan je supstrat za razvoj mikroorganizama, posebice salmonele koja je vrlo opasna. Moguća je pojava salmonele. U prošlosti je bilo mnogo takvih slučajeva da su se ljudi “otrovali” ili zarazili salmonelom u restoranu. Taj jedan restoran zarazio je 400 pacijenata. Mnogi su bili u bolnici i imali su tešku kliničku sliku – ističe liječnik.

Dodaje da je puno veći problem što ljudi nisu dovoljno informirani. Terapija salmonele je simptomatska. Daju se određeni lijekovi i antibiotik, ali problem ostaje.

– Problem su posljedice. Otprilike jedan do dva posto pacijenata ima doživotne posljedice salmonele. Doživotni su nosioci salmonele. Recimo, ako rade u kuhinjama, u restoranima, mogu prenijeti salmonelu velikom broju ljudi. Zato rade posebne higijenske pretrage, briseve. Osim toga, salmonela ostaje u tijelu, može ostati jako dugo. Svaka promjena okoline, svaka promjena imuniteta aktivira salmonelu i stvara ozbiljan problem ljudima. Dakle, osim akutnih, salmonela može izazvati i kronične zdravstvene tegobe – zaključuje dr. dr. Mirsad Hošić.