Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da trenutno ne vidi realnu mogućnost formiranja trećeg entiteta u BiH, istaknuvši da je za takve ustavne promjene potreban široki politički konsenzus u zemlji.

Govoreći za FTV o ulozi visoke predstavnice, Plenković je istaknuo kako bi ona ubuduće trebala biti manje intervencionistička.

– Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan i ne smije koristiti previše bonskih ovlasti. Ovo je nešto što nitko više ne želi. Nakon 31 godine, Bosna i Hercegovina treba stati na svoje noge – kazao je.

Dodao je kako je za to ključna puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

– Ne možemo govoriti o samostalnosti ako svi nisu ravnopravni. To mora biti temelj stabilnosti – rekao je.

Plenković je u istom intervjuu za Federalnu televiziju ustvrdio da će novi sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH značajno olakšati kretanje ljudi i roba.

Ustvrdio je da sporazum predstavlja “veliki iskorak”, jer će se broj graničnih prijelaza najviše kategorije povećati s dva na pet, čime će se omogućiti učinkovitiji promet i širi spektar kontrola.

Podsjetio je da dvije zemlje godišnje ostvaruju robnu razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura.

Govoreći o političkim odnosima, istaknuo je kako ključni problem ostaje pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ustvrdivši da Hrvati nemaju osjećaj za legitimno predstavljanje.

Prema njegovim riječima, izmjene Izbornog zakona predstavljaju najjednostavniji način rješavanja ovog pitanja i jačanja povjerenja među ljudima.

Plenković je istaknuo i da Hrvatska ostaje snažan zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, istaknuvši da aktivno podupire njezino napredovanje prema Europskoj uniji.

Upozorio je i da bi veći broj kandidata iz reda hrvatskog naroda na izborima mogao dovesti do rasipanja glasova i dodatno zakomplicirati izborni rezultat.

Hrvatski premijer boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, a tijekom posjeta potpisan je međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Kandidatkinja za Predsjedništvo BiH Darijana Filipović na tribini u Zagrebu koju je organizirala Zajednica utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” kazala je kako Hrvati trećim entitetom odgovaraju na nepravdu koja im se događa, piše HMS.

Iako je naglasila da pitanje trećeg entiteta danas nije primarni fokus političkih promišljanja, istaknula je da je riječ o modelima o kojima se razgovaralo tijekom mirovnih pregovora koji su prethodili Washingtonskom i Daytonskom sporazumu i kasnije “više puta za stolom unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i u raznim intelektualnim krugovima kao legitiman model preustroja za funkcionalniju Federaciju BiH i BiH”.

– Ako se nastavi ovakav odnos prema Hrvatima, treći entitet će ostati jedan od modela ili refleksija na kojima hrvatski narod pokušava odgovoriti na nepravdu koja mu se događa – rekla je.

Ustvrdila je da se “u dijelu sarajevske javnosti svaki spomen trećeg entiteta redovito demonizira s vrlo jasnim ciljem gušenja hrvatskog glasa”.

– To je svakako pokušaj da se zaustave politička promišljanja hrvatskog naroda o tome kako ukloniti neravnopravnost, jer bi u tom slučaju bilo potrebno priznati da nepravda zapravo postoji – rekla je.

Komentirala je i kandidaturu Slavena Kovačevića (DF) i Zdenka Lučića (Petorka) za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Rekla je da se Kovačević, iako se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva, obraća bošnjačkom biračkom tijelu.

– Takav koncept preglasavanja izravno vodi u nestabilnost, nefunkcionalnost i nesuradnju, dok se HDZ-ov model temelji na međusobnom dogovoru, uvažavanju i ravnopravnosti – rekla je.

Govoreći o Lučiću, rekla je da svaki pojedinac ima demokratsko pravo sudjelovati u izbornom procesu.

No, upozorila je na “izbornu matematiku zbog nepromijenjenog Izbornog zakona”.

– Svaki dodatni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva umanjuje šansu Hrvatima da izaberu svog legitimnog predstavnika – rekla je.

Dok se ultradesničarski kartografi Bosne i Hercegovine sastaju u susjednoj, deklarativno prijateljskoj državi, gdje je u ovoj priči kardinal Vinko Puljić? Da li se i što promijenilo u čovjeku koji je živio u samostalnoj i cjelovitoj Bosni i Hercegovini?

Sliku stanja sustava Puljić ne vezuje samo za Bosnu i Hercegovinu, već za opću krizu suvremene demokracije, naglašavajući gubitak njezinog temeljnog značenja.

– Nije problem samo BiH, već je u cijelom svijetu demokracija pomalo u kolapsu. Nestala je demokracija u kojoj je vrijednost čovjek, njegova prava, njegovo dostojanstvo. Problem je nastao jer se interes i vlastiti interes sve više nameću – rekao je Puljić u programu Plenuma Federalna televizija.

Govoreći o državi, Puljić jasno razlikuje Bosnu i Hercegovinu kao povijesnu cjelinu i njezino daytonsko uređenje.

– Bosna i Hercegovina je jedno, ali dejtonska država je nešto što je jako složeno i ne funkcionira. To smo rekli odmah nakon Daytona – da će biti teško raditi, i to se vidjelo.

Zatim je opisao situaciju:

– Navukao si nam luđačku košulju i otišao, a mi unutra kako se snađemo.

Ističe da je Dayton zaustavio rat, ali da nije uspostavio pravedan mir u kojem svaki narod i svaki čovjek doživljava svoja prava i dostojanstvo.

Kritike ne upućuje samo domaćim akterima, već i međunarodnom faktoru.

– Ima puno kuhara – preslan ručak. Mnogo krojača u Bosni. I međunarodna zajednica i domaći političari. Imaju svoj stil i nije ih briga kako to ovdje stvarno stoji.

Rješenje vidi u unutarnjem uređenju koje mora jamčiti ravnopravnost.

– Bosna i Hercegovina neće normalno funkcionirati ako se ne stvore uvjeti da svaki čovjek i svaki narod budu poštovani i cijenjeni – kazao je.

Okupljanje u Zagrebu

Osvrćući se na svoje sudjelovanje na skupu u Zagrebu i reakcije koje su uslijedile, Puljić ističe da nije bio upoznat s cjelokupnim političkim kontekstom organizatora.

– Znao sam tko me zove, ali nisam znao sve ostale koji stoje iza toga. Oni su se potpuno politizirali, a ja nisam političar. Želim govoriti ono što je pod savješću – ljudsko dostojanstvo, ljudska prava i jednakost ljudi – ustvrdio je.

Dodao je da je došao na taj skup, održao govor i otišao.

– Nisam sudjelovao u odluci. Što su drugi kasnije rekli, ne znam. Ta hajka nije na njih, nego na mene – istaknuo je.

Odnose između Bošnjaka i Hrvata vidi kao ključne:

– Najtužnije mi je stanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Treba živjeti zajedno i poštovati jedni druge kao ravnopravne – rekao je i dodao:

– Kad jedan narod drugom bira predstavnika, to ne stvara dobro stanje, nego nezadovoljstvo.

Naglašava da bez tog principa nema stabilnosti.

– Tri konstitutivna naroda su kao tronožac. Ako jedna noga nije stabilna, sve pada. Nema mira bez jednakosti – rekao je.

Na pitanje o trećem entitetu, Puljić ne zauzima direktan politički stav, već ga vidi kao posljedicu neuspjeha postojećeg sustava.

– Samo sam rekao da je to alternativa. Ako nije moguće stvoriti sustav u kojem svaka nacija bira svog predstavnika, onda se traži drugi način.

Dodaje da je i dalje protiv legalizacije etničkog čišćenja, ali i ističe:

– Ali ako ovo ne ide, onda ljudi traže ono što je moguće.

Govoreći o geopolitičkom kontekstu, Puljić odbacuje narativ o sukobu religija.

– To nije vjerski rat. To je rat interesa. Tako je bilo prije, tako je i danas – naveo je.

Puljić jasno razlikuje ljude od politike.

– Narod u Bosni zna kako se živi. Ljudi se posjećuju, čestitaju jedni drugima, žive normalno. Problem je u politici – u interesima i konkurenciji. Svatko treba počistiti svoje dvorište, a ne bacati smeće u tuđe dvorište. Zatim dolazi priznanje, oprost i povjerenje. Toga nedostaje – rekao je.

Posebno je oštar kada govori o položaju Hrvata u Republici Srpskoj:

– Kakva je pozicija? Nijedan. Imamo oduzetu imovinu koja se ne vraća. Govorio sam Dodiku o tome, ali ne pomaže. Kome da kažem? U Modriči crkva ima ogromno zemljište koje bi mogla koristiti, ali je dano drugima. Nemamo nikakvih prihoda.

U razgovorima s političarima otkrio je “tajne planove” o kojima odbija govoriti.

– Naišao sam na te planove i bilo mi je muka od svega. Ali neću o tome.

Međutim, otkriva minimum.

– To nisu planovi međunarodne zajednice, nego domaći planovi, ali međunarodna zajednica za njih zna. Svaka od tri strane ima svoje planove – kazao je.

Odlučno je odbio otkriti o čemu se točno radi.

– Ako treba, reći ću. neću sad.

Jedna od njegovih ključnih poruka, koju ponavlja od rata, ostaje ista.

– Crtajte granice kako god hoćete, ali nemojte precrtavati čovjeka.

I danas inzistira:

– Spasiti čovjeka – njegova prava, dostojanstvo, slobodu vjere i građansku slobodu.

Nino Raspudić, saborski zastupnik stranke Drito, izazvao je nove potrese na političkoj sceni regije svojim komentara za N1 televizijuosvrnuvši se na oštre reakcije koje su stizale iz Sarajeva nakon spominjanja “trećeg entiteta”.

Raspudić je te reakcije nazvao predizbornom histerijom i “nasiljem” kojim se pokušava ušutkati kritika ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj.

Prema njegovim riječima, zagovaranje preustroja nije napad na suverenitet susjedne države, već nužan korak ka stvaranju njezine funkcionalnosti, koja je trenutno otežana narušenom ravnotežom među konstitutivnim narodima.

Raspudić je posebno skrenuo pažnju na diplomatski aspekt cijelog slučaja, demantirajući informacije o službenoj protestnoj noti iz Sarajeva.

Istaknuo je da se zapravo radi o osobnom iskazu protesta Elmedina Konakovića upućenom vlastitom biračkom tijelu, a ne formalnom činu države.

Ovu tvrdnju potkrijepio je tvrdnjom da je Konakovića ubrzo demantirao i njegov zamjenik Brkić, objasnivši da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije uputilo nikakvu službenu notu Hrvatskoj.

Raspudić u prilično zapaljivim izjavama inzistira na povratku na “početne postavke” Daytonskog i Washingtonskog sporazuma.

Njegova je teza da je nametnutim promjenama, poput Petričevih amandmana, omogućeno Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike, čime je izravno prekršen Aneks 4 Daytona koji jamči suverenitet triju naroda u izboru vlastitih političkih lidera.

Kao konkretno rješenje za izlazak iz krize zastupnik predlaže radikalno preuređenje Federacije BiH u dva diskontinuirana kantona – jedan s hrvatskom većinom i drugi s bošnjačkom većinom.

Istaknuo je kako problem nije u osobnosti Željka Komšića, već u nedostatku izbornog legitimiteta, pojasnivši da bi na čelu budućeg hrvatskog kantona mogla biti osoba bilo koje nacionalnosti, pod uvjetom da uživa povjerenje naroda koji predstavlja.

Ovakve izjave još jednom otvaraju duboka pitanja u međususjedskim odnosima, a Raspudić ostaje pri stavu da je promjena izbornog zakona samo minimum za opstanak Bosne i Hercegovine.

Kardinal i nadbiskup vrhbosanski u miru mons. Vinko Puljić bio je jedan od glavnih govornika i gostiju na konzervativnom TradFestu 2026. u Zagrebu, gdje se govorilo o “trećem entitetu”.

Na početku obraćanja kardinal Puljić istaknuo je kako kada je pozvan na događaj nije “imao viziju što je to”, već je pristao doći iz “prijateljskih razloga”.

Primijetivši da je to, kako je rekao, “dosta politički obojeno”, kardinal Puljić je naglasio da “moja prisutnost ne znači odmah da potpisujem sve što se ovdje govori, jer ja nisam političar, ja sam pastir. Zato ću govoriti kao pastir”.

Podsjetio je da je u službi od 70-ih godina, najprije kao svećenik, zatim kao biskup, a zatim kao kardinal.

Kada su građani Bosne i Hercegovine morali birati kojim će putem zemlja ići, pozvao ih je da izađu na referendum.

– Pozvao sam narod na referendum. Narod je slušao, izašao, glasao. Glasali smo da Bosna i Hercegovina bude nezavisna država. Bio sam sretan što je narod izašao i glasao za nezavisnu BiH. Tada sam se nadao da će se napisati i ostvariti ono što je zapisano u AVNOJ-BiH, da BiH nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, nego i jedno i drugo. Zato mi nije bilo drago što je narod tako glasao. Nisam bio naivan, vidio sam da dolazi rat – rekao je.

Između ostalog, istaknuo je da je, kada je počelo cijepanje Bosne i Hercegovine, poručio “crtajte te granice kako god znate, ali nemojte čovjeka prekrižiti”.

– Kad je potpisan Daytonski sporazum, mi bosanskohercegovački biskupi bili smo sretni jer je došao mir, ali smo bili nesretni zbog monstruozne države koju su nam stvorili – dodao je kardinal Puljić.

Nakon Daytona rekao je Richardu Holbrookeu “kako si mogao stvoriti tako jebenu zemlju”.

– Cinično mi je rekao “znam da si u pravu, ali mi nemamo moć”. Tad sam se prodrmao, nije to jednako ljudskim pravima i dostojanstvu, ali tko je jači taj pobjeđuje. Tada sam kao pastir osjetio svu muku međunarodne politike. Primijetio sam da cijela međunarodna zajednica ima negativan stav prema Hrvatima. Bilo je razdoblje nade u povratak. Međutim, ono što je osvojeno, etnički očišćeno, nije bilo moguće vratiti. Ja sam se jako borio za povratak, ali nije išlo, a međunarodna zajednica je oprala ruke – to je vaš problem. Vrištao bih do nebesa – rekao je Puljić.

Između ostalog, Puljić je kazao kako su biskupi u BiH uvidjeli da je situacija teška, da situacija nije dobra te su dali prijedlog rješenja za BiH.

– Tada su se neki svjetski političari smijali “tko će vam to provesti”, a ni domaći nas nisu podržali, a taj prijedlog je bio sigurnost, garancija, da će sva tri naroda imati jednaka prava. Iako sam od početka bio vrlo skeptičan kada se govorilo o trećem entitetu, kao moralan čovjek bio sam protiv legalizacije etničkog čišćenja, jer ne mogu potpisati nešto što je nepravedno.

No, što dalje idemo, sve nam je jasnije da to tako ne ide. Vrlo često se u politici ne gleda na obrasce, već na posljedice. Nitko ne gleda kako je došlo do situacije da sam počeo mijenjati mišljenje. Ne pristajem na nepravdu, tražim način da preživim. Sviđa mi se Bosna i Hercegovina, tamo sam doma, ne znači da ne volim Hrvatsku, ali tamo nisam doma – rekao je Puljić.

Istaknuo je kako treba ostati vjeran Evanđelju, ljudskim pravima i slobodi.

– Međutim, sada kada vidim ovu situaciju, shvatio sam da moramo pronaći način. Volio bih da to možemo kod kuće, da mi u Bosni i Hercegovini nađemo rješenje, da se ne petljam, međutim, žao mi je. Atmosfera je dovoljno zatrovana, teško je stvoriti atmosferu povjerenja.

U svom radu posebno sam se zalagao da svatko ima hrabrosti očistiti svoje dvorište, a ne bacati smeće u tuđe, priznati zlo je zlo, ma tko ga činio, a onda nakon tog priznanja treba doći oprost. Zločin ne možemo braniti zločinom. Nakon oprosta obnoviti pomirenje i povjerenje.

Što dalje idemo, nepovjerenje raste. Kao pastir, ne mogu a da ne pozovem da se tome prestane. Nisam ja kriv što sam rođen u Bosni i Hercegovini, a ni oni oko mene, tako da trebamo stvoriti uvjete da svi žive ravnopravno, posebno kada je riječ o politici, kulturi, gospodarstvu – rekao je Puljić.

Njegov govor možete pogledati u cijelosti.

Na skupu pod nazivom “TradFest” održanom prošlog vikenda u Zagrebu, u organizaciji ultrakonzervativnih udruga “Vigilare” i “Ordo Iuris” iz Hrvatske, a uz potporu američkog think tanka “Heritage Foundation”, poslane su neprihvatljive poruke o Bosni i Hercegovini kao “propaloj državi” uz prijedloge o podjeli Bosne i Hercegovine na tri etničke federalne jedinice, javljaju Narod i pravda.

Iz NIP-a ističu da je riječ o skupu u organizaciji ekstremne desnice koja je na marginama političkog spektra.

– Uspon radikalne desnice u Europi svakako je zabrinjavajući jer je riječ o političkim snagama koje nisu izvukle pouke iz prošlosti i koje i dalje ugrožavaju etničke karte koje, kao što znamo iz povijesnog iskustva, dovode do ubojstava, paljenja, ratnih zločina, udruženih zločinačkih pothvata i genocida. Nikada ne smijemo podcijeniti te radikalne snage, posebno kada svjedočimo globalnoj krizi međunarodnog prava. U potpunosti razumijemo zabrinutost građana.

Ujedno, smatramo da su reakcije koje ovom i ovakvim skupovima pridaju preveliki značaj jednako loše i pogubne i za državu i za građane. Iz čistog politikanstva i želje za jeftinim političkim poenima, javnost se navikava da smo bespomoćna masa kojoj prijeti Udruga građana iz Zagreba – poručuju iz NIP-a.

Iz ove političke stranke ističu da je ključna poruka i pouka da Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i svi patrioti koji vole ovu zemlju nisu isključivo objekt o kojem može odlučivati ​​bilo ko i bilo gdje.

– Naše naslijeđe iz obrambeno-oslobodilačkog rata od 1992. do 1995. godine je jasna svijest da smo akteri koji nikada, ni pod koju cijenu, neće pristati na rješenja koja suštinski znače demontažu države. Ne postoji niti jedno rješenje koje se može provesti bez suglasnosti Bosne i Hercegovine kao države, državnih institucija i, u konačnici, svih patriotskih snaga ove zemlje.

Protiv etničkih podjela koje bi dovele do “trećeg entiteta” nisu samo Bošnjaci, već i mnogi Hrvati i Srbi koji ovu zemlju žele graditi i unapređivati. Smatramo da unutar BiH postoji dovoljno političkih snaga koje svoju politiku temelje na izgradnji institucija za dobrobit svih naroda i građana, a ne na radikalnim idejama poput onih iznesenih na spomenutom skupu – navodi se u NIP-u.

Istaknuli su da Bosna i Hercegovina nije ustuknula ni pred dvostrukom agresijom u trenutku kada je bila suočena s brojčano nadmoćnijim i tehnički opremljenijim agresorima.

– Iz te borbe nasljeđujemo svijest da smo glumci i da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Secesiju, treći entitet i slične političke mantre slušamo već 30 godina. Nisu se dogodile niti će se dogoditi. U borbi na tom putu ključni su prepoznavanje stvarnosti oko nas, pravovremena reakcija, jasna gradacija prijetnji i izbjegavanje politizacije strateških pitanja. Potpuno smo svjesni da ne može svatko pratiti političku borbu na toj razini, a to se jasno vidi i po reakcijama onih koji su nakon skupa udruga građana iz Zagreba “treći entitet” doživjeli kao svršenu stvar. Takvi ljudi rade na obmani naroda, šireći strah i paniku, podrivajući snagu države i naroda – priopćeno je iz NIP-a.

Umjesto ove objave, javnost s pravom očekuje reakciju predsjednika NiP-a, odnosno ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, prema Hrvatskoj, odnosno prema onima koji su sudjelovali u ovom skandaloznom skupu u susjednoj nam državi.

Ministar obrane BiH Zukan Helez reagirao je na skandaloznu konferenciju Tradfest u Zagrebu, na kojoj se, osim priče o položaju Hrvata u BiH, govorilo o “trećem entitetu” i “novom crtanju karte”.

– U susjednoj nam državi Hrvatskoj, u Zagrebu, održana je izuzetno skandalozna konferencija na kojoj su predstavljene karte dodatne podjele Bosne i Hercegovine. Podsjećam da je za takve projekte Haaški sud osudio vojni i politički vrh tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora.

Razočaravajuće je da se i tri desetljeća nakon rata od susjedne Hrvatske pokušavaju ponovno nametnuti narativi o novim podjelama Bosne i Hercegovine.

Takve ideje su neprihvatljive i neće proći. U Bosni i Hercegovini nikada više neće biti dodatnih podjela. Budućnost naše zemlje može se graditi samo jačanjem zajedništva i uklanjanjem unutarnjih administrativnih barijera, a ne postavljanjem novih – kazao je ministar Helez.

Tribina o Bosni i Hercegovini, održana u subotu u sklopu zagrebačkog festivala Tradfest, izazvala je oštre reakcije nakon što su neki od sudionika iznijeli stavove o potrebi uspostave trećeg, hrvatskog entiteta i ocijenili BiH kao “nefunkcionalnu državu”, dok su kritičari upozorili na političku pozadinu takvih poruka.

Stranka demokratske akcije najoštrije osuđuje održavanje skupa u Zagrebu na kojem se, pod krinkom razgovora o položaju Hrvata u BiH, ponovno promoviraju ideje o etnoteritorijalnim podjelama i crtaju nove karte Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz ove stranke.

– Ovakve konstrukcije neodoljivo podsjećaju na mape koje su iscrtane početkom devedesetih godina, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Te karte nisu bile akademska vježba, niti bezazlena politička fantazija. Bile su to uvod u police čiji su nositelji osuđeni pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu. Zato svako novo iscrtavanje etničkih granica u Bosni i Hercegovini predstavlja opasnu političku poruku, izravan udar na suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, ali i grubu uvredu za žrtve politika koje su takve projekte pokušale ostvariti – ističe se u priopćenju.

Naglasili su da Bosna i Hercegovina nije ničiji prostor za ideološke eksperimente, geopolitičke projekcije ili fantazije susjeda o “preustroju”.

– Njeno unutarnje uređenje može biti predmetom rasprave isključivo u institucijama Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom, zakonima i demokratskom voljom njezinih građana i naroda.

Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, ima posebnu odgovornost za poštivanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ne može se govoriti o prijateljskom odnosu prema Bosni i Hercegovini, europskoj budućnosti i dobrosusjedskoj suradnji, a u isto vrijeme biti domaćini događaja na kojima se dovodi u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine i promoviraju karte novih etničkih podjela – dodaju iz SDA.

Navode da zabrinjava i izostanak reakcije državnih organa Bosne i Hercegovine.

– Šutnja institucija, posebno onih koje vode kadrovi probosanskih stranaka, na ovakve provokacije je zabrinjavajući politički i diplomatski propust. Ta se šutnja nastoji prikriti svjesnim skretanjem pažnje javnosti na efemerne teme, dok se u susjednoj državi javno govori o novim podjelama Bosne i Hercegovine. Državna vlast koja šuti dok se u susjedstvu u Bosni i Hercegovini crtaju nove mape podjela neka ode jer nije spremna dosljedno štititi interese države – zaključili su iz SDA.

Tribina o Bosni i Hercegovini održana u subotu u sklopu zagrebačkog festivala Tradfest izazvala je oštre reakcije nakon što su neki od sudionika iznijeli stavove o potrebi uspostave trećeg, hrvatskog entiteta i ocijenili BiH kao “nefunkcionalnu državu”, dok su kritičari upozorili na političku pozadinu takvih poruka.

Dvodnevni festival, koji okuplja konzervativne političare, intelektualce i aktiviste iz Hrvatske i svijeta, drugi je dan bio posvećen situaciji u Bosni i Hercegovini, s fokusom na položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. Tribina je održana pod kontroverznim nazivom “Bosna i Hercegovina, propala država i imperativ trećeg hrvatskog entiteta”, koji je ranije izazvao brojne kritike i osude.

Među govornicima je bio i kardinal u rezidenciji Vinko Puljić, koji je rekao da je ranije bio protiv ideje etničkog preustroja zemlje, ali da danas zbog nefunkcionalnosti sustava smatra potrebnim tražiti “mogući put”.

– Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i ravnopravnost – rekao je Puljić, dodavši da pitanje političkog organiziranja treba rješavati na političkoj, a ne na crkvenoj razini.

Jedan od organizatora festivala Vice Batarello ustvrdio je da bi treći entitet bio “dobro rješenje ne samo za Hrvate, nego i za cijelu BiH”, dok je Ivan Pepić istaknuo kako model s tri federalne jedinice može osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, navodeći primjer Belgije.

Na kraju sastanka predstavljen je memorandum o tzv. “trećem entitetu” u kojem se zagovara preustroj zemlje u tri federalne jedinice.

Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić ranije je, odgovarajući na skup, ocijenio da se radi o pokušaju uvođenja “političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku”.

– Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija pod nazivom “Propala Francuska i njezin teritorijalni preustroj”. To bi bilo nezamislivo – rekao je Hodžić, ističući da je neprihvatljivo nazivati ​​susjednu državu promašenom.

Smatra da iza organizacije stoje akteri s margine političkog spektra koji pokušavaju nametnuti politički narativ, a ne voditi akademsku raspravu.

– Ovo je pokušaj uvlačenja Zagreba kao političkog središta Hrvatske u opasan narativ koji prijeti raspadom susjedne države – rekao je Hodžić.

Dodao je da je posebno zabrinjavajuće povezivanje stavova pojedinih sudionika s ranijim inicijativama za ukidanje sankcija Miloradu Dodiku, poznatom po secesionističkoj retorici unutar Bosne i Hercegovine.

– Važno je jasno osuditi svaku ideju teritorijalnog preustroja koja ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine – kazao je.

Hodžić je istaknuo kako, po njegovom mišljenju, Dodik nije saveznik hrvatskog naroda ni Hrvatske, te upozorio da takva politika može dodatno pogoršati odnose u regiji.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini planirani su za listopad, a političke rasprave o ustavnom uređenju zemlje i dalje su jedno od ključnih pitanja regionalnih odnosa.

Povlačenjem Maxa Primorca u službene krugove američke administracije završilo je i njegovo višegodišnje uvjeravanje o nužnosti trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Prazninu u tom prostoru popunio je James Jay Carafanoviši savjetnik predsjednika Zaklade Heritage, koji se nameće kao novi glas američke konzervativne desnice.

Njegove teze sugeriraju da Washington, barem onaj blizak Trumpovim krugovima, treći entitet više ne vidi kao zabranjenu temu, već kao pragmatičan element šire geopolitičke prilagodbe.

Carafano se fokusira na gospodarsku i infrastrukturnu mrežu, tvrdeći da Hrvatska mora tražiti svoju poziciju unutar Inicijative triju mora i IMEC koridora koji povezuje Indiju s Europom.

Prema njegovoj viziji, Hrvatska bi trebala iskoristiti status energetskog čvorišta na Balkanu, dijelu Europe koji opisuje kao područje prijeko potrebne integracije.

– Budućnost će pripasti zemljama koje se uspješno uključe u globalne trgovinske, energetske i infrastrukturne koridore, a Hrvatska je tu u vrlo dobroj poziciji – rekao je Carafano.

No, takav napredak povezuje s razrješenjem političkih čvorova u regiji.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, ovaj američki strateg otvoreno odbacuje koncept centralizirane države. Smatra da su rješenja nametnuta odlukama visokog predstavnika neodrživa jer ne odražavaju želje ljudi na terenu.

– Model centralizirane, homogene BiH ne može zaživjeti i takvo rješenje se ne može nametnuti. Ljudi u regiji to ne žele i to se ne može ignorirati – rekao je Carafano.

Tvrdi da SAD ne blokira političke zahtjeve Hrvatske, već odgovornost prebacuje na lokalne aktere, sugerirajući da bi treći entitet mogao biti dio paketa koji bi navodno stabilizirao regiju.

Njegov pristup tretira regiju kao sustav spojenih posuda u kojima Kosovo, Srbija i Bosna i Hercegovina ostaju taoci međusobnih ćorsokaka.

– U tom kontekstu treći entitet nije tabu, već potencijalni dio šireg dogovora koji bi mogao stabilizirati BiH – ustvrdio je, dodavši da rješenje ne smije stvarati pobjednike i gubitnike.