Svečanom akademijom u Konjicu je u srijedu navečer obilježena 36. godišnjica djelovanja Općinske organizacije Konjic Stranke demokratske akcije.

Svečanosti je prisustvovao predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je u svom uvodnom obraćanju čestitao godišnjicu utemeljiteljima, članovima i simpatizerima SDA Konjic.

Odgovarajući na pitanja voditelja, Izetbegović se osvrnuo na aktualne političke procese, ali i događaje koji su obilježili mandat, kao što je pravno i političko nasilje koje se provodi s ciljem izbacivanja SDA iz vlasti.

– Bio je to izuzetno štetan eksperiment. Spasiti Milorada Dodika i ukloniti iz političkog života najjaču bosanskohercegovačku i najjaču bošnjačku stranku, koja je uvijek bila generator pozitivnih promjena, bio je doista neobjašnjiv eksperiment dijela međunarodne zajednice, na koji su rado pristali i domaći akteri jer im je vlast ponuđena. Rezultat je vrlo teška i neizvjesna situacija, ljudi se osjećaju poniženo, svjedoci smo ekonomskog kolapsa. Trojka je pristala na tu trgovinu, da se promijeni Ustav i da se poništi volja Bošnjaka, da SNSD i HDZ biraju svoje predstavnike. Zauzvrat su morali predati cijele sektore, vrlo važna ministarstva i vrlo važne institucije – rekao je Izetbegović.

– Pristali su na poniženje. Ovdje u Konjicu Dodik je prokleo genocid. Nisu reagirali. Išli su na noge HDZ-u u Mostaru, SNSD-u u destilerije u Laktašima – rekao je Izetbegović.

Drugi problem Trojke, dodao je predsjednik SDA, je izuzetno loša kadrovska politika.

– Kleli su se u meritokraciju, a onda postavili nesposobne kadrove. Složeni sustav Elektroprivrede i rudnika povjerili su čovjeku koji je prethodno vodio lokalnu komunalnu tvrtku. Vidjeli ste koliko je dugo stajala ruševna pruga u Jablanici, dok je turska firma nije konačno obnovila. To je paradigma njihovog cjelokupnog odnosa i kadroviranja – kazao je Izetbegović.

Treći, posebno evidentan problem je korupcija vezana uz osoblje Trojke.

– Aplikacija Sky, tema Black Tie, komunikacija s kriminalcima iz Dubaija, afera Spangavanje. Da bi sačuvali Munjića, Autoceste su predali HDZ-u. Korupcija u Autocestama zaustavila je izgradnju autoceste. Oni štite tu ekipu ljudi, umjesto da ih uklone i omoguće nastavak izgradnje autoputa – kazao je Izetbegović.

Rezultat je gospodarski kolaps i prekomjerno zaduživanje aktualne vlasti.

– Kada obitelj ima 3.000 KM mjesečno, a potroši pet i posudi dvije, nikako neće moći vratiti dug i samo tone u dublje dugove. Jednog dana doći će im vjerovnici zaplijeniti auto, namještaj i na kraju stan. Oni će ovu državu dovesti u slično stanje. To znači gubitak suvereniteta, gubitak resursa. Neće biti moguće vraćati dugove ako se nastavi ovim tempom – upozorio je predsjednik SDA.

Izetbegović je potom podsjetio na pozitivne rezultate rada SDA u protekla dva mandata, prvenstveno na polju ekonomije, ali i na planu europskih i euroatlantskih integracija. Kada je riječ o vanjskoj politici, istaknuo je da predstavnici Trojke zaduženi za tu oblast, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, stvaraju privid da upravljaju procesima i kontroliraju situaciju, ali ne mogu ništa. Nisu bili pozvani ni na summit NATO-a u Ankari, recimo.

Govoreći o prioritetima za izlazak Bosne i Hercegovine iz sadašnje krize, predsjednik SDA je izdvojio europski put.

– To su reforme i sredstva koja nas čekaju na tom putu. Izgubili smo sredstva iz Plana rasta. Ali zaustavljene reforme još su važnija stvar. Prije 20 godina Bugarska i Rumunjska imale su manje plaće od ratom razorene Bosne i Hercegovine. Njihov životni standard sada je duplo bolji jer su proveli reforme, napravili su funkcionalan sustav i funkcionalnu ekonomiju – rekao je Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje jesu li poslovi aktualnih vlasti utjecali na zaustavljanje planirane kupovine Telemacha od BH Telecoma, Izetbegović je podsjetio da je za tu transakciju to javno poduzeće planirano zadužiti za oko milijardu KM s kamatama.

– A Telemach godišnje zaradi 20 milijuna KM. Dakle, trebalo bi 50 godina da se ta sredstva vrate. Toliko bi se zadužili da ne bi mogli uložiti ni u što drugo. Tehnologije tako brzo napreduju da sam uvjeren da će za pet godina sve što imaju BH Telecom i Telemach biti za staro željezo. Prije deset godina ovo što imamo danas, besplatnu video komunikaciju, bilo je nezamislivo. Možemo zamisliti što će se nuditi u sljedećem desetljeću. I tu kupnju namjeravaju završiti sada, na kraju mandata, i dati privatniku 700 milijuna KM za zastarjele tehnologije. To sigurno nisu čisti poslovi – upozorio je Izetbegović.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je za BHRT da Bosna i Hercegovina prolazi kroz period ozbiljnih političkih izazova, ocijenivši da predstojeći Opći izbori mogu donijeti promjenu političke konstelacije i otvoriti prostor za rješavanje brojnih pitanja koja, kako je rekao, godinama opterećuju funkcionisanje države.

Govoreći o aktuelnim političkim temama, od situacije u Mostaru, odnosa među političkim partnerima, rada aktuelne vlasti i istraga u javnim preduzećima, do prilika u Republici Srpskoj, međunarodnih odnosa, uloge visokog predstavnika, položaja dijaspore i globalnih kriza, Izetbegović je iznio stavove SDA o ključnim pitanjima u državi.

Komentirajući otpuštanje 22 Bošnjaka iz komunalnog preduzeća u Mostaru i optužbe da SDA nije reagovala, Izetbegović je rekao da je njegova stranka još ranije demonstrativno napustila rad u Gradskom vijeću Mostara zbog načina na koji, kako je naveo, HDZ upravlja gradom.

Prema njegovim riječima, u Mostaru se godinama provodi politika kojom se mijenja nacionalna struktura zaposlenih u javnim institucijama.

– Kad god Bošnjak ode u penziju, na njegovo mjesto se uposli Hrvat. To je jedan tihi proces kojim se dole ojačava aparthejd i stvara situacija kakvu imamo u Stocu, gdje su Bošnjaci potpuno obespravljeni – rekao je Izetbegović.

Podsjetio je i na pokušaj prijenosa vlasništva Elektroprivrede BiH na Elektroprivredu HZHB, navodeći da očekuje da će o tome konačnu riječ dati sud.

Izetbegović smatra da je trajno rješenje donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u institucijama.

Kazao je da je SDA namjeravala usvojiti takav zakon na nivou Federacije BiH, ali da za to nije bilo političke podrške.

– Ustav traži proporcionalnu zastupljenost. U ovome času su Bošnjaci jako nezastupljeni na svim nivoima. U dijelovima Federacije trpe aparthejd, a u cijeloj Republici Srpskoj također. Takav zakon treba donijeti – rekao je.

Dodao je da smatra kako bi takav zakon spriječio situacije poput one u Mostaru.

Na pitanje mogu li predstojeći izbori donijeti promjene, Izetbegović je odgovorio potvrdno.

– Mogu, naravno. Trebaju promijeniti čitavu tu konstelaciju. Trebaju ojačati stranke koje su se suprotstavljale ovom popuštanju koje je radila Trojka – rekao je.

Govoreći o Mostaru, podsjetio je da je probosanski blok nakon izbora imao većinu, ali da su, prema njegovim riječima, dvije vijećnice napustile taj blok i omogućile HDZ-u da preuzme vlast.

– Uvijek nešto pričaju, uvijek nešto prigovaraju, a kada treba povući potez, urade upravo suprotno. Oni su kumovali ovakvom ponašanju sadašnjeg gradonačelnika – rekao je.

Izetbegović je iznio niz kritika na račun aktuelne vlasti, ocijenivši da je njen mandat obilježen zastojem i brojnim aferama.

– Kad kažem da je stanje očajno, ljudi će reći da pretjerujem. Ali toliko je negativnih stvari da ih više nije moguće ni sve nabrojati – rekao je.

Podsjetio je na afere “Sky”, “Black Tie” i “Spengavanje”, navodeći da za mnoge od njih nije bilo političke odgovornosti.

Govoreći o međunarodnom položaju Bosne i Hercegovine, rekao je da je država zaustavljena na evropskom i NATO putu.

– Imamo zastoj na evropskom putu, zastoj na NATO putu. Nismo bili pozvani ni na NATO samit. Zemlje regiona potpisuju strateška partnerstva, a Bosna i Hercegovina kao da više nije faktor – rekao je.

Također je naveo da je došlo do zastoja u realizaciji Plana rasta i izgradnji Koridora Vc.

Komentirajući istrage koje se vode u JP Autoceste Federacije BiH, Izetbegović je rekao da je zbog sumnji na korupciju zaustavljena izgradnja važnih infrastrukturnih projekata.

Prema njegovim riječima, vlast je odlučila zadržati postojeću upravu umjesto da omogući nastavak izgradnje.

– Umjesto da ispitaju šta se dešava i omoguće nastavak gradnje, odlučili su braniti tu ekipu. Građani su ostali bez autoputa – rekao je.

Govoreći o istrazi koja obuhvata bivšeg člana SDA Denisa Volodera, rekao je da ne želi unaprijed donositi zaključke.

– Voloder jeste bio član SDA, ali nije bio prijedlog SDA. Vidjet ćemo šta će pokazati istraga – rekao je.

Govoreći o političkim prilikama u Republici Srpskoj, Bakir Izetbegović rekao je da bi promjena vlasti u tom entitetu mogla imati značajan utjecaj i na političke odnose na državnom nivou.

Ocijenio je da je opozicija u Republici Srpskoj imala priliku da zajedničkim nastupom ozbiljno ugrozi SNSD, ali da su međusobni sukobi oslabili taj potencijal.

– Bilo je zabrinjavajuće njihovo laktanje pred izbore. Onda je Stanivuković povukao jedan stabilizacioni potez, ali Vukanović još uvijek vodi jednu djetinjastu, infantilnu politiku. Njemu niko ne valja, svakome će naći manu. To nije politika – rekao je.

Dodao je da bi jedinstven nastup opozicije mogao donijeti drugačiji izborni rezultat.

– Ako bi Vukanović ušao u ovo, oni bi imali zbir od preko 50 posto. Ovako će realno pomoći Dodiku da ostane na vlasti – kazao je.

Komentirajući inicijative da zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine bude zabranjena na području Republike Srpske, Izetbegović je rekao da takve poteze vidi kao dio šire političke strategije.

– To je dio jedne akcije u kojoj se želi izjednačiti strane, relativizirati stvari i pokušati prebaciti težište na nas – rekao je.

Podsjetio je da postoje međunarodne presude za ratne zločine, ali smatra da se i dalje pokušava promijeniti narativ o događajima iz rata.

Govoreći o pojedinim međunarodnim inicijativama koje se odnose na ratne zločine nad Srbima, rekao je da Bosna i Hercegovina ima svoje pravosuđe te da je postojao i Haški tribunal.

Izetbegović smatra da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik godinama ulaže u međunarodno lobiranje, što se, kako je rekao, danas odražava na političke odnose.

– On to radi na talasu islamofobije u svijetu. Dodao je tome i mnogo novca kroz prethodnih dvadeset godina i sada je to počelo davati rezultate – rekao je.

Podsjetio je da se nakon formiranja vlasti tvrdilo kako će odnosi biti drugačiji jer, kako je rekao, “Dodik više neće imati problem sa SDA”.

– Govorilo se da ga je SDA provocirala i da će se promijeniti kada mi ne budemo dio vlasti. Danas vidimo gdje smo stigli – kazao je.

Dodao je da se Bosna i Hercegovina danas suočava sa slabijom međunarodnom pozicijom nego ranije.

Govoreći o ratu na Bliskom istoku i njegovom utjecaju na Bosnu i Hercegovinu, Izetbegović je rekao da država ne može izbjeći posljedice poremećaja na svjetskom tržištu energenata.

– Može pokušati poduzeti određene mjere i nešto kompenzirati, ali ako globalno raste cijena nafte, to je kao plima – ne možete je zaustaviti – rekao je.

Istakao je da su poremećaji povezani sa situacijom u Hormuškom moreuzu i Bab el-Mandebu, što direktno utiče na svjetsko tržište.

Govoreći o sukobu Izraela i Irana, izrazio je nadu da će rat biti zaustavljen.

– Mislim da je bespotreban. Svakome nanosi štetu. Izrael je, po mom mišljenju, ozbiljno narušio svoj međunarodni ugled nakon događaja u Gazi i ovog rata – rekao je.

Uloga visokog predstavnika

Komentirajući rasprave o izboru novog visokog predstavnika i budućnosti OHR-a, Izetbegović je rekao da je ta funkcija sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Pozicija visokog predstavnika je neophodan dio Dejtonskog sporazuma. To je osigurač sistema. Kada izvučete osigurač, prvi ozbiljniji udar može spaliti cijeli sistem – rekao je.

Podsjetio je da su bonske ovlasti korištene više od 800 puta te da su zahvaljujući njima smjenjivani najviši zvaničnici kada je to bilo potrebno.

Smatra da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti vlastite mehanizme koji će spriječiti blokade institucija.

– Moramo imati mehanizme koji će natjerati ljude u Domu naroda, Vijeću ministara, parlamentima i vladama da rade svoj posao. Ne možete primati pet, šest ili sedam hiljada maraka, a blokirati državu i ne dolaziti na posao – rekao je.

Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, ocijenio je da ime osobe nije presudno.

– Nije stvar u pojedincu. Dok se Amerika i Evropa ne dogovore o svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, svakome ko bude na toj funkciji bit će teško – rekao je.

Smatra da bi Sjedinjene Američke Države ponovo trebale zauzeti aktivniju ulogu u očuvanju stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Govoreći o rezoluciji Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, Bakir Izetbegović rekao je da smatra kako se pitanja unutar Bosne i Hercegovine trebaju rješavati dogovorom domaćih političkih aktera.

– To nije ni približno opasno kao ono što radi srpska strana, koja pravi dugoročan plan da od dijela Bosne i Hercegovine napravi dio Srbije. Ali jeste uvredljivo za nas – rekao je.

Istakao je da su se, prema njegovom mišljenju, i Srbija i Hrvatska kroz historiju previše miješale u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

– Treba jednom da nas ostave na miru. Bosanski muslimani, Bošnjaci, Srbi i Hrvati živjeli su zajedno stoljećima i moramo sami postići dogovor. Uvjeren sam da ćemo se lakše dogovoriti bez vanjskih intervencija – kazao je.

Dodao je da od zahtjeva koji dolaze iz susjednih država neće biti ništa dok se o njima ne postigne dogovor unutar Bosne i Hercegovine.

Komentirajući zahtjeve hrvatskih političkih predstavnika koji se odnose na izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Izetbegović je rekao da se to pitanje može riješiti jedino izmjenama Ustava.

Podsjetio je da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine još 2000. godine zauzeo stav da član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nije isključivi predstavnik Hrvata, nego jedan od trojice članova Predsjedništva.

– Ako se želi izaći u susret hrvatskoj strani, onda se mora razgovarati o izmjenama Ustava. S druge strane, mi tražimo provođenje postojećeg Ustava kada je riječ o proporcionalnoj zastupljenosti – rekao je.

Naveo je da su, prema njegovim riječima, Bošnjaci trenutno uskraćeni za 28 pozicija u institucijama Bosne i Hercegovine.

– Hrvati imaju više pozicija nego što im Ustav garantuje, a nama danas hrvatski kadrovi obnašaju 28 funkcija koje bi, prema Ustavu, trebale pripasti Bošnjacima. Oni traže jednu poziciju kroz izmjene Ustava, a mi tražimo provedbu postojećeg Ustava – rekao je.

Dodao je da vjeruje kako je moguće postići dogovor, ali isključivo kroz razgovor svih strana.

Govoreći o saradnji HDZ-a i SNSD-a, Izetbegović je rekao da očekuje da HDZ napravi jasnije političko opredjeljenje.

– Vrijeme je da se opredijele i da ne idu s onima koji prave probleme zemlji u kojoj svi živimo – rekao je.

Ocijenio je da sadašnja saradnja ne doprinosi poboljšanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.

– Treba napraviti relaksaciju odnosa sa Bošnjacima, a ne zajedno sa SNSD-om raditi ono što danas gledamo u Mostaru i Stocu.

Moguće postizborne koalicije

Na pitanje o mogućim koalicijama nakon Općih izbora, Izetbegović je rekao da priželjkuje saradnju sa strankama koje su se protivile politikama aktuelne vlasti.

Podsjetio je da je ranije predlagao okupljanje političkih stranaka koje bi predstavljale alternativu Trojci.

– Nudio sam da suprotstavimo četvorku Trojci, ali sam tada dobio javnu odbijenicu. Nadam se da nas okolnosti neće natjerati da idemo nekim trećim putem. Računamo na stranke koje su bile protiv politika vođenih u protekle tri i po godine – rekao je.

Govoreći o slabijem odzivu birača iz dijaspore, Izetbegović je rekao da se Bosna i Hercegovina prema svojim građanima u inostranstvu ne smije odnositi samo u vrijeme izbora.

Podsjetio je da je uoči izbora 2022. godine zajedno sa saradnicima učestvovao u kampanji registracije birača širom Evrope, dok su paralelno vođene aktivnosti i u Sjedinjenim Američkim Državama.

– Tada smo imali najbolji rezultat registracije dijaspore jer je postojao organizovan pristup. Dijasporom se ne možemo baviti samo kada dođu izbori – rekao je.

Ocijenio je da građani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu predstavljaju jedan od najvećih razvojnih potencijala države.

– Dijaspora je jak resurs – finansijski, lobistički, znanjem, iskustvom i ljudskim potencijalom. To je mlađi dio bosanskohercegovačke nacije koji stiče iskustvo širom svijeta. Moramo imati stalnu vezu s tim ljudima i institucionalno se baviti dijasporom – rekao je.

Dodao je da Bosna i Hercegovina mora bolje iskoristiti mogućnosti koje dijaspora pruža kroz investicije, međunarodno lobiranje i prijenos znanja.

– To je dodatni motor Bosne i Hercegovine koji danas nije dovoljno iskorišten – kazao je.

Na kraju razgovora Izetbegović je rekao da vjeruje kako predstojeći Opći izbori mogu donijeti promjene ukoliko politički akteri izvuku pouke iz ranijih grešaka.

– Mislim da bi mogli. Ako bude pameti i odgovornosti i ako se svi naučimo na greškama koje su se pravile, možemo konačno nešto uraditi dobro za narod u Bosni i Hercegovini – poručio je Izetbegović.

Tvrdnja bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja da sam tijekom razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine na bilo koji način pristao, sugerirao ili nagovijestio mogućnost podjele BiH potpuno je neutemeljena i neuvjerljiva laž, ustvrdio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, koji je bivšeg američkog veleposlanika pozvao da iznese dokaze za njegove tvrdnje.

Bivši američki veleposlanik Murphy govorio je o izvješću o Zapadnom Balkanu koje je Trumpova administracija podnijela Kongresu, a između ostalog je iznio tvrdnju da je “gospodin Izetbegović tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao američkim dužnosnicima da može živjeti s podjelom Bosne i Hercegovine jer bi njegov dio bio veličine Slovenije”.

Murphy je naveo i da je Izetbegović “možda isto signalizirao i sadašnjoj administraciji”.

– O podjeli Bosne i Hercegovine nikada nisam razgovarao s američkom administracijom, niti s bilo kojim drugim međunarodnim sugovornikom. Nitko takvo što nije ni spomenuo, a kamoli predložio. Tema razgovora u tom periodu bio je isključivo Izborni zakon Bosne i Hercegovine i zahtjevi HDZ-a BiH, koje sam odbacio upravo zato što bi doveli do dodatnih etničkih podjela i cementiranja diskriminacije – naveo je Izetbegović.

Dodao je da tome postoje brojni svjedoci, među kojima i sudionici pregovora u Neumu.

– Zato pozivam Michaela Murphyja da javnosti iznese dokaze za svoju tvrdnju. Neka pokaže zapisnik, službenu zabilješku, snimku ili bilo koji dokument koji potvrđuje ono što je rekao. Svi su ti razgovori sasvim sigurno snimljeni. Ako nema dokaza i svjedoka, a neće ih ni biti, onda se radi o svjesnoj laži bivšeg diplomate koji pokušava naknadno opravdati vlastite neuspjehe u Bosni i Hercegovini – kazao je predsjednik SDA.

Izetbegović je dodao da je Murphy i ranije iznosio neistine o SDA dok je bio veleposlanik u Bosni i Hercegovini.

– Tvrdio je da se SDA financira novcem kriminalaca. Ustvrdio je da OSA, po nalogu SDA, preko BH Telecoma prisluškuje političke protivnike. Tu tezu su tada ponavljali i djelatnici Trojke, da bi je kasnije demantirali upravo ljudi koje je Trojka postavila na čelo BH Telecoma. Dakle, ovo nije prvi put da Michael Murphy iznosi ozbiljne optužbe bez dokaza. Nažalost, to je postao njegov politički obrazac – kazao je lider SDA.

Posebno je indikativno, kaže, da se Murphy tek sada, nakon objave svoje kandidature, “sjetio” navodnog događaja od prije pet godina koji se nikada nije dogodio.

– Očito je da mentor Trojke iz mirovine pokušava pomoći propalom projektu koji je sam politički instalirao. Taj projekt je doživio potpuni krah, a danas Murphy novim lažima pokušava skrenuti pažnju s katastrofalne situacije koju je njegova politika proizvela – kazao je Izetbegović.

Dodao je da Murphy snosi izravnu političku odgovornost za dio sadašnjeg haosa u Bosni i Hercegovini.

– Umjesto da prizna da je politika pritisaka, ucjena, etiketiranja SDA i nametanja Trojke proizvela institucionalnu krizu, slabljenje probosanskog bloka i poticanje separatističke politike, on pokušava falsificirati događaje i izmišljati izjave.

Posebno je neozbiljno da bivši veleposlanik jedne velike zemlje u javni prostor uvodi formulacije poput “možda”. Diplomat koji koristi riječ “možda” kada nekoga optužuje da pristaje na podjelu zemlje ne iznosi činjenice, već trač.

Tom logikom bi se moglo reći da je “možda” Murphy djelovao pod utjecajem raznih lobističkih, političkih ili interesnih centara koji su se željeli obračunati sa SDA, poput onih dokumentiranih u aplikaciji Sky. Ali ozbiljni ljudi ne grade politiku na riječima “možda”. Ozbiljni ljudi iznose dokaze – naglasio je Izetbegović.

Poručio je da je Bosna i Hercegovina bila i ostat će cjelovita država.

– Oni koji su je branili kad je bilo najteže nemaju se kome pravdati, a ponajmanje oni koji su svojim političkim eksperimentima otvarali prostor snagama koje danas otvoreno napadaju na nju – zaključio je lider SDA.

U nastavku donosimo status novinara i odvjetnika Senada Pećanina o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. U svom osvrtu Pećanin kritizira čelnike Trojke, povlačeći paralelu između aktualnih političkih procesa u zemlji i sudbine palestinskog naroda.

– Za Bošnjake u Bosni i Hercegovini više ne vrijedi ni paritet u odlučivanju, a kamoli proporcionalno učešće u vlasti.

Ovakvo stanje, konačno potvrđeno odbijanjem da se Federaciji BiH vrati oteti prihod od PDV-a iz Republike Srpske, izravna je i najveća (do sada) posljedica prihvaćanja etničkog aparthejda nad Bošnjacima od strane Trojke, formaliziranog jednodnevnom suspenzijom Ustava Federacije BiH (Murphey & Schmidth).

Bio sam u Jeruzalemu, Gazi i Zapadnoj obali, desetljećima sam proučavao odnos Izraela s Palestincima. Palestinci su preživjeli nakbu 1948., a Bošnjaci genocid i etničko čišćenje 1992.-1995.

Više od 70 godina je prošlo od 1948. do trenutka kada su Palestinci bili izloženi novom progonu i genocidu od strane Netanyahuove vlade; u međuvremenu su bili izloženi dehumanizaciji, pljački i pravnoj diskriminaciji Židova.

Jedan od najblažih oblika diskriminacije bio je poput ovog kojem su Bošnjaci izloženi danas – nasilno otvaranje graničnog prijelaza bez suglasnosti bošnjačkog predstavnika u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje.

Ostavimo po strani znakovitu činjenicu da je od šest članova Upravnog odbora samo jedan Bošnjak; Upravni odbor, kao što znamo, može donositi odluke ako za njih glasa barem jedan član odbora iz svakog konstitutivnog naroda. No, kada se dogodilo da Krnjić u Upravnom odboru, unatoč pritiscima, ne pristane na otvaranje graničnog prijelaza prije nego što Republika Srpska Federaciji BiH vrati stotine milijuna maraka nelegalno otetih od naplaćenog PDV-a – onda se glas Bošnjaka u Upravnom odboru tretira kao glas palestinskog predstavnika u Palestini.

Sličnosti ovdje ne prestaju: stav Izraela prema Palestincima snažno podupiru i Amerika i Europska unija; U slučaju nasilnog ignoriranja Krnjićeva bošnjačkog glasa, uz fašističke uvrede muslimanima od strane Dodikova ministra Srđana Amidžića, Misija Europske unije u BiH hitno se oglasila podrškom Amidžiću i nasilnom otvaranju graničnog prijelaza.

Sve je to, kažem, posljedica činjenice da su čelnici Trojke (Nikšić, Bećirović, Konaković, Forto, Ćudićka) prihvatili jednodnevni ustavni etnički aparthejd nad Bošnjacima; a kada su Amerikanci i Europljani shvatili s kim imaju posla kada su u pitanju predstavnici Bošnjaka – “samo je nebo granica”, a Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji, nastavak pljačke prihoda od PDV-a, nelegalno otvaranje graničnog prijelaza… samo su stanice na putu pretvaranja Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničkog kantona u Gazu, a Bihać, Cazin, Bužim i Kladuša u Zapad. Obala.

Doduše, postoji i razlika između Palestine i Bosne: Bošnjaci su (još) opet izloženi svakodnevnom granatiranju, ubijanju, progonu…

Smatrati čelnike Trojke sposobnima, kompetentnima, obrazovanima i odgovornima, podržati ih i glasati za njih u listopadu, te očekivati ​​barem ravnopravan, dostojanstven tretman najbrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini ravno je nadi da će Dino Konaković biti sljedeći generalni sekretar Ujedinjenih naroda – piše Pećanin.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine prošlog je tjedna objavilo datum sljedećih Općih izbora u Bosni i Hercegovini na kojima će se birati i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Odmah nakon ove objave, a nakon opsežne rasprave na terenu i svih organizacija unutar najveće političke stranke u BiH – SDA, njen predsjednik Bakir Izetbegović predložen je za kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Izetbegović je u emisiji govorio o svojoj kandidaturi, šansama da se vrati na mjesto člana Predsjedništva BiH, rezultatima rada i politike Trojke, budućnosti Bosne i Hercegovine u vrlo turbulentnom vremenu koje je pred nama uz oživljavanje secesionističke politike Milorada Dodika, te drugim važnim političkim temama. Hayat TV “Istraga sedmice”.

– Partija je odlučila. Dao sam im četiri, pet mjeseci da dobro razmisle i potaknuo ih da donesu pravu odluku. Sve mi se vratilo. Potpora je stopostotna, iako ima još puno dobrih kandidata. No, svi su jednoglasno ocijenili da ja imam najveće šanse i ja sam to prihvatio. Nisam se htio nuditi jer sam izgubio prošle izbore, jer su se sindikalno udružili, njih 11. Svi su htjeli pobjedu i za to su radili jer su znali da će, ako pobijede, formirati vladu. Ako se to ponovi, nastavit ćemo u istom smjeru, a to znači da Bosna i Hercegovina i dalje tone – ističe Izetbegović, ali potom naglašava da je njih 14 danas slabije nego njih 11 prije tri i po godine:

– Sada im pada podrška, a prošli put je njih 11 bilo jače od njih 14 sada. Trojka je tada sama imala veću podršku od SDA. Sada smo ih ozbiljno preskočili. Lokalni izbori su uvijek uvod u opće izbore. Mislim da je ljudima dosta ove krize, ove neizvjesnosti, te nesigurnosti. Mislim da nam se volja vraća jer smo na lokalnim izborima dobili 15 posto više glasova. Bit će jako teško, ali tko će drugi. Tko će nas proći? Tko ima reference, kadrove, poznanstva po cijelom svijetu… Ljudi ponekad svakih 10, 12 godina odluče probati nešto drugo. To su i učinili, a sada mogu procijeniti jesu li zadovoljni. Mislim da je Bećirović iznenađen onim što se dešava u BiH, o tome saznaje iz medija. Dati mu još jednu priliku veliki je rizik. Od SAD-a nismo dobili nikakvu garanciju da ćemo biti na vlasti, to nije točna informacija. Činjenica je da se nismo vidjeli tri godine, a onda smo se vidjeli pet puta u tri mjeseca. To je dobar znak. Ta im nestabilnost ne odgovara. Ovo je korumpirana vlast i višedimenzionalna katastrofa u blokadama u gospodarstvu, u diplomaciji, u apsolutno svemu. Naravno, Bećirović će dobiti manje, a ja više nego prošli put. Mislim da to mogu jer se ne bih kandidirao da ne mislim da mogu. Ostaje za vidjeti što će biti. Imam skoro 70 godina i nije važno što će biti sa mnom. Važno je što će biti s Bosnom i Hercegovinom, s ovom državom. SDA, prezime Izetbegović i ljudi koje poznajem i moje iskustvo mogu pomoći ovoj državi. Znam i aktere i protivnike i saveznike, ti ljudi ne mogu ni ono što možemo SDA i ja – naglašava Izetbegović.

Odgovarajući na pitanje kako vidi budući saziv Predsjedništva BiH i što bi se moglo dogoditi ako Željka Cvijanović i Darijana Filipović uđu u Predsjedništvo BiH, Izetbegović je vrlo jasan:

– Mislim da Cvijanovićeva neće pobijediti, a neće ni Filipović. To bi mogao biti najgori scenarij za BiH. Nadam se boljoj konstelaciji i da ćemo ovom promjenom moći snažno pogurati da postignemo ono što su oni zaustavili. Svi smo ovdje vezani. Sve zajedno tone, a mi imamo mehanizme da zaustavimo loše prakse. Dodik će sigurno biti smijenjen i neće moći potpisivati ​​liste, oslabit će njegov utjecaj. Uostalom, na kraju smo natjerali pravosuđe da ga osudi. Valjda ima neko razuman među bh. političari. Gubimo sadržaj, mladost nam odlazi, mirovinu neće imati tko zaraditi. Naravno, tu bitku prvo moramo dobiti, a onda je sve teže. Jer sad sve tone. Ne možeš zaustaviti bicikl kad se kotrlja, a kamoli ovakva katastrofa. Ali tko će ako mi nećemo. Neće biti nimalo lako. Sve smo prošli, Sarajevo je bilo opkoljeno, probili smo tunel, onda smo napravili Armiju koja je savladala druge vojske jače od sebe, gurali smo, radili, sve smo riješili, obnovili državu. Prebrodili smo poplave i epidemije, pa smo i to riješili. U to vrijeme premijer Novalić je radio sve što su radili i drugi premijeri, pa je završio u zatvoru, to je bio vrhunac borbe protiv SDA. Bošnjaci se sami sebi obijaju o glavu. Gotovo milijun ljudi glasa za mene i ne može se reći da imam negativan imidž. Vidjeli ste što i koliko ovi sada mogu. Glasajte za SDA da bude bolje. Mi u kantonima imamo strukturu i uigran tim, tako da će to biti jedan od ljudi koji je i sada napravio dobar posao. Sada imamo 50 odličnih ljudi koji mogu raditi taj posao, a ja bih preporučio nekom mlađem premijeru da uzme Fadila Novalića za savjetnika, posebno za ekonomiju – podsjeća Izetbegović, a potom naglašava:

– Kako smo prošli put. Kad smo obećali 100.000 radnih mjesta, svi su se smijali, pa smo to i napravili. Pojačajte stroj, a ne opterećenje. Oni su samo povećali opterećenja, otklonili probleme kao što doktor liječi FBiH i naravno da je bilo dobro. Prva godina će biti teška. U prvom mandatu obećavamo 50.000 ubrzanja, učiniti sve za investicije za sve, radit ćemo na otvaranju investicija, moramo smanjiti zaduživanje samo zbog infrastrukture. Ovih 100.000 nije bilo na papiru, dogodilo se i sad nam sve to ruše. Sada mogu obećati da ako mi ne vjeruju, nije do njih. I trebaju mi ​​vjerovati – naglašava Izetbegović

Sjetite se prošli put smo obećali 100.000 radnih mjesta u tom mandatu. Svi su se smijali, pa smo to i učinili. Znali smo kako se to radi. Mi smo ojačali stroj, ne kao oni, oni samo pojačavaju opterećenja, samo povećavaju opterećenja. Otklonili smo probleme, riješili stvari, kao doktor koji liječi FBiH i naravno da je bilo dobro. Sad će ta prva godina biti teška. U prvom mandatu sada obećavamo 50.000 novih radnih mjesta. Učinit ćemo sve da ubrzamo investicije i posvetit ćemo se svima koji žele ulagati. Naravno, moramo smanjiti i zaduživanje. Ovih 100.000 nije bilo na papiru, dogodilo se. Sada nam sve to ruše. Sada mogu obećati 50.000 novih radnih mjesta, za prvi mandat to će biti dovoljno. Ako mi ne vjeruju, nije do njih. I trebaju mi ​​vjerovati – naglašava Izetbegović.

U ekskluzivnom intervjuu za Faktor, politički analitičar Davor Gjenero nudi analizu bosanskohercegovačke stvarnosti, secirajući mandat odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta i sve očitiji sukob vizija Amerike i Evropske unije koji se prelama upravo preko Bosne i Hercegovine.

Gjenero otvoreno govori o tome zašto se u posljednje vrijeme određeni krugovi trude uvući Katoličku crkvu u priču o fragmentaciji države i kakva se opasna igra krije iza tog pokušaja.

Poseban fokus stavljen je na “zagrebački čvor” i bitno različite pristupe dvojice ključnih aktera hrvatske politike. Gjenero pojašnjava zašto predsjednik RH Zoran Milanović, u svom specifičnom stilu, postaje najglasniji zagovornik trećeg entiteta, dok premijer RH Andrej Plenković ne podržava taj model.

Kroz razgovor se precizno definira i stvarni odnos snaga između dva HDZ-a, otkrivajući koliko Zagreb uistinu ima utjecaj na poteze Dragana Čovića. 

Ovo su samo neka od ključnih pitanja kojih smo se dotakli u opširnom razgovoru, u kojem je Gjenero analizirao i brojne druge aspekte koji kroje budućnost Bosne i Hercegovine.

– Institucija
visokog predstavnika nije savršena, a ni Christian Schmidt nije bio akter bez
grešaka i mana. Ipak, ne čini mi se da je njegov mandat bio “kontroverzan”,
niti da je on bio nedosljedan, a razočaran sam s reakcijama na način na koji je
završio mandat jer mi se čini da neki od onih koji se vesele kraju tog mandata
zapravo ne vide konsekvence sukoba između SAD-a i EU-a o koncepciji rješavanja bosansko-hercegovačkog
problema.

Jasno mi je da Dodik i njegovi sljedbenici pjevaju i slave, da slave
svi kojima je cilj poticanje centrifugalnih procesa u BiH, ali sam razočaran
ponašanjem – stavom pojedinih bošnjačkih i hrvatskih političkih elita, kojima
bi jedinstvo, održivost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države trebalo
biti cilj.

Schmidt je
ozbiljan političar, ali prije svega visoki državni službenik i pravnik. Mandat
je preuzeo od austrijskog diplomate, koji je istovremeno bio i lider slovenske
nacionalne manjine u Austriji Valentina Inzka. Inzko se s “puno skrupula” odnosio prema “bonskim ovlastima” i mogućnosti da sam, kao vrhovni civilni
autoritet u državi, usvaja uredbe sa zakonskom snagom. Ipak, posljednjeg dana svog
dugačkog desetljetnog mandata odlučio se u krivično zakonodavstvo unijeti
odredbe o kažnjavanju negiranja genocida i veličanja ratnih zločina. Jedino
problematično u toj njegovoj uredbi je bilo to što ju je donio, a da nije imao
mogućnost provesti je.

Schmidt se mučio s provođenjem Inzkove ostavštine i
suočavao se s diskfunkcijama bosansko-hercegovačgog pravosudnog sistema.
Doduše, eliminirao je Dodika s mjesta entitetskog predsjednika, ovaj je priznao
presudu Suda BiH i održani su novi izbori, ali je Dodik sklopio i dogovor s
administracijom predsjednika Trumpa i izbjegao međunarodne sankcije koje su mu
bile nametnute. Disfunkcija pravosudnog sistema pokazala se u činjenici da
uprkos presudi Suda BiH kojom je isključen sa svih javnih dužnosti, Dodik nije
odustao od pozicije stranačkog lidera, a njegovu želju da očuva taj ključan
položaj “legalizirala” je protivzakonita presuda suda koji je pod Dodikovim
utjecajem.

Neki kontroverznim
smatraju odluku visokog predstavnika u izbornoj noći 2022, kad je nametnuo
promjene u vezi s ostvarivanjem pasivnog biračkog prava. Međutim, meni se čini
da je u tom slučaju Schmidt djelovao minucizono, izbjegao je utjecati na
predizbornu kampanju i nije štetio demokratskim procesima i zaoštravao odnose
prije izbora, a promjenu je proveo u trenutku kad je većina političara i
javnosti bila zaokupljena interpretacijom izbornih rezultata. To su, međutim,
bila neka sretnija vremena razumijevanja između SAD-a i EU-a, vremena kojih više
nema.

Iako je u većem
dijelu svog mandata Schmidt uživao podršku američke ambasade i ambasadora
Michaela Murphyja, a imao je određene probleme s politikom nekih od evropskih
država, sada je situacija bitno drugačija. Izgleda da je evropska rezerva prema
načinu na koji je ugovoren projekt Južne plinske interkonekcije, ali još više
ustrajanje Schmidta na zamrzavanju državne imovine u BiH, koju je uspostavio
još visoki predstavnik Paddy Ashdown početkom dvijehiljaditih, ključ
razumijevanja izvora nepovjerenja SAD-a u aktuelnog visokog predstavnika.

Razlog, naravno,
nije samo odnos prema energetskoj politici i to što je Dodik shvatio da, ako
želi pokušati održati integriranost “svog” entiteta u srpsko-ruski energetski
sistem, mora prihvatiti izmicanje ruskih energetskih škara koje su stiskale
Federaciju.

Naravno, uz saglasnost za energetsku podjelu BiH, ključ
prihvatljivosti Dodika u “novom formatu” za američku politiku ima i svoj “ideološki” oslonac, a on je u vezi s odlukom SAD-a da potaknu “identitetske
razlike” među trima nacionalnim zajednicama u BiH i primijene na Bosnu
neprimjenjivi “huntingtonski model” “civilizacijskog sukoba”. Taj model je
potka za odustajanja od cjelovitosti i multikulturalnosti BiH, koja je njeno
tradicionalno obilježje, i prihvaćanje koncepta stvaranja triju odvojenih
zatvorenih političkih entiteta koji negiraju činjenicu da je BiH znatno više
nego puki zbroj vrijednosti triju političkih zajednica, da postoji relevantna “dodana vrijednost” koja karakterizira Bosnu i Hercegovinu.

– Schmidtov je poraz
odraz globalnih političkih odnosa, posljedica je slabljenja evropskog utjecaja
na javne politike u svom okruženju, a to je li to i velika pobjeda Milorada
Dodika, a time i Vučića i Putina, vidjet ćemo nakon što Vijeće za izgradnju
mira izabere novog visokog predstavnika. Neka od imena, koja su u igri,
najavljuju upravo takav pesimistični scenarij, najavljuju mogućnost da bi
budući visoki predstavnik mogao igrati ulogu zagovornika tog procesa političke
getoizacije u BiH.

– Do pred nekoliko
mjeseci američka je politika prema BiH u svom fokusu imala Vašingtonski
sporazum što su ga u proljeće 1994. postigli politički predstavnici Bošnjaka i
Hrvata, s idejom da mu se nakon završetka agresije na BiH pridruže i
bosanskohercegovački Srbi. Ideja je bila organizacija jedinstvene, ali visoko
decentralizirane države, podijeljene na kantone koje nisu kreirane prema
etničkim kriterijima ili rezultatima rata, nego prema geografskim, ekonomskim i
povijesnim mjerilima, očuvanje multietničke strukture države i rješavanje
temeljnih pitanja zaštite ljudskih prava, pa i nacionalnih prava i sloboda, na
tim nižim nivoima, i organizacija centralne državne vlasti na osnovu
konsocijacijskih načela.

Dakle, uz zaštitu prava svih triju nacionalnih
zajednica (na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić –
Finci, valja dodati i Ostale, namjerno pisane s velikim O), kao zajednice koja
ima pravo na to da sama bira svoju elitu, a obaveza političkih elita je da
nalaze međusobne kompromise i da se brinu o očuvanju onoga što je “dodana
vrijednost” Bosne i Hercegovine kao državne zajednice.

Nažalost, u
Daytonu je prevladalo pragmatično rješenje, Federacija je ostala kao “entitet”,
a pridružen joj je drugi manji entitet. Za razliku od decentralizirane Federacije koja je funkcionirala kao složena država, drugi entitet je bio
unitarna država, a vlast je formirana tako kao da je nacionalna homogenost
nešto što je tradicionalno i poželjno u tom entitetu, a ne da je to posljedica
intenzivnog ratnog razaranja, etničkog čišćenja, pa i genocida (čini mi se, ne
samo u Srebrenici).

– U državi nije
moguće sve regulirati zakonima i ustavom, neke stvari se moraju podrazumijevati
i proizlaziti iz nacionalne političke kulture. Jedna od takvih stvari u
konsocijacijskoj zajednici mora biti pravo da svaka zajednica može sama birati
svoju elitu. Ne čini mi se da je dobro rješenje hipernormiranje, a da bi tim
pretjeranim normiranjem ionako bilo teško postići to da se unaprijed osigura da
će doista neka zajednica imati garanciju da sama bira svoju elitu. Stvari valja
rješavati kroz političku kulturu, a u jednom se trenutku činilo da su procesi,
barem kad je riječ o položaju Hrvata u Federaciji i BiH, krenuli u tom smjeru.
Obje “strane” u bošnjačkoj političkoj areni, i SDA s predsjednikom Bakirom
Izetbegovićem, koji je jasno atribuirao odgovornost za “slučaj Komšić” na
protivničku stranku, na SDP, i Trojka, s rezervom su reagirali na kandidaturu
Slavena Kovačevića, kao aktera koji bi trebao nastaviti “Komšićevu tradiciju”.

Dakle, obje relevantne strane vjerovatno će na izborima za Predsjedništvo nastojati
spriječiti odljev svojih glasača prema Kovačeviću. Istovremeno, događa se i
druga dobra stvar: počinje svojevrsna politička pluralizacija unutar hrvatske
zajednice u BiH, dakle postoji uvjerenje da podjela glasova između dva hrvatska
kandidata neće rezultirati time da Hrvati u BiH ostanu bez člana Predsjedništva
po svom izboru. To se čini daleko boljim rješenjem, nego li ustrajanje na
kompliciranom modelu “zaštite legitimnog izbora”, koji bi mogao stvoriti više
negativnih popratnih pojava.

– Odavno, praktički
odmah nakon smrti predsjednika Tuđmana, u vrijeme dok je šef HDZ-a BiH bio Ante
Jelavić, ta je organizacija izbjegla potpunoj kontroli matične stranke iz
Zagreba. Uostalom, Jelavić se još u martu 1999. javno sastao s Ivicom Račanom,
tadašnjim šefom opozicije, za kojeg je već tada bilo jasno da je budući
premijer, a rezultat sastanka je bila zajednička izjava kako obje strane nisu
za treći entitet, nego za to da Hrvati budu konstitutivni na teritoriju cijele
BiH. Kao što je taj Jelavićev sastanak s Račanom vjerovatno organiziran “iza
leđa” stranačkoj centrali na Trgu žrtava fašizma, tradiciju kreiranja politika
autonomno od Zagreba dodatno je razvio Dragan Čović.

Sjetite se samo izbora na
kojima su se suočili dotadašnji predsjednik Ivo Josipović i HDZ-ova Kolinda
Grabar Kitarović, koja je u prvom krugu ostala bez podrške HDZ-a BiH, a tek je
nakon “promjene retorike” u drugom krugu dobila tu podršku.

HDZBiH ima
zagarantirano finansiranje mimo izvora centrale HDZ-a u Hrvatskoj, ima
komunikaciju s drugim hrvatskim strankama, a naročito s predsjednikom
Milanovićem, koji je daleko skloniji konceptu “trećeg entiteta” nego li krug
oko Andreja Plenkovića, a Milanović je u više situacija predbacio Čoviću da ga
je on kao nekoć premijer, a sada kao predsjednik, više podržavao nego li ijedan
HDZ-ov funkcioner, a da uprkos tome on i njegovi glasači u BiH podržavaju
hrvatski HDZ.

Iz toga što cijelo biračko tijelo HDZ-a BiH ima hrvatsko
državljanstvo i pravo glasa na izborima u Hrvatskoj, i na parlamentarnima, gdje
čine ključni dio biračkog tijela takozvane “dijaspore”, koja bira dva
zastupnika u Saboru, i na predsjedničkim izborima, proizlazi da Čović ima više
moći u odnosu na centralu stranke u Zagrebu, nego li centrala na njega.

Dodajmo
tome da je golem utjecaj HDZ-a BiH na brojne aktere s desnog krila HDZ-a,
uglavnom porijeklom iz Hercegovine ili Bosne, i jasno je da utjecaj HDZ-a BiH
(dakle utjecaj Dragana Čovića) bitno nadilazi samo taj utjecaj na dva
zagarantirana parlamentarna mandata.

Čović i HDZBiH imaju utjecaj i u klubu
zastupnika HDZ-a u Evropskom parlamentu, i direktnu komunikaciju s Evropskom
pučkom strankom, ali i mrežu internacionalnih veza koja je izvan kontrole
hrvatske diplomatije ili stranačke centrale u Zagrebu.

– Čini mi se da je
temeljni problem političke klase (ili političkih klasa) u BiH nedostatna
sposobnost sklapanja kompromisa, nalaženja rješenja koja će biti široko
prihvaćena, a štitit će temeljne zajedničke interese i javno dobro, i
nedostatna spodobnost kreiranja koalicija. Najbolje se to vidi u slučaju
pretpristupnog dijaloga i nesposobnosti javnih vlasti da provedu očekivane
reforme. Naravno, veliki problem predstavlja opstrukcija koja dolazi iz drugog
entiteta, ali ključni problem je to što u BiH niko nije niti pokušao formirati “veliku koaliciju za Evropsku uniju” i unutar takve koalicije definirati
temeljne prioritete i politike.

U takvoj koaliciji, kad govorimo o bošnjačkoj
zajednici, SDA i Trojka ne bi smjeli jedni drugima biti opozicija, bez obzira na to koja strana je trenutno na kojem nivou vlasti u većinskoj poziciji, a za
očekivati je da se takvoj koaliciji pridruži i većina hrvatskih političkih
opcija. Osim toga, važno je graditi koalicijsku saradnju u takvoj koaliciji i
sa onima u drugom entitetu, odnosno u srpskoj zajednici u BiH, da prihvataju
načela evropske integracije i evropskog mirovnog poretka.

– Još pred koji
mjesec vrlo bih samouvjereno ustvrdio kako je treći entitet jednostavno
glupost, kako je taj koncept do kraja kontaminiran u razdoblju
hrvatsko-bošnjačkog sukoba u vrijeme agresije na BiH, te kako je definitivno
eliminiran Vašingtonskom sporazumom. Iako je Vašingtonski sporazum optimalni
okvir rješavanja problema nacionalnih zajednica unutar BiH, njegovi kreatori ga
se iznenada odriču i daju legitimitet koncepciji koja bi bila nalik onoj
trodiobe BiH na entitete.

Za sada je dominantno javno mnijenje u Hrvatskoj
krajnje nesklono konceptu trodiobe BiH, prije svega zbog iskustva o
posljedicama političkog zagovora tog koncepta u ranim devedesetima. Nažalost,
dio onih koji ne spadaju u demokratski ustavni luk u Hrvatskoj, vrlo su glasni
zagovornici te koncepcije. Oni koji u hrvatskoj političkoj areni zagovaraju
vrijednosti evropske integracije, po definiciji su vrlo rezervirani prema
zagovornicima trećeg entiteta, ali je očito da je sve snažnija podrška tog
koncepta među akterima koji se zalažu za kvazisuverenističke opcije. Nije
slučajno niti to da je u nekoliko situacija predsjednik Milanović, najglasniji
hrvatski zagovornik proputinovskog narativa, iskazao simpatije prema konceptu
da, parafraziram, “ako Srbi odu iz Bosne, ne možemo ostaviti Hrvate same s
onima” (oni su, pritom, naravno, Bošnjaci). Zasad su takvi glasovi uvjerljivo
manjinski, ali zabrinjavajuće je da su sve glasniji i da očito imaju snažnu
mrežu podrške, i to ne iz Hrvatske.

– Rijetki su akteri
u Hrvatskoj koji imaju bilo kakve simpatije prema modelu političkog djelovanja
Milorada Dodika. Kontroverzni predsjednik Republike Zoran Milanović javno je
hvalio Dodika i zagovarao njegove interese, i to je znatno štetilo Milanovićevom ugledu u javnosti. Jedan od razloga izrazite nesklonosti hrvatske javnosti
prema političkoj eliti Hrvata u BiH iz razdoblja ranih devedesetih, iz vremena
sukoba s Bošnjacima, bile su informacije o njihovoj trgovini i saradnji s
vlastima Karadžićeve paradržave i Mladićeve paravojske. Od tog vremena u
hrvatskoj javnosti postoji senzibilitet koji dovodi do negativnih reakcija na
previše blisku saradnju bosanskohercegovačkih Hrvata i s onim akterima iz
srpske zajednice, koji više ili manje otvoreno zagovaraju centrifugalne procese
u BiH.

Ipak, postojalo je
razdoblje u kojem je administracija Andreja Plenkovića bila interesnim
aranžmanom povezana s Miloradom Dodikom. Sredinom 2019. godine Plenkovićevoj je
vladi bilo silno važno to što je Dodik, tada kao član Predsjedništva BiH,
blokirao odluku druge dvojice članova Predsjedništva Šefika Džaferovića i
Željka Komšića, o pokretanju procesa pred Međunarodnim sudom za pravo mora
protiv Hrvatske zbog izgradnje mosta kopno – Pelješac. Da je do pokretanja tog
procesa došlo, Hrvatskoj bi bila blokirana evropska sredstva za izgradnju
mosta, a izgradnja mosta bila je jedan od važnih preduvjeta za ulazak Hrvatske
u Schengensku zonu. To što je Dodik glasao protiv, a nakon toga u
parlamentarnoj proceduri pitanje mosta proglasio pitanjem od vitalnog interesa
srpskog naroda u BiH, za taj glas Dodik je dobio ozbiljnu kompenzaciju, jer se
Hrvatska obvezala izgraditi most preko Save kod Bosanske Gradiške i brzu cestu
od Bosanske Gradiške do Okučana, dakle poveznice s autocestom Zagreb –
Beograd.

Štaviše, firma bliska Dodiku, koja se u jednom trenutku čak našla pod
američkim sankcijama, dobila je posao izgradnje te ceste. Interes Hrvatske nije
bilo povezivanje Banje Luke autocestovnom vezom s Okučanima, nego je njen
interes u vezi s evropskim prometnim koridorima i povezivanje s BiH Koridorom Vc.

Međutim, Dodikov glas plaćen je ustupkom na račun geopolitičkih interesa i to
takvim koji je otvarao mogućnost povezivanja Gradiške i Okučana brzom cestom,
sve do mađarske granice. Kako to obično bude s političkim ustupcima, taj
Dodikov projekt nije realiziran ni do danas jer iako su i most i prilazna
cesta izgrađeni, u domaćoj proceduri u BiH granični prijelaz kod Bosanske
Gradiške do danas nije otvoren.

Nakon “posla” povezanog s Pelješkim mostom, komunikacija hrvatske administracije s Dodikom je
postala vrlo ograničena. Iz vremena kad su se pripremali dogovori s Dodikom
ostao je i neugodan skandal hrvatske diplomatije, kad je tadašnji ambasador Hrvatske u Sarajevu Ivan Del Vechio došao na svečanu akademiju u Banjoj Luci,
na nelegalno entitetsko obilježavanje “državnosti”. Nakon toga ovaj diplomat je
povučen i završio je svoju karijeru, ali neugodni dojam je ostao.

– Sveta Stolica
jedna je od prvih koja je priznala državnost Bosne i Hercegovine, a naglasak na
značenje državnih odnosa s BiH dala je posjeta pape Franje Sarajevu 2015. godine.
Temeljni stav Katoličke crkve prema BiH je jasno definiran, a važan je i stav
Biskupske konferencije o uređenju BiH, kojeg spominjete.

Unutar Crkve uvijek je
bilo i istaknutih pojedinaca, pa i dijelova hijerarhije i crkvenih redova, koji
su djelovali jasno profilirano kao konstitucionalni patrioti. Uvijek je bilo i
drugih interesa, pa su interesne skupine koje su zainteresirane za poticanje
centrifugalnih procesa u BiH pokušavale iskoristiti pojedince unutar Crkve, kao
argument za svoje političke zamisli. Na neki način i kardinal Puljić je nedavno
bio žrtvom takve zamke, kad je njegov istup na javnom skupu bio doveden u
neprijatan kontekst, koji nije dio misije Crkve, nakon što je na istom skupu
predstavljena i koncepcija i karta moguće diobe Federacije na dva entiteta,
bošnjački i hrvatski. Riječ je o djelovanju interesnih skupina, koje imaju
interesno zaleđe, koje su dio konstrukcije “sukoba civilizacija” i koje koncept “nužnog suprotstavljanja kršćanstva i islama” nastoje aplicirati na
bosansko-hercegovačke političke odnose. Crkva pritom nije zagovornik takvog
koncepta, nego svojevrsna “kolateralna žrtva”.

– Jedini okvir u kojem Bosna i Hercegovina može
funkcionirati kao održiva i funkcionalna, suverena i jedinstvena država je
okvir evropskog mirovnog poretka. Taj je poredak s krajem razdoblja Pax
Americana izložen ozbiljnim izazovima, a američka administracija nesklona
multilateralizmu, od ključnog saveznika Evropi postala je partnerom u nekom
obliku “konfliktne saradnje”.

Bosna i Hercegovina silno ovisi o tome kako će
se odvijati proces emancipacije Evrope od SAD-a, ali je istovremeno i veliki test
za Evropsku uniju. Ne uspije li Evropa održati BiH kao zajednicu triju
ravnopravnih naroda i ostalih građana koji žive na teritoriju BiH i tvore
posebnu cjelinu, koja nosi relevantne kulturne, socijalne i političke
vrijednosti i kapital, postavilo bi se pitanje efikasnosti evropskog modela.

Novi sukob na rubu Evrope, pak, i fizički ugrožava njenu integriranost i
prilagođavanje novim okolnostima, upravo kao što je agresijom Miloševićeva
režima na prostoru bivše Jugoslavije ranih devedesetih bio usporen proces državne
i političke integracije tadašnje Evropske ekonomske zajednice.

Međuovisnost
uspješnosti procesa evropske integracije i održivosti multikulturalne i
multikonfesionalne BiH, kao održive i jedinstvene države, s jedne je strane
svojevrsno sidro sigurnosti za BiH, ali istovremeno i izvor ozbiljnih rizika i
razlog angažiranja protivnika evropskog mirovnog poretka na destabilizaciji
demokratskog poretka u BiH.

Gotovo četiri godine nakon što su obećali novu političku kulturu, transparentnost i stabilnu vladu, partneri iz federalne koalicije danas sve više podsjećaju na savez koji funkcionira dok na stolu nema ozbiljnih odluka.

Otkazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, uz međusobno prebacivanje odgovornosti, otvorila je pitanje o kojem se mjesecima šuška u političkim kuloarima – raspada li se Trojka zbog principa ili se tek sada polažu politički računi, funkcije i neispunjeni dogovori.

Sve je to znak da je koalicija u kojoj su stranke Trojke (NiP, SDP, NS i još neke male filijale) na “klimavim nogama”.

Da situacija nije dobra sve češće pokazuju suprotstavljeni stavovi koalicijskih partnera.

Posljednji problem pojavio se ovaj tjedan kada je, zbog odluke Kluba Naroda i pravde i Stranke umirovljenika da se ne pojave na sjednici, ona otkazana. U sabornici se moglo doznati da uopće nisu došli na sjednicu.

Adnan Delić, politički direktor NiP-a i ministar rada i socijalne politike u Federaciji BiH, kazao je za Faktor da on nije zastupnik, ali da zna zašto se to dogodilo.

– Nije točno da se nisu pojavili kako se tvrdi u medijima. U zgradi je bio i predsjednik Kluba, te kolega Amel Mekić, ali problem je bio što sa svojim kolegama nisu uspjeli dogovoriti dnevni red. Naši prioriteti nisu ispoštovani – rekao je Delić, ne ulazeći u detalje.

Faktor je ranije pitao Amela Mekića, predstavnika NiP-a, zašto niko iz NiP-a nije došao na sjednicu, koji su razlozi, na što je on odgovorio:

– Nisam došao zbog predavanja koje nisam mogao odgoditi, a zašto nisu došli moji kolege, pitajte njih, ne znam.

Na pitanje Delića jesu li točne informacije koje “kruže hodnicima” da NiP planira izaći iz koalicije, Delić je rekao da nema tu informaciju i da će odgovoriti kada bude znao.

No, kako saznaje Faktor, na sjednici Kluba nije bilo problema s dnevnim redom, on je kao takav prihvaćen i do samog početka sjednice nije bilo poznato da će biti odgođena.

Mahir Mešalić, šef Kluba zastupnika Demokratske fronte (DF) u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da na dan sastanka i dogovora prije početka nisu došli ni zastupnici SDP-a.

– Znali su od prije, ali nas nisu obavijestili, bila je tu opozicija. Pitanje je imaju li uopće više većinu. Njihovo ponašanje je sramotno, sada se Naša stranka i njena predsjednica Sabina Ćudić prave opozicija, a jedino je istina da su dali sve što je HDZ tražio – rekao je Mešalić.

Ističe da je šteta govoriti loše o koalicijskim partnerima nekoliko mjeseci prije isteka mandata.

– Birali su ih, bili su dobri skoro četiri godine, a sada ne valjaju, zaključuje Mešalić.

Salko Zildžić (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je, ako su informacije točne, da je NiP odlučio bojkotirati sjednicu Zastupničkog doma FBiH zbog svojih interesa, ugrozio interese Federacije BiH i građana ovog entiteta.

– Htjeli su vlast, pa i pod cijenu da izbace one koje je narod izabrao. Otuđili su se od naroda, bitna im je samo fotelja – zaključuje Zildžić.

Elmedin Konaković je u emisiji Plenum FTV-a otvoreno rekao da je projekat Trojka prošlost. Ali samo zato što je dobio novi, masivniji oblik – “četrnaest”.

Čelnik NiP-a smatra da je to ključna prekretnica koja će osigurati pobjedu na svim razinama, jer Trojka u starom sastavu više ne može osvojiti dovoljan broj mandata da ostane na vrhu.

– Apsolutno vjerujem u projekt Trojka koji je sada aktualiziran. Priča je to koja će ostati zapisana u povijesti ove zemlje. Griješili smo i da mogu vratiti vrijeme, neke stvari bih napravio drugačije, ali opet smo neuporedivo bolji od prethodnih – rekao je Konaković.

Istaknuo je da je “četrnaestorka” ujedinjena za bolju Bosnu, koja će ostaviti Denisa Bećirovića na mjestu člana Predsjedništva BiH, osvojiti vlast na svim razinama i nastaviti dovoditi još bolje ljude.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković večeras je, između ostalog, za TVSA govorio je i o Vladi Kantona Sarajevo i ostavci Nihada Uke, nakon tramvajske nesreće u kojoj je poginuo 23-godišnji Erdoan Morankić, a teško povrijeđena 17-godišnja djevojka.

Osvrnuo se i na odnose unutar Trojke. Nesuglasice unutar koalicije okarakterizirao je normalnima, ali i činjenicu da se o njima javno govori.

– Zaključeno je da unatoč svemu Trojka nema alternativu – kazao je Konaković.

Podržao je ostavku Uke, ali i poručio da više ne treba dolaziti na posao.

– Želim reći svoje mišljenje koje se neće svima svidjeti. Nihad Uk je pokazao moralnu stranu svog bića za koju znamo da posjeduje i donio je moralnu odluku da podnese ostavku. Moje mišljenje je da Nihad Uk više ne treba dolaziti na posao, da ako je Nihad Uk dao ostavku iz moralnih razloga, on treba prestati biti premijer iz moralnih razloga.

Ako naša stranka bude imala novo ime za premijera, vrlo rado ćemo ga razmotriti i glasati za njega. Ukoliko ne bude, postoje zakonske mogućnosti da se na mjesec dana imenuje sam Nihad, a nakon toga Okerić uz konsultacije s v. d. dopredsjedavajućim iz ove Vlade – rekao je Konaković.

Novinarka i omiljeno TV lice Emela Burdžović gostovala je u emisiji Podcast s Brezom.

Između ostalog, govorila je o tragičnoj tramvajskoj nesreći u Sarajevu, prosvjedima građana, odgovornosti institucija i širem društveno-političkom kontekstu ove tragedije.

– Sve je kulminiralo posljednjom nesrećom u kojoj smo opet izgubili dijete. Jedno dijete se bori za život. Sva su nam djeca lijepa. Iznenađen sam činjenicom da smo se konačno probudili. U tom smislu sam pozitivno iznenađen.

Čini mi se da su stupovi vlasti mislili da će javnost opet šutjeti. Ne možete tvrditi da je ljudski faktor bez sagledavanja svih okolnosti. Očito se pokušava pronaći kolateral kako bi se ušutkala javnost, bez kvalitetne istrage – naglasio je Burdžović i dodao da su i predstavnici vlasti ostali zatečeni žestokom reakcijom građana.

Burdžović ističe da je dugo dominantan osjećaj bila tuga, koja je sada prerasla u ljutnju i potrebu za promjenom.

– Ovdje već mjesecima, pa i godinama postoji tuga zbog loše društvene i političke situacije. Ovaj put je ta tuga rezultirala protestima. Mladi traže odgovornost i transparentnost institucija. Nakon nesreće pala je Vlada Kantona Sarajevo, a ostavke su podnesene, uključujući i čelništvo GRAS-a. To je dobar čin, ali je trebao doći ranije i bez pritiska javnosti. Važno je da Vlada shvati da fotelja nije vječna – naglasila je.

Burdžović je istaknuo da javnost nema povjerenja u institucije, a posebno u pravosuđe.

– Čini se da su vlasti očekivale da će jedno uhićenje sve završiti. Međutim, to se nije dogodilo. Kako su mogli zaključiti da se radi o ljudskom faktoru, a da nisu pregledali snimke i saslušali svjedoke? Vozači svjedoče kako su kvarovi na tramvajima česti, no oni su radili radi egzistencije. To pokazuje koliko je društvo opterećeno strahom – rekla je.

Također smatra da se tragedije koje se događaju u Bosni i Hercegovini više ne mogu promatrati kao izolirani incidenti.

– Ove se tragedije više ne mogu nazvati nesrećama nego ubojstvima sustava. Sustav nam ubija djecu. Nadam se da će nova generacija mladih donijeti društvene promjene i odbiti prihvatiti postojeću situaciju – rekla je i dodala:

– Što znači Trojka? Postoje razne mogućnosti. Dio trojke bi mogao biti uključen u novu vladu uz neke iz sadašnje oporbe. Moguće su razne kombinacije koje se ponekad čine nelogičnima – sada je sve moguće. Ako uspostavimo narativ da tražimo odgovornost, onda svi koji dođu na vlast trebaju biti svjesni da će imati i odgovornost – dodala je.

Osvrnula se na to da novinari moraju pohvaliti svaki potez Trojke. Ali ako ih kritizirate, odmah ste SDA bot, kazala je.

– Nismo svi koji kritiziramo rad Trojke botova SDA. Nismo. Evo, nisam. Trojka je nametnula, čak i nama novinarima, da se osjećamo kao botovi Stranke demokratske akcije ako kritiziramo njihove poteze. S tim treba prestati – rekla je.

Smatra da do promjena vjerojatno neće doći brzo, ali da je ključno da građani i dalje traže odgovornost i sustavna rješenja.

– Nisam ni ja SDA bot, inače – oglasio se Boris Brezo, voditelj Podcasta s Brezom.

Burdžović je zaključio da osjećaj nesigurnosti kod građana neće nestati preko noći.